{"id":41652,"date":"2022-04-11T12:32:38","date_gmt":"2022-04-11T11:32:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41652"},"modified":"2022-04-12T08:47:21","modified_gmt":"2022-04-12T07:47:21","slug":"repriza-iz-pariza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41652","title":{"rendered":"Repriza iz Pariza"},"content":{"rendered":"\n<p>Zavr\u0161io je prvi krug predsjedni\u010dkih izbora u Francuskoj. O\u010dekivano, u drugi krug koji se odr\u017eava za dva tjedna idu aktualni predsjednik Emmanuel Macron (27.6%) te \u010delnica desni\u010darskog Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen (23.4%). Na tre\u0107em mjestu s 22% glasova zavr\u0161io je veteran francuske ljevice Jean-Luc M\u00e9lenchon koji je, iako uvjerljivo najstariji kandidat na ovim izborima, skupio najvi\u0161e glasova me\u0111u najmla\u0111om dobnom skupinom, \u010dak 34%. Prvi krug izbora obilje\u017eila je, za Francusku, iznimno niska izlaznost. Zadnji put ovako visok broj apstinenata zabilje\u017een 2002. kada su u drugi krug u\u0161li degolist Jacques Chirac i otac Marine Le Pen, Jean Marie.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakvi rezultati mogu se ocijeniti kao repriza izbora prije pet godina uz jednu iznimku. I dok su sva tri prva kandidata i kandidatkinje u okvirima svojih rezultata od 2017. (u plusu do maksimalno 3%), ono \u0161to je razlika je ispra\u017enjeno mjesto predstavnika degolisti\u010dke umjerene desnice koji su sada okupljeni oko stranke Republikanaca, a va\u017eili su kao jedan od malobrojnih politi\u010dkih kontinuiteta Francuske pete republike dav\u0161i ve\u0107inu njenih predsjednika zadnjih 60 godina. Na tim izborima 2017. tre\u0107e mjesto je zauzeo kandidat Republikanaca, biv\u0161i premijer i katoli\u010dki konzervativac Fran\u00e7ois Fillon. Me\u0111utim ovoga putadegolisti su zavr\u0161ili tek na petom mjestu. Njihova kandidatkinja Val\u00e9rie P\u00e9cresse nije osvojila ni 5% glasova. Taj rezultat zajedno sa katastrofalnim skorom pari\u0161ke gradona\u010delnice i kandidatkinje druge (nekada) velike stranke, Socijalisti\u010dke partije (PS), Anne Hidalgo koja je osvojila svega 1.74% zna\u010di i kona\u010dan kraj dvostrana\u010dja i dominacije ove dvije stranke u francuskim politi\u010dkim \u017eivotom koji je trajao jo\u0161 od osamdesetih i prve pobjede socijalista na predsjedni\u010dkim izborima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nekoliko je razloga za ovaj trend koji je nazirao na izborima 2017. kada je PS imala historijski lo\u0161 rezultat koji se povezivao sa nepopularno\u0161\u0107u tada\u0161njeg predsjednika i socijalista Fran\u00e7ois Hollandea. Prvi razlog je svakako personalizacija politike. Stranke koje se nalaze iza prva \u010detiri kandidata, zapravo su njihovi <em>ready made<\/em> pokreti koji podr\u017eavaju same politi\u010dke li\u010dnosti i njihove kampanje. \u010cak je i desna babaroga francuske politike zadnjih 20 godine, Nacionalna fronta, pro\u0161la svoj rebranding i preimenovanje da bi danas bila &#8220;okupljanje&#8221; iza Marine Le Pen, a ne ozbiljna strana\u010dka infrastuktura. Drugi je razlog makronizam. Emmanuel Macron je uspio pod svoj centristi\u010dki \u0161ator i kabinet ugurati i predstavnike umjerene desnice i umjerene ljevice. Njegov prvi premijer bio je \u010dlan Republikanaca \u00c9douard Philippe, a zna\u010dajan dio stranke mu \u010dine biv\u0161i socijalisti. Tre\u0107i razlog je i pomjeranje same Marine Le Pen prema centru i \u010di\u0161\u0107enje stranke do ekstremisti\u010dkih figura. Time je vjerojatno me\u0111u svoje glasa\u010de dovela i degolisti\u010dku (vi\u0161u) srednju klasu i nadoknadiv\u0161i minus koji joj je proizveo radikalno desni trumpisti\u010dki kandidat i biv\u0161i pundit Erich Zammour uzve\u0161i glasove s krajnje desnice. I \u010detvrti razlog je sami M\u00e9lenchon koji je, o\u010dito, uspio oko sebe okupiti i dio lijevijih biv\u0161ih glasa\u010da socijalista, mlade, ali i urbanu migrantsku&nbsp;radni\u010dku klasu iz predgra\u0111a koja je tradicionalno glasala za socijaliste.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>To potvr\u0111uje i geografska raspodjela glasova.&nbsp;Le Pen je tradicionalno jaka na sjeveru i sjeveroistoku Francuske \u0161to znamo iz djela \u00c9douard Louisa i Didiera Eribona. M\u00e9lenchon je osvojio prekomorske teritorije, predgra\u0111a Pariza (uklju\u010duju\u0107i Saint-Dennis) i pirinejski dio Francuske. Time je francuska ljevica napokon uspjela simboli\u010dki ostvariti koaliciju Pierrea Bourdiea i Kylian Mbapp\u00e9a. Kako \u0107e se ta &#8220;koalicija&#8221; razvijati u budu\u0107nosti i u kontekstu specifi\u010dnog francuskog politi\u010dkog sustava te s vo\u0111om koji je pred politi\u010dkom penzijom, ostaje otvoreno pitanje.  U izbornoj no\u0107i M\u00e9lenchon nije izravno podr\u017eao Macrona, ali je jasno poru\u010dio da se ne glasa za Marine Le Pen jer je to protivno demokratskim na\u010delima koji njegov pokret kani braniti. Za dva tjedna \u0107emo vidjeti jesu li ga njegovi glasa\u010di poslu\u0161ali i da li \u0107e prvi put nakon 2002. i Jacquesa Chiraca jedan francuski predsjednik uspjeti osvojiti drugi uzastopni mandat. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zavr\u0161io je prvi krug predsjedni\u010dkih izbora u Francuskoj. O\u010dekivano, u drugi krug koji se odr\u017eava za dva tjedna idu aktualni predsjednik Emmanuel Macron (27.6%) te \u010delnica desni\u010darskog Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen (23.4%). Na tre\u0107em mjestu s 22% glasova zavr\u0161io je veteran francuske ljevice Jean-Luc M\u00e9lenchon koji je, iako uvjerljivo najstariji kandidat na ovim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41658,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[243,739,12],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41652","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-eu","tag-francuska","tag-izbori","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41652","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41652"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41652\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41668,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41652\/revisions\/41668"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41652"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41652"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41652"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41652"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41652"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41652"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41652"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}