Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je nove podjele u bugarskom dru\u0161tvu, a uskrsnula i neke koje su bile zaboravljene. Dok su se do prije samo nekoliko mjeseci glavni dru\u0161tveni sukobi vodili oko Covid potvrda, otkako je po\u010deo rat Bugari su se na\u0161li u usijanoj raspravi za i protiv Rusije i Putina. \u010cini se da se zasad ovom velikom zbrkom najvi\u0161e okoristila ekstremno desna stranka Preporod, dok je vladaju\u0107a koalicija uzdrmana samo tri mjeseca nakon dolaska na vlast. <\/p>\n\n\n\n
Nitko, osim CIA-e i Guardiana, nije o\u010dekivao da \u0107e Rusija ostvariti prijetnje i napasti Ukrajinu 24. velja\u010de, pa ni Bugarska. Invazija je \u0161okirala bugarsko dru\u0161tvo i ostavila nepredvidljive posljedice, te stvorila nove podjele, a uskrsnula i neke koje su bile zaboravljene. Dok su se do prije samo nekoliko mjeseci glavni dru\u0161tveni sukobi ticali Covid potvrda, otkako je po\u010deo rat Bugari su se na\u0161li usred usijane rasprave za i protiv Rusije i Putina, rasprave koja ima duga\u010dku povijest. Rat je stavio na ku\u0161nju krhku vladaju\u0107u ve\u0107inu i stabilnost \u010ditave dr\u017eave, a utjecao je i na unutarnju, ali i vanjsku politiku. Ministri i politi\u010dki stru\u010dnjaci \u010dlanstvo Bugarske u Europskoj uniji i NATO-u opet predstavljaju kao civilizacijsku odluku, a sve \u0161to ide protiv takve vizije se odbacuje, \u0161to ostavlja (ni)malo prostora za suvislu politi\u010dku raspravu.<\/p>\n\n\n\n
Invazija je neposredno utjecala na bugarsku vladu i izazvala prvu smjenu ministra u vrlo neizvjesnom trenutku. Tada\u0161nji ministar obrane Stefan Janev \u017eurno je ponovio Putinovu definiciju napada na Ukrajinu kao vojne operacije, a ne rata, i upozorio da te operacije ne treba tako rano etiketirati. \u010cak i je ruska ambasada citirala njegov stav. To je dovelo do vala zgra\u017eanja diljem zemlje, zbog \u010dega se premijer Kiril Petkov javno ogradio od “osobnih stavova\u201c svog ministra, a \u010detiri dana kasnije ministar zamijenjen je nekime tko se vjernije pridr\u017eava vladinih smjernica. Iako to jo\u0161 nije slu\u017ebeno, postoje jake indikacije da \u0107e Janev osnovati novu stranku s patriotskim tendencijama, kao na primjer \u010dinjenica da je u o\u017eujku krenuo posje\u0107ivati manje gradove kako bi se “upoznao s problemima obi\u010dnih ljudi<\/a> i u\u010dinio im \u017eivot predvidljivijim i normalnijim\u201c.<\/p>\n\n\n\n Nakon ovog potresa, uslijedilo je jo\u0161 podrhtavanja unutar vlade. Usred vala sankcija koje je EU nametnula Rusiji i poziva za slanjem oru\u017eja u Ukrajinu, Bugarska je podijeljena \u2013 Bugarska socijalisti\u010dka partija (BSP) o\u0161tro se usprotivila pru\u017eanju vojne podr\u0161ke, dok su tri ostale stranke u vladaju\u0107oj koaliciji bile za. Jedina stranka pored BSP-a koja se protivila slanju oru\u017eja bila je ekstremno desna stranka Preporod (Vazra\u017edane\/\u0412\u044a\u0437\u0440\u0430\u0436\u0434\u0430\u043d\u0435). Tako su se vo\u0111e socijalisti\u010dke i ekstremno desne stranke na\u0161le na istoj strani, protive\u0107i se uplitanju Bugarske u rat. Predsjednik Rumen Radev tako\u0111er se izjasnio protiv slanja podr\u0161ke, tvrde\u0107i da bi nas svaka vojna pomo\u0107 uvukla u rat. Naravno, svi koji su se usprotivili slanju oru\u017eja etiketirani su kao rusofiil ili \u010dak Putinovi prista\u0161e, dok su svi drugi progla\u0161eni braniteljima civilizirane Bugarske. Rasprava je postala jo\u0161 \u017ee\u0161\u0107a kad je jedan od ukrajinskih ministara na Twitteru objavio da je Bugarska obe\u0107ala vojne avione. Petkov je odmah odbacio<\/a> te glasine, uz izjavu da je “apsurdno slati ono malo aviona \u0161to imamo, pogotovo u ovom trenutku\u201c. Situacija se dodatno zakomplicirala kad su se na dru\u0161tvenim mre\u017eama pojavile video snimke vojne ma\u0161inerije na cestama. Vo\u0111a BSP-a je zamolio<\/a> da se stane na kraj takvim la\u017enim vijestima koje su “opasne za nacionalnu sigurnost\u201c.<\/p>\n\n\n\n Da bi situacija postala jo\u0161 nestabilnija, ameri\u010dki ministar obrane Lloyd Austin u sklopu svoje posjete Europi zastao je u Bugarskoj, petnaest godina nakon posljednje posjete ameri\u010dkog ministra. Iako su mediji tvrdili da \u0107e Austin poku\u0161ati uvjeriti vladu da po\u0161alje oru\u017eje u Ukrajinu, on nije o tome raspravljao s Petkovom niti to tra\u017eio od Bugarske. Me\u0111utim, Demokratska Bugarska, liberalna stranka iz vladaju\u0107e koalicije, s time nije bila zadovoljna, jer je za nju slanje vojne pomo\u0107i Ukrajini va\u017enije od o\u010duvanja stabilnosti vlade. Po\u010detkom travnja, DB je u Narodnoj skup\u0161tini podnijela deklaraciju za slanje oru\u017eja<\/a>, za \u0161to je podr\u0161ku tra\u017eila i od oporbenih neoliberalno nastrojenih stranaka, GERB-a (Gra\u0111ani za europski razvoj Bugarske) i DPS-a (Pokret za pravo i slobodu), protiv kojih su 2020. odr\u017eani masovni prosvjedi zbog korupcije, i za koje se \u010desto tvrdilo da su blisko povezane s Rusijom, posebno na energetskim projektima. Paradoksalno, MiG-29, jedini avioni koje Bugarska koristi za nadzor i za\u0161titu svog zra\u010dnog prostora, bez opskrbe iz Rusije do kraja godine \u0107e ostati bez goriva, a avioni F16 koje je GERB 2019. naru\u010dio od SAD-a za 3 milijarde dolara, sti\u0107i \u0107e 2030. godine.<\/p>\n\n\n\n Rat je utjecao na bugarski energetski sektor i o\u017eivio zaboravljene zahtjeve za energetskom neovisno\u0161\u0107u o Kremlju. Bugarska trenutno 90% plina uvozi iz Rusije, \u0161to je potaklo vladu da potra\u017ei nove izvore. Plinovod do Gr\u010dke \u0107e nakon dvanaestogodi\u0161njih radova biti zavr\u0161en ove jeseni, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti dotok azerbejd\u017eanskog plina do Sofije i smanjiti uvoz plina od Gazproma za 30-40%. Dok je pro\u0161le godine jedna od glavnih dru\u0161tvenih briga bilo ho\u0107e li se rudnici ugljena u regiji Stara Zagora zatvoriti i ostaviti tisu\u0107e ljudi bez prihoda, ove godine svi djeluju uvjereno da se rudnici ne\u0107e tako skoro zatvoriti, a brige ekolo\u0161kih aktivista o klimatskim promjenama ba\u010dene su u zape\u0107ak.<\/p>\n\n\n\n Sredinom o\u017eujka Petkov je radosno objavio da nam je Europska komisija kona\u010dno odobrila plan oporavka i otpornosti, ali uz zahtjev za modifikacijama projekta. Tako se odustalo od ideje o plinari koja bi zamijenila ugljen za proizvodnju energije u ime ekstravagantnije ideje \u2013 mega-projekta dr\u017eavne tvornice baterija za vrtoglavih 800 milijuna eura ili oko 10% ukupne vrijednosti projekta oporavka. Od tog je projekta pro\u0161le godine vlada odustala zbog velikog rizika i zato \u0161to je projekt ocijenjen ekonomski i tehnolo\u0161ki neodr\u017eivim. Vlada sumnjivo \u0161uti o tome, a \u0161ira slika postaje sve nejasnija, \u0161to oporba s razlogom koristi za naga\u0111anje o stvarnim namjerama ministara. <\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 jedna promjena u energetskom sektoru koju je donio rat ti\u010de se uklju\u010denih ekonomskih aktera. Bugarski ministar financija i ministar energetike 11. o\u017eujka sastali su se s dvije ameri\u010dke korporacije zainteresirane za investiranje u projekte prelaska na “\u010distu\u201c energiju, nakon \u010dega su potpisali memorandum o investiciji od milijardu dolara. Jedini razlog zbog kojeg je ovaj sastanak do\u0161ao u sredi\u0161te pozornosti jest to \u0161to su postojale tvrdnje da su u jednu od tih korporacija bili uklju\u010deni ruski oligarsi. Ministar financija komentirao je da je odobrenje ameri\u010dkih diplomata, koji su navodno bili prisutni na sastanku, za njega dovoljno da vjeruje ovim korporacijama. Kasnije je ameri\u010dko veleposlanstvo negiralo sudjelovanje na sastanku.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu je cijena zemnog plina porasla za 25,3%, dok je u pogledu benzina rat samo nastavio nezaustavljiv rast inflacije od pro\u0161le godine. Neki gradovi najavili su pove\u0107anje cijena javnog prijevoza, koja \u0107e se u nekim slu\u010dajevima a\u017eurirati na mjese\u010dnoj razini, \u0161to pove\u0107ava op\u0107u razinu neizvjesnosti. Inflacija je u velja\u010di iznosila 10% u odnosu na pro\u0161lu godinu. Rat je samo pogor\u0161ao situaciju i omogu\u0107io \u0161pekulacije osnovnim proizvodima poput bra\u0161na i ulja. Neki su supermarketi igrali na strah kupaca i ogla\u0161avali sni\u017eenja tako \u0161to su zapravo vra\u0107ali stare cijene. To je, nimalo iznena\u0111uju\u0107e, izazvalo kaos, pa \u010dak i smrt jednog 77-godi\u0161njeg mu\u0161karca dok je \u010dekao u redu. Pozivi na uvo\u0111enje kontrole cijena brzo su odba\u010deni. U me\u0111uvremenu, ukrajinske se izbjeglice poku\u0161avaju sna\u0107i u kompliciranom sustavu azila koji ve\u0107inom odr\u017eavaju volonteri i organizacije civilnog dru\u0161tva. Neki sindikati strahuju da \u0107e prisutnost izbjeglica dovesti do smanjenja pla\u0107a. Usred ove mra\u010dne ekonomske situacije vlada je najavila da \u0107e europskim novcem pokriti zdravstveno osiguranje za izbjeglice, znaju\u0107i da oko 20% stanovni\u0161tva uop\u0107e nema zdravstveno osiguranje. Ekstremno desna stranka Preporod olako je izjavila<\/a> da \u0107e kroz amandmane uklju\u010diti sve neosigurane osobe.<\/p>\n\n\n\n Vladaju\u0107a koalicija je do\u017eivjela veliki kiks sredinom o\u017eujka, kada je policija uhitila \u010delnika GERB-Bojka Borisova (koji je deset godina bio na funkciji premijera), zajedno s njegovom PR slu\u017ebom i ministrom financija, zbog optu\u017ebi za ucjenu i preusmjerili porezna sredstva. Pobijediv\u0161i na izborima s antikorupcijskom agendom, vlada je poku\u0161ala odvratiti pritisak zbog rastu\u0107e inflacije preuzimaju\u0107i veliki rizik podizanja optu\u017enice protiv Borisova uz vrlo slabe dokaze. U manje od 24 sata nakon uhi\u0107enja, \u010delnik GERB-a je pu\u0161ten, uz novoste\u010denu auru mu\u010denika. Ugnjetavanje koje je navodno pretrpio brzo se preto\u010dilo u izbornu podr\u0161ku, pa je ponovno zauzeo prvo mjesto u anketama popularnosti. Vladaju\u0107u koaliciju dodatno je destabilizirala \u010dinjenica da tri od \u010detiri stranke nisu bile svjesne uhi\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n A kao da unutarnja situacija nije bila dovoljno komplicirana, rat je utjecao i na na\u0161u vanjsku politiku, i to prema Makedoniji, \u010diju kandidaturu za \u010dlanstvo u EU Bugarska blokira od 2019. godine. Odjednom je priklju\u010denje Makedonije EU postalo dijelom plana nacionalne i europske sigurnosti, zbog straha da ne padne pod ruski utjecaj. Do ovog zaokreta do\u0161lo je nakon \u0161to je Kiril Petkov objavio da ruski agenti poku\u0161avaju naru\u0161iti na\u0161e dobre odnose s Makedonijom i protjerao sekretara ruske ambasade. Makedonija je slijedila njegov primjer otjerav\u0161i pet ruskih diplomata.<\/p>\n\n\n\n Opsesija i \u017eelja za odbacivanjem svega ruskog pojavila se gotovo odmah po po\u010detku rata. I konzervativci i liberali zagovarali su promjenu datuma na\u0161eg dr\u017eavnog praznika kojim se obilje\u017eava sje\u0107anje na Rusko-turski oslobodila\u010dki rat 1876. \u2013 1878. Ista skupina pozivala je na zamjenu ruskih naziva ulica<\/a> ukrajinskim. Jedan od prijedloga je preimenovanje aleje ispred ruske ambasade u “Aleju ukrajinskih heroja\u201c. Dana 25. velja\u010de, bez ikakve rasprave, na\u010delnik jedne \u010detvrti u Sofiji ponovno je pokrenuo inicijativu za ru\u0161enje spomenika sovjetskoj vojsci u sredi\u0161tu grada.<\/p>\n\n\n\n Utjecaj rata bit \u0107e i dugoro\u010dan i trenutan. Tri mjeseca od dolaska na vlast, krhka koalicija \u010detiriju stranaka dovedena je pred ozbiljan test koji je zna\u010dajno uzdrmao konsenzus protiv GERB-a. Pojavile su se nove podjele koje \u0107e nedvojbeno imati dublje posljedice po stanovni\u0161tvo i javnu raspravu u kojoj nema mjesta nijansama, ve\u0107 se sve prikazuje crno-bijelo. U nikad kompliciranijem svijetu, Bugarska se nalazi u situaciji naslije\u0111enih ovisnosti, ali s perspektivom da ih zamijeni novima. A zasad se \u010dini da se ovom velikom zbrkom najvi\u0161e okoristila ekstremno desna stranka Preporod. <\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je nove podjele u bugarskom dru\u0161tvu, a uskrsnula i neke koje su bile zaboravljene. Dok su se do prije samo nekoliko mjeseci glavni dru\u0161tveni sukobi vodili oko Covid potvrda, otkako je po\u010deo rat Bugari su se na\u0161li u usijanoj raspravi za i protiv Rusije i Putina. \u010cini se da se […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":41630,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[564,128,137],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[1668],"class_list":["post-41625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bugarska","tag-energetika","tag-rat","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41625"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41631,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41625\/revisions\/41631"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41625"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41625"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41625"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41625"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Energetska podrhtavanja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Crno-bijela Bugarska<\/strong><\/h2>\n\n\n\n