Na\u017ealost, serija razornih potresa koja poga\u0111a na\u0161 dio svijeta (Albanija 2019. pa Zagreb i Banija 2020.) nastavila se u petak potresom od 5.7 stupnjeva po Richteru s epicentrom u Isto\u010dnoj Hercegovini koji je osim u samoj Hercegovini paniku izazvao i u dijelovima Dalmacije, Crnoj Gori i ostatku Bosne i Hercegovine. Isto\u010dna Hercegovina je izrazito aktivno seizmi\u010dko podru\u010dje koje svakih nekoliko godina pogodi potres ja\u010dine od oko 5 po Richteru. No ovaj potres je bio ipak ne\u0161to ja\u010di i razorniji i na\u017ealost uzrokovao smrt mlade \u017eene u Stocu uslijed uru\u0161avanja dijelova brda na obiteljsku ku\u0107u u gradskom naselju Kukavac.<\/p>\n\n\n\n
Stolac i Ljubinje su materijalno najvi\u0161e stradali u ovom potresu. Osim odrona stijena, potres je izazvao ve\u0107u materijalnu \u0161tetu na zgradama starije gradnje koje su obi\u010dno s javnom namjenom poput sjedi\u0161ta op\u0107ine u Ljubinju ili \u0161kolske zgrade u sredi\u0161tu Stoca. I dio starijih stambenih objekata je iseljen zbog naru\u0161ene statike. Sre\u0107a u nesre\u0107i je \u0161to je Isto\u010dna Hercegovina rijetko naseljeno podru\u010dje pa nije bilo vi\u0161e \u017ertava. Istovremeno kamen i kr\u0161 koji su obi\u010dno i krivi za tu rijetku naseljenost i, povijesno gledano, ekonomsku nerazvijenost ovog kraja, ovaj put su se pokazali kao bitan faktor u odr\u017eavanju stabilnosti gra\u0111evina i ubla\u017eavanju razornih posljedica. Naime, iako je hercegova\u010dki potres svojom ja\u010dinom odgovarao onom banijskom i zagreba\u010dkom, nije prouzrokovao katastrofu upravo zbog, kako seizmolozi tvrde<\/a>, kr\u0161kog i stjenovitog tla koji je najsigurnija podloga u ovakvim slu\u010dajevima jer ubla\u017eava, odnosno sprje\u010dava dodatna razaranja. Istovremeno, kako su potresi u ovom kraju doista \u010desti, obiteljske ku\u0107e se grade s dubokim temeljima s ciljem smanjenja efekata eventualnih podrhtavanja tla.<\/p>\n\n\n\n Ovaj potres je pogodio kraj koji je, vjerojatno, najsiroma\u0161niji u cijeloj Hercegovini. Uz rijetku naseljenost, povijesnu ekonomsku pasivnost, industrija koja se razvila tijekom socijalizma je i u Stocu i u Ljubinju uni\u0161tena u tranzicijskim procesima o \u010demu najbolje svjedo\u010de napu\u0161tene industrijske hale u ovom kraju koje se \u010dak besplatno nude investitorima<\/a> ne bi li pokrenuli bilo kakav biznis. Istovremeno, kao i u ostatku Bosne i Hercegovine, neplansko iskori\u0161tavanje prirodnih resursa je uzelo maha i to naj\u010de\u0161\u0107e kroz izgradnju mini hidroelektrana<\/a> \u0161to je izazvalo i bunt lokalnog stanovni\u0161tva. Tako\u0111er, potres je ponovno pokazao da prirodne katastrofe “prkose” socijalnim strukturama i (etni\u010dkim) podjelama na kojima je zasnovana suvremena BiH. Slikovito, epicentar potresa je to\u010dno na “granici” izme\u0111u dva bosanskohercegova\u010dka entiteta. Narod ovog kraja, i prije i nakon potresa, \u017eivjet \u0107e svoje \u017eivote i svakodnevne migracije, usprkos tim politi\u010dkim demarkacijama. S druge strane politi\u010dari \u0107e podjele nastojati naglasiti i podebljati \u0161to se desilo i ovaj put kada su se HDZ-ovi stola\u010dki gradski oci<\/a> odbili sastati sa \u010dlanovima predsjedni\u0161tva BiH, \u0160efikom D\u017eaferovi\u0107em i \u017deljkom Kom\u0161i\u0107em koji su posjetili potresom pogo\u0111eno podru\u010dje. Paradoksalno, u susjednom Ljubinju, bez ikakvih problema primio ih je SDS-ov (Srpska demokratska stranka) na\u010delnik op\u0107ine Stevo Drapi\u0107 i s njima obi\u0161ao o\u0161te\u0107enu zgradu op\u0107ine. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na\u017ealost, serija razornih potresa koja poga\u0111a na\u0161 dio svijeta (Albanija 2019. pa Zagreb i Banija 2020.) nastavila se u petak potresom od 5.7 stupnjeva po Richteru s epicentrom u Isto\u010dnoj Hercegovini koji je osim u samoj Hercegovini paniku izazvao i u dijelovima Dalmacije, Crnoj Gori i ostatku Bosne i Hercegovine. Isto\u010dna Hercegovina je izrazito aktivno […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41778,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[477,661],"theme":[458,457],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41775","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih-2","tag-potres","theme-drustvo","theme-klima","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41775","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41775"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41775\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41783,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41775\/revisions\/41783"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41778"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41775"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41775"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41775"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41775"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41775"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41775"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41775"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}