{"id":41695,"date":"2022-04-14T08:32:40","date_gmt":"2022-04-14T07:32:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41695"},"modified":"2022-04-14T08:32:41","modified_gmt":"2022-04-14T07:32:41","slug":"probudeni-sindikati-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41695","title":{"rendered":"Probu\u0111eni sindikati na Balkanu"},"content":{"rendered":"\n

Posljednjih dana i tjedana, primjetna je pove\u0107ana aktivnost sindikata i ve\u0107a globalna prisutnost radni\u010dkih akcija u medijima, odnosno, primarno dru\u0161tvenim mre\u017eama jer takve teme na\u0161e medije ne zanimaju. Ovom dojmu o svojevrsnom sindikalnom prolje\u0107u je zasigurno najvi\u0161e pridonijelo organiziranje radnika u velikim korporacijama i prepoznatim brendovima poput Amazona i Starbucksa. Naime, po\u010detkom travnja, radnici u jednom od skladi\u0161ta Amazona uspjeli su oformiti i onda izglasati osnivanje prve podru\u017enice sindikata<\/a> u korporaciji koja je postala poznata po svojim izrabljiva\u010dkim uvjetima rada. Pandemija, a onda i inflacija i rast cijena osnovnih \u017eivotnih potrep\u0161tina, direktan je povod za pove\u0107anje intenziteta sindikalnih akcija u posljednje vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Taj trend nije zaobi\u0161ao ni Balkan. Dovoljno je pogledati recentne vijesti iz Bugarska i Rumunjske. Ju\u010der je u centru Sofije odr\u017ean veliki prosvjed transportnih radnika<\/a> koji o\u010dekuju intervenciju Vlade Bugarske u rje\u0161avanju njihovih nagomilanih problema uslijed COVID-19 restrikcija. U Rumunjskoj su, pak, prosvjedovali policajci<\/a> i radnici bukure\u0161tanskog metroa. Policija, posebice u ruralnim dijelovima Rumunjske, \u017eali se na te\u0161ke uvjete rada i potpuno zapu\u0161tenu infrastrukturu, ali i na mjere \u0161tednje i smanjenja javne potro\u0161nje koje je desno-liberalna vlada premijera Florin C\u00ee\u021bua uvela u vremenu u kojem takav tip politika mo\u017ee dovesti samo do produbljivanja socijalne i demografske krize u dr\u017eavi u kojoj sve vi\u0161e radnika tra\u017ei egzistenciju u zemljama Zapadne Europe. Iako su razlozi za \u0161trajk u bukure\u0161tanskom metro ne\u0161to dubiozniji<\/a> zbog komercijalnih interesa tamo\u0161njeg \u0161efa sindikata i nekada\u0161njeg parlamentarnog zastupnika socijaldemokrata Ion R\u0103doia, slu\u017ebeno, mjere \u0161tednje, odnosno najava otpu\u0161tanja radnika i smanjenje pla\u0107a bili su povod i za blokadu bukure\u0161tanskog metroa krajem o\u017eujka ove godine. Vlada je iskoristila ovu blokadu da dodatno intenzivira svoju anti-radni\u010dku politiku tra\u017ee\u0107i stroge sankcije protiv prosvjednika.<\/p>\n\n\n\n

Iz Rumunjske dolazi i jedna pozitivna sindikalna vijest vezana za pregovore sindikata radnika u financijskom sektoru (FSAB) i poslodavaca. Kako su \u0161alterski radnici u bankama bili jedni od najizlo\u017eenijih u periodu pandemije, njihov sindikat je odlu\u010dio otvoriti pregovore s poslodavcima koji bi jasnije regulirali radne uvjete i sigurnost na radu (posebice u radu od ku\u0107e), ali i samu cijenu rada 25 tisu\u0107a svojih \u010dlanova. 8. travnja je postignut dogovor<\/a> izme\u0111u predstavnika radnika i poslodavca koji je rezultirao pove\u0107anjem minimalne pla\u0107e bankarskih radnika za 24% te dodatna pobolj\u0161anja uvjeta rada posebno vezano za kontrolu i nadgledanje radnika \u0161to je u vrijeme pandemije bilo posve neregulirano i u, najmanju ruku, pretjerano. Ovo je nastavak pozitivnih pomaka u organiziranju radnika u financijskom sektoru koji je zapo\u010deo potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora 2018. godine<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Za sada je te\u0161ko re\u0107i koje su dugoro\u010dne reperkusije primjetne poja\u010dane aktivnosti sindikata, ne samo u SAD-u i globalno, nego i u na\u0161em regionu u kojem su posljednja tri desetlje\u0107a obilje\u017eena stalnim smanjenjem broja sindikalno organiziranih radnika \u0161to je posljedica i deindustrijalizacije, ali i sve ve\u0107e dominacije privatnog sektora i malih firmi u ekonomiji. U takvim firmama<\/a>, sindikalna organiziranost gotovo da ne postoji. U budu\u0107nosti bi, ako \u017eele zadr\u017eati visoki tonus mi\u0161i\u0107a i dru\u0161tvenu relevantnost, djelovanje sindikata trebalo biti usmjereno upravo na ovaj tip firmi gdje su radnici prepu\u0161teni samovolji gazde i njegova mikromenad\u017eeriranja. U Rumunjskoj primjerice, u firmama s manje od 10 zaposlenih, organizacija rada, sigurnost na radu i podjela posla su posve deregulirani. Zadnje zakonske promjene koje su to omogu\u0107ile, donesene su upravo na Prvi maj pro\u0161le godine<\/a> \u0161to je svojevrsni vrhunac cinizma rumunjske desno-liberalne vlade. Mnogi poteze ove vlade uspore\u0111uju sa mjerama \u0161tednje iz vremene ekonomske krize 2008. Tada su vladine politike izvele na ulice Bukure\u0161ta stotine tisu\u0107a Rumunja. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjih dana i tjedana, primjetna je pove\u0107ana aktivnost sindikata i ve\u0107a globalna prisutnost radni\u010dkih akcija u medijima, odnosno, primarno dru\u0161tvenim mre\u017eama jer takve teme na\u0161e medije ne zanimaju. Ovom dojmu o svojevrsnom sindikalnom prolje\u0107u je zasigurno najvi\u0161e pridonijelo organiziranje radnika u velikim korporacijama i prepoznatim brendovima poput Amazona i Starbucksa. Naime, po\u010detkom travnja, radnici u […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41698,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[564,668,587,460],"theme":[458,456,455],"country":[48,99],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41695","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bugarska","tag-radnicka-prava","tag-rumunjska","tag-sindikati","theme-drustvo","theme-politika","theme-rad","country-bugarska","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41695"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41695\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41699,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41695\/revisions\/41699"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41695"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41695"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41695"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41695"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}