U \u010detvrtak, 31. o\u017eujka, odr\u017eana je online tribina “Kako do rada po mjeri \u010dovjeka za sezonske radnike?\u201c u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u sklopu projekta “Rad po mjeri \u010dovjeka\u201c. Nakon uvodne rije\u010di Josipa Mili\u010devi\u0107a iz SSSH, sociologinja Katarina Jaklin (Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu) i pravnica Sun\u010dica Brnardi\u0107 (SSSH) odr\u017eale su izlaganja o sezonskom radu, a nakon toga je uslijedila diskusija koju je moderirao Darko \u0160eperi\u0107 iz SSSH, u kojoj su sudjelovale Rozana Duplan\u010di\u0107 iz Sindikata trgovine Hrvatske (STH), Sun\u010dica Benovi\u0107 iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Davor Vrbek iz Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV).<\/p>\n\n\n\n
Katarina Jaklin u svom je izlaganju predstavila neke slu\u017ebene podatke o sezonskom radu u Hrvatskoj, na primjer \u010dinjenicu da je sezonski rad va\u017ean faktor velike ra\u0161irenosti rada na odre\u0111eno u Hrvatskoj, jer se i sezonski radnici vode kao zaposleni na odre\u0111eno. Od 2015. naovamo udio sezonskog rada je u porastu, uz iznimku posljednjih dviju “korona-sezona\u201c. Sektori s najve\u0107im udjelom sezonskih radnika me\u0111u svim zaposlenima u sektoru su turizam, trgovina, poljoprivreda i \u0161umarstvo, umjetnost, zabava i rekreacija, ali sektor s daleko najvi\u0161e sezonskih radnika je svakako turizam. Jaklin je nakon toga potanko predstavila rezultate istra\u017eivanja sezonskog rada koje je proveo Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja na ljeto 2021. putem intervjua s 23 sezonskih radnika\/ica. Glavni dojam koji proizlazi iz tih svjedo\u010danstava je da se gotovo podrazumijeva da je preduvjet sezonskog rada pristanak na kr\u0161enje radni\u010dkih prava, poput neprijavljenog rada, isplata cijele ili dijela pla\u0107e na ruke, lo\u0161eg odnos poslodavaca prema radnicima, neadekvatnog smje\u0161taja, nepostojanja slobodnih dana, rada u predugim smjenama i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Iskustva sudionika sa smje\u0161tajem, pla\u0107om i uvjetima rada na sezoni su podijeljena, pa je tako nekima smje\u0161taj bio bolji nego kod ku\u0107e, ali bilo je i primjera onih koji su \u010ditavu sezonu morali dr\u017eati stvari u koferima jer nisu imali ormare, pa ni toplu vodu, Internet, WC i sli\u010dno. U svjedo\u010danstvima se ispostavilo postojanje razlike izme\u0111u ve\u0107ih i manjih poslodavaca \u2013 kod ve\u0107ih (npr. velikih hotelskih lanaca) uvjeti su \u010desto bolji nego kod manjih privatnika. \u0160to se ti\u010de prekovremenih sati, iskustva su tako\u0111er raznolika, neki su imali ure\u0111enije satnice dok su drugi radili i po 13 sati dnevno. Situacija je sli\u010dna i po pitanju slobodnih dana: neki su ih imali, dok su drugi radili po tri mjeseca bez ijednog slobodnog dana. Postoje i slu\u010dajevi u kojima se iznimno moglo dobiti dan ili dva slobodno, ali uz komentar od poslodavca “Jeste li ovdje do\u0161le raditi ili odmarati?\u201c, koji podrazumijeva da na sezoni u pravilu nema slobodnih dana. Sli\u010dno je i kod mogu\u0107nosti bolovanja: ve\u0107i hotelski lanci ga dopu\u0161taju svojim zaposlenicima, dok su drugi sudionici rekli da za bolovanje nema \u0161anse na sezoni.<\/p>\n\n\n\n
Razina pla\u0107e sezonskih radnika \u010desto nije uskla\u0111ena s razinom odgovornosti, brojem radnih sati i intenzitetom posla, npr. neke sobarice i pomo\u0107ne kuharice rade dodatne poslove koje ne spadaju u opis njihove pozicije, ili rade poslove nadre\u0111enih, \u0161to se ne ogleda u iznosu njihove pla\u0107e. Jedna sudionica je izjavila da je dobivala neto pla\u0107u 6.000 kn, ali kad je izra\u010dunala broj radnih sati, ispalo je da joj je satnica 16 kn, a jedan sudionik-kuhar je izjavio da se za njegovu pla\u0107u od 12.000 kn podrazumijeva po 12-15 radnih sati dnevno. Ukratko, sezona mo\u017ee donijeti dobru zaradu, ali ta pla\u0107a i dalje ne odgovara intenzitetu posla, a tako\u0111er (osim u slu\u010daju stalnih sezonaca), ta zarada i dalje nije dovoljna za \u017eivot u ostatku godine ukoliko radnici odmah ne prona\u0111u novi posao.<\/p>\n\n\n\n
Veliki problem sezonskog rada je i pla\u0107anje “na ruke\u201c: dok neki (opet naj\u010de\u0161\u0107e velike kompanije) pla\u0107aju pla\u0107e na ra\u010dun u skladu sa stvarnim brojem radnih sati, drugi poslodavci ispla\u0107uju na ruke \u010ditavu pla\u0107u ili njezin dio, a radnike prijavljuju na minimalac. Neki sudionici su tra\u017eili da dobiju cijelu pla\u0107u na ra\u010dun, a na to su im poslodavci odgovorili da su im preveliki doprinosi i da \u0107e im pola dati na ruke. Na taj na\u010din se radnicima prepu\u0161ta odgovornost, odnosno odluka \u017eele li ve\u0107u pla\u0107u a da ne budu prijavljeni, ili manju pla\u0107u uz prijavu. To tako\u0111er, naravno, nosi i velik rizik jer ne postoji nikakav dokument koji radniku, ukoliko pristane na prvu varijantu, garantira isplatu dogovorene pla\u0107e “na ruke\u201c \u2013 jedan je sudionik dogovorio s poslodavcem pla\u0107u od 1.000 eura, a na kraju je dobio 6.000 kn uz obrazlo\u017eenje da promet nije bio o\u010dekivano velik. Osim toga, takvi aran\u017emani nose negativne posljedice po socijalna i druga prava za radnike, kroz utjecaj na sta\u017e i budu\u0107e iznose mirovina, ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlenost, kao i kredita i drugih financijskih usluga banaka. \u010cak i za one sezonske radnike koji su prijavljeni, utjecaj isprekidanog radnog vijeka na sta\u017e i mirovine je negativan.<\/p>\n\n\n\n
Kad se radi o perspektivi za uvo\u0111enje kontrole i unapre\u0111enje radni\u010dkih prava sezonskih radnika, neki sudionici su iskazali neznanje i neupoznatost sa samim postojanjem radni\u010dkih prava, drugi su svjesni da im se kr\u0161e prava, ali smatraju da ni\u0161ta nije mogu\u0107e promijeniti. Prisutno je veliko nepovjerenje u institucije koje bi ne\u0161to mogle promijeniti, pogotovo kad se radi o manjim poduze\u0107ima gdje radnici nisu ni na koji na\u010din za\u0161ti\u0107eni, a rije\u010dima jedne sudionice, inspekcije koje bi trebale provoditi kontrolu radnih uvjeta se pojave i samo ka\u017eu “Do\u0161la je, neka radi\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Jaklin je zaklju\u010dila da hrvatsko tr\u017ei\u0161te rada karakterizira paradoks strate\u0161kog usmjerenja prema turizmu i istovremene potpune nebrige za radnike koji bi tu sezonu trebali iznijeti. Dok su mediji puno naslova o tome kako nitko ne \u017eeli raditi i privla\u010de se strani radnici, istovremeno se ne osigurava minimum radni\u010dkih prava i pristojne pla\u0107e, a ne postoje ni mjesta na koja se radnici kojima su prava prekr\u0161ena mogu javiti. Jo\u0161 jedan paradoksalni element je i to da sama sezona ovisi o postojanju ve\u0107eg broja nezaposlenih radnika, a istovremeno ve\u0107ina tih radnika ne uspijeva ostvariti naknadu za nezaposlenost nakon zavr\u0161etka sezone. Ukratko, mo\u017eemo re\u0107i da se radi o izrazito nesigurnom i nekvalitetnom obliku rada koji je “esencijalan\u201c za ostvarivanje (ne samo) turisti\u010dke sezone.<\/p>\n\n\n\n
Pravnica Sun\u010dica Brnardi\u0107 u svom je izlaganju iznijela analizu pravnog okvira sezonskog rada u Hrvatskoj. Za sezonske radnike ne postoji poseban ugovor za sezonski rad, ve\u0107 se sklapa obi\u010dan ugovor na odre\u0111eno, prema kojemu se primjenjuju sve odredbe Zakona o radu i sve odredbe koje se odnose na zapo\u0161ljavanje na odre\u0111eno vrijeme, uklju\u010duju\u0107i i pravo na jednako postupanje, osposobljavanje i usavr\u0161avanje pod istim uvjetima, kao i obavijest o otvorenim natje\u010dajima. Ipak, postoje neke iznimke poput ve\u0107eg fonda tjednog broja radnih sati u preraspodjeli (do 60 radnih sati tjedno), i kra\u0107eg dnevnog odmora za sezonske radnike koji rade dvokratno. Brnardi\u0107 je istaknula da postoji institut ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme za stalne sezonske poslove (tzv. stalni sezonci) koji predvi\u0111a sklapanje ugovora koji obvezuje poslodavca da \u0107e upla\u0107ivati doprinos za produ\u017eeno mirovinsko osiguranje i rok u kojem je poslodavac du\u017ean ponuditi radniku sklapanje ugovora za rad u idu\u0107oj sezoni. Od 2015. postoji mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja koja subvencionira poslodavcima tro\u0161ak tog produ\u017eenog mirovinskog osiguranja, a sezonski radnici dobivaju financijsku naknadu u razdoblju kada ne rade. Poslodavac mo\u017ee ostvariti pravo na kori\u0161tenje te mjere za onoliko sezonaca koliko ima trajno zaposlenih (na neodre\u0111eno).<\/p>\n\n\n\n
Brnardi\u0107 je na kraju izlaganja istaknula da je klju\u010dno pitanje kako osigurati kvalitetnije radne uvjete i sigurnost rada, uklju\u010duju\u0107i i socijalnu sigurnost sezosnkih radnika u razdobljima kada ne rade. U potrazi za odgovorima Brnardi\u0107 je istra\u017eila primjere drugih zakonodavstava, konkretno primjer \u0160panjolske i Gr\u010dke. U Gr\u010dkoj i \u0160panjolskoj poslodavac ima obavezu zaposliti radnika koji je radio u prethodnoj sezoni (ukoliko radnik to \u017eeli), a za nepo\u0161tivanje te obaveze poslodavac mora imati opravdan razlog (Gr\u010dka) i mo\u017ee tra\u017eiti za\u0161titu na sudu (\u0160panjolska). U Gr\u010dkoj sezonski radnici uvijek imaju pravo na otpremninu, bez obzira na to je li radni odnos prekinut za vrijeme sezone ili tako da poslodavac ne zaposli radnika u idu\u0107oj sezoni, a tako\u0111er imaju pravo na posebnu sezonski dodatak za prehranu koji se jednokratno ispla\u0107uje u jesenskim mjesecima. Tako\u0111er, u \u0160panjolskoj su potrebni kra\u0107i periodi trajanja zaposlenja za ostvarivanje naknade za nezaposlenost.<\/p>\n\n\n\n
Uz moderaturu Darka \u0160eperi\u0107a iz SSSH, u raspravi su predstavnici sindikata predstavili primjere iz prakse u vezi za\u0161tite prava sezonskih radnika u trgovini, turizmu i poljoprivredi. Njihova iskustva potvr\u0111uju razliku izme\u0111u ve\u0107ih i manjih poslodavaca i koju su isticali i sudionici istra\u017eivanja. Rozana Duplan\u010di\u0107 (Sindikat trgovine Hrvatske) ispri\u010dala je kako su kod poslodavaca u sektoru trgovine kod kojih djeluje sindikat bolji uvjeti rada, postoje kolektivni ugovori, a sezonski radnici imaju prava kao i ostali radnici \u2013 na primjer sudjeluju u stimulacijama ako bilje\u017ee rast prometa, dobivaju naknadu za \u017eivot odvojen od obitelji. Duplan\u010di\u0107 je istaknula da im se ponekad obrate radnici koji nisu bili sindikalno organizirani, koje tad sindikat upu\u0107uje nadle\u017enim inspekcijama. Duplan\u010di\u0107 ka\u017ee da je potrebno \u0161irim zakonskim okvirom pobolj\u0161ati njihove uvjete. <\/p>\n\n\n\n
Sun\u010dica Benovi\u0107 iz Sindikata usluga i turizma Hrvatske ispri\u010dala je da u ve\u0107ini ve\u0107ih hotelskih ku\u0107a postoje kolektivni ugovori i \u010desto se koristi institut stalnog sezonca, a postoj i granski kolektivni ugovor. Sezonski radnici, uklju\u010duju\u0107i i stalne sezonce i strane radnike imaju zajam\u010dena sva prava, uklju\u010duju\u0107i i dva obroka dnevno. Benovi\u0107 je istaknula problem lo\u0161eg tretmana stranih radnika iz Makedonije, koji su \u010desto prevareni tako da npr. dogovore odre\u0111ene uvjete s poslodavcem u Hrvatskoj, a kada do\u0111u ne dobiju ono \u0161to su dogovorili, zbog \u010dega je STUH pokrenuo projekt suradnje sa sindikatom turizma u Makedoniji u kojem STUH upu\u0107uje makedonske radnike poslodavcima za koje provjereno znaju da imaju dobre radne uvjete i pla\u0107e. Benovi\u0107 je istaknula da je potrebno osigurati stalni sezoncima otpremninu kao i ostalim radnicima, i pravo na zapo\u0161ljavanje na neodre\u0111eno vrijeme za one koji rade dugo za istog poslodavca \u2013 npr. neki rade po 10 godina za istog poslodavca, a onda u idu\u0107oj sezoni poslodavac zaposli novog radnika.<\/p>\n\n\n\n
Davor Vrbek iz Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) predstavio je stanje u svom sektoru, u kojem je broj sezonaca u porastu i ugovori o radu na odre\u0111eno su puno \u010de\u0161\u0107i od ugovora na neodre\u0111eno. Taj je sektor postao neatraktivan doma\u0107em stanovni\u0161tvu zbog izrazito niskih primanja, ka\u017ee Vrbek, pa dolazi sve vi\u0161e strane radne snage. Vrbek je istaknuo da su uvjeti rada za te radnike iznimno nesigurni, da dobivaju iznimno kratke ugovore o radu zbog kojih nimalo ne mogu planirati budu\u0107nost i ne znaju ho\u0107e li sutra raditi ili ne. Sindikalno organiziranje tih radnika je te\u0161ko jer su u strahu da im se ne\u0107e produ\u017eiti ugovori ako u\u0111u u sindikat \u2013 nekima se u startu \u201epreporu\u010duje\u201c da se ne u\u010dlane u sindikat. Vrbek je rekao da problem rada na crno u poljoprivredi nije iskorijenjen uvo\u0111enjem “vau\u010dera\u201c (dnevnih vrijednosnih kupona kojima se na dnevnoj osnovi pla\u0107aju doprinosi za mirovinsko osiguranje, za za\u0161titu zdravlja na radu i zapo\u0161ljavanje), ni a vau\u010deri po Vrbeku nisu imali nikakav pozitivan utjecaj ni na uvjete rada.<\/p>\n\n\n\n
Iz svih izlaganja kao zajedni\u010dka nit isti\u010de se razlika izme\u0111u ve\u0107ih i manjih poslodavaca, odnosno potreba da se pobolj\u0161aju uvjeti i za\u0161tita onih radnika koji nisu za\u0161ti\u0107eni \u010dlanstvom u sindikatu, kolektivnim ugovorom itd. Tako\u0111er, sudionici su se slo\u017eili da mnogi poslodavci koriste ugovore na odre\u0111eno iako ne posluju tipi\u010dno sezonski \u2013 primjera ima i u drugim sektorima, ali mo\u017eda je najslikovitiji primjer trgovine, u kojoj vrlo mali broj poslovnica radi isklju\u010divo ljeti. Zbog pove\u0107anja prometa u ljetnim mjesecima na odre\u0111enim lokacijama zapo\u0161ljavaju se sezonski radnici, me\u0111utim, postoji ogroman manjak zaposlenih u trgovini generalno, zbog \u010dega se sindikati zala\u017eu za maksimalno suzbijanje zapo\u0161ljavanja na odre\u0111eno vrijeme i za zapo\u0161ljavanje na neodre\u0111eno. Kroni\u010dan manjak radnika se tako prikazuje kao sezonalnost poslovanja. Jedan od zaklju\u010daka rasprave bio je da je potrebno donijeti regulativu sa ciljem smanjenja kori\u0161tenja sezonskog rada tamo gdje to nije potrebno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U \u010detvrtak, 31. o\u017eujka, odr\u017eana je online tribina “Kako do rada po mjeri \u010dovjeka za sezonske radnike?\u201c u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u sklopu projekta “Rad po mjeri \u010dovjeka\u201c. Nakon uvodne rije\u010di Josipa Mili\u010devi\u0107a iz SSSH, sociologinja Katarina Jaklin (Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu) i pravnica Sun\u010dica Brnardi\u0107 (SSSH) odr\u017eale su izlaganja […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":41597,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[70,668,959,460,1666,94],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-41594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-poljoprivreda","tag-radnicka-prava","tag-sezonski-rad","tag-sindikati","tag-trgovina","tag-turizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41594"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41594\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41600,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41594\/revisions\/41600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41597"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41594"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41594"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41594"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41594"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}