Tokom 19. stolje\u0107a u mnogim zemljama je te\u0161ko i krvavo izboren princip “privatnosti korespondencije”, koji se jo\u0161 uvijek nalazi u mnogim svjetskim ustavima. Tehnolo\u0161ki napredak u komunikaciji, u kombinaciji s takozvanim sigurnosnim prijetnjama, \u010desto se koristi kao izgovor za zanemarivanje tog principa. Posljednjih godina u tom zanemarivanju najva\u017eniju ulogu igra izraelski softver Pegasus namijenjen za \u0161pijuna\u017eu smartfona. Iako su na\u010delno njegova prodaja i kori\u0161tenje ograni\u010deni, raste broj slu\u010dajeva diljem svijeta u kojima se otkrilo kori\u0161tenje Pegasusa u svrhu nadzora i likvidacije politi\u010dkih oponenata.<\/p>\n\n\n\n
Savr\u0161ena \u0161pijunska naprava: minijaturni mikrofon i kamera uvijek prilijepljeni za ljudsku “metu”, koja uz to dobrovoljno bira da istu napravu koristi za veliku ve\u0107inu svoje tekstualne, vizualne i glasovne daljinske komunikacije. Radi se naravno o smartfonu, neizostavnom dodatku velike ve\u0107ine pripadnika ljudske vrste na po\u010detku 21. stolje\u0107a. \u0160pijunski potencijal smartfona bio je do relativno nedavno prete\u017eno predmet spekulacija. Naposljetku, nije li prislu\u0161kivanje telefona ne\u0161to \u0161to ionako znatno prethodi izumu smartfona? \u0160to se pak ti\u010de npr. presretanja emaila itd. ni to nije ne\u0161to osobito novo niti je korisnik i\u0161ta sigurniji ako koristi kompjuter.<\/p>\n\n\n\n
A onda je sredinom pro\u0161le godine osamdesetak novinara iz niza medijskih ku\u0107a, uklju\u010duju\u0107i The Guardian, Le Monde i izraelski Haaretz, objavilo rezultate svojeg vi\u0161emjese\u010dnog istra\u017eivanja \u0161pijunskog softvera Pegasus. Kako se ispostavilo, izraelska firma NSO uspje\u0161no je proizvela “savr\u0161en” virus za smartfone, koji potpuno preuzima kontrolu nad kamerom, mikrofonom i svim aplikacijama te se uz to lako instalira bez da \u017ertva mora po\u010diniti ikakav sigurnosni propust. Ovo digitalno oru\u017eje kori\u0161teno je protiv tisu\u0107a politi\u010dara, novinara, boraca za ljudska prava, odvjetnika itd. diljem svijeta. Neke od \u017ertava su i ubijene, a njihovoj lak\u0161oj likvidaciji je u vi\u0161e slu\u010dajeva vrlo vjerojatno znatno doprinio nadzor koji je obavljen preko Pegasusa.<\/p>\n\n\n\n
Da stvar bude neobi\u010dnija, me\u0111u \u017ertvama su se na\u0161le i svjetske li\u010dnosti poput predsjednika Evropskog vije\u0107a Charlesa Michela, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, biv\u0161eg francuskog premijera \u00c9douarda Philippea i – njegove supruge. U osnovi, otkad je davne 2016. otkriveno na\u010delno postojanje Pegasusa, broj i raspon i \u017ertava i po\u010dinitelja neprestano se \u0161iri u sasvim neo\u010dekivanim smjerovima. \u010cinjenica da se o “skandalu” relativno malo pi\u0161e, osim me\u0111u sigurnosnim “insajderima” po najve\u0107im svjetskim medijima, posljedica je djelomi\u010dno i savezni\u010dkog statusa Dr\u017eave Izrael te va\u017enosti njezinog privatnog sigurnosnog sektora.<\/p>\n\n\n\n
NSO je dakle privatna firma u zemlji koja je jedan od svjetskih lidera u “sigurnosnoj industriji”, \u0161to uklju\u010duje proizvodnju oru\u017eja i \u0161pijunskih sustava. Razvoju ove industrije najvi\u0161e je pomogla dr\u017eavna potpora koja je posljedica \u010dinjenice da se Izrael nalazi u razmjerno neprijateljskom okru\u017eenju, a jo\u0161 vi\u0161e \u010dinjenice da ta zemlja ve\u0107 vi\u0161e od pola stolje\u0107a ilegalno okupira Zapadnu Obalu i dr\u017ei pod opsadom pojas Gaze. U tim teritorijima \u017eivi oko pet miliona obespravljenih Palestinaca \u010diji polo\u017eaj Amnesty International od nedavno klasificira kao apartheid. Izrael ih primarno vidi kao “sigurnosni izazov”.<\/p>\n\n\n\n
U \u0161irokoj lepezi izraelskih “sigurnosnih” firmi, NSO je u samom vrhu, iako je Pegasus njihov jedini poznati proizvod. Njegova efikasnost je tolika da mu navodno ne mo\u017ee konkurirati ni jedan drugi sli\u010dan proizvod, \u010dak ni oni koje koriste ameri\u010dke slu\u017ebe. Zato je posljednjih desetak godina upravo Pegasus slu\u017eio kao svojevrsni “sveti gral” koji su u svom arsenalu po\u017eeljele imati razne vlasti i slu\u017ebe, uklju\u010duju\u0107i i one ameri\u010dke. Poslovni model NSO-a na\u010delno je jednostavan. On za Pegasus koji je softver “zatvorenog koda”, \u0161to zna\u010di da ga nije mogu\u0107e kopirati, zapravo napla\u0107uje licencu na mjese\u010dnoj bazi i po broju \u0161pijuniranih smartfona.<\/p>\n\n\n\n
No u praksi, zato \u0161to se u na\u010delu radi o oru\u017eju, u odluci o njegovoj prodaji klju\u010dnu ulogu ima Dr\u017eava Izrael. Upravo je ona navodno postavila odre\u0111ena pravila igre. Licenca se smije prodavati samo dr\u017eavama, a ne npr. privatnim poduze\u0107ima, a navodno mu je onemogu\u0107eno i pra\u0107enje ameri\u010dkih i izraelskih brojeva. No to posljednje ograni\u010denje novinarskim je otkri\u0107ima zapravo demantirano. Pokazalo se da je kontrola tako ozbiljnog oru\u017eja, \u010dak i ako vjerujemo u istinitost tvrdnji o originalnim “ograni\u010denjima”, u praksi puno te\u017ea.<\/p>\n\n\n\n
U osnovi, Pegasus se pokazao kao – \u0161to bi rekli Amerikanci – klizava padina. On je na\u010delno zami\u0161ljen kao krajnje sredstvo, svojevrsna “nuklearna opcija” (zbog svoje intruzivnosti), a sve radi za\u0161tite demokratskih zemalja od najopasnijih prijetnji. No jednom kada npr. SAD-u ili Njema\u010dkoj prodate Pegasus da love pedofile ili teroriste postavlja se pitanje za\u0161to ga ne prodati npr. \u010dlanici EU i NATO-a Poljskoj ili \u0160panjolskoj. Ako ga ve\u0107 prodajete \u0161irem krugu saveznika, za\u0161to ga ne prodati i Meksiku ili npr. Saudijskoj Arabiji, koja ga je naposljetku koristila za lov na kriti\u010dara re\u017eima i kolumnista Washington Posta \u0110amala Ka\u0161og\u0111ija kojeg su saudijski agenti ubili i raskomadali u istanbulskom konzulatu. I tako smo u par koraka do\u0161li od lova na pedofile do tran\u017eiranja novinara.<\/p>\n\n\n\n
Prava istina o suradnji s razli\u010ditim diktatorima u lovu na opozicionare jo\u0161 je, me\u0111utim, mra\u010dnija. Dr\u017eava Izrael je, naime, godinama koristila Pegasus kao sredstvo kupovanja savezni\u0161tva od vi\u0161e desetaka dr\u017eava. Najistaknutije me\u0111u njima su sigurno razli\u010dite arapske apsolutisti\u010dke monarhije. Izrael je naime proteklih godina sa zemljama poput Emirata, Maroka, Bahreina ili Saudijske Arabije sklopio manje ili vi\u0161e formalno savezni\u0161tvo. Njime je predvi\u0111eno da \u0107e se sve te zemlje zajedno orijentirati protiv Irana i dobiti u tome izraelsku pomo\u0107, a zauzvrat se trebaju, zajedno s Izraelom, praviti da njihove arapske sestre i bra\u0107a Palestinci naprosto ne postoje. Jedan od va\u017enijih dobitaka za arapske diktatore koji pristanu na taj deal bio je i Pegasus.<\/p>\n\n\n\n
O\u010dekivano, softver je kori\u0161ten – koliko je poznato – isklju\u010divo protiv demokratskih disidenata. Zanimljivo je, me\u0111utim, kako to nije specifikum bliskoisto\u010dnih diktatura. Spomenuta \u0160panjolska Pegasus je upotrijebila protiv izabranih predstavnika Katalonije koji vode sasvim miran pokret za samoodre\u0111enje koje \u0160panjolska prili\u010dno nasilno negira. Dalje na istoku, svoje opozicionare i kriti\u010dare Pegasusom su napadali Poljska i Ma\u0111arska. Te dvije zemlje osobito su zanimljive jer su one proteklih godina relativno naglo napravile sna\u017ean zaokret u palestinskom pitanju.<\/p>\n\n\n\n
One su svoju raniju pro-palestinsku poziciju na\u010delno naslijedile od realsocijalisti\u010dkih re\u017eima, a tamo\u0161nje aktualne desni\u010darske vlade redovito i prili\u010dno otvoreno koketiraju s antisemitizmom. No unato\u010d tome, posljednjih je godina osobito Ma\u0111arska, a u manjoj mjeri i Poljska, u nekoliko navrata ne samo “dr\u017eala stranu” Izraelu u pitanjima koje Amnesty smatra dijelovima apartheida, nego i blokirala EU da osudi pojedine prakse Dr\u017eave Izrael. Barem deset ma\u0111arskih odvjetnika, vi\u0161e opozicijskih novinara i barem jedan opozicijski politi\u010dar postali su u istom periodu \u017ertve Pegasusa. U Poljskoj su ukradene poruke opozicijskih politi\u010dara \u010dak pa\u017eljivo kurirane i objavljene na re\u017eimskoj televiziji u sklopu politi\u010dke kampanje za vladaju\u0107u stranku.<\/p>\n\n\n\n
Iako ne postoji nikakva dokazana veza s Pegasusom, poznato je da se \u010delnik Republike Srpske Milorad Dodik u maju 2020. na sjednici Narodne skup\u0161tine otvoreno hvalio kako prislu\u0161kuje politi\u010dare opozicije, navode\u0107i detalje o njihovim sva\u0111ama i pozivaju\u0107i ih da i oni slu\u0161aju njegove razgovore\u2026 ako uspiju do\u0107i na vlast. Unato\u010d tome, te unato\u010d Dodikovoj osobito sna\u017enoj pro-izraelskoj poziciji, nije poznato jesu li vlasti RS-a bile korisnici Pegasusa. To, uostalom, nije ni nu\u017eno. Kako povodom otkri\u0107a razmjera kori\u0161tenja Pegasusa poru\u010duju mnogi “sigurnosni stru\u010dnjaci”, iako je Pegasus vjerojatno najmo\u0107nije \u0161pijunsko oru\u017eje i trenutno me\u0111u poznatijima, on nipo\u0161to nije jedini alat sa sli\u010dnim mogu\u0107nostima.<\/p>\n\n\n\n
U samom Izraelu razvila se polemika o tome je li tamo\u0161nja policija smjela koristiti Pegasus za nadzor npr. mirovnih aktivista, ali nije ni sporno ni nepoznato da se razni sli\u010dni alati ve\u0107 godinama standardno koriste za iste potrebe. \u0160pijuniranje gra\u0111ana tako je – suprotno na\u010delnim obe\u0107anjima dr\u017eava koje si tepaju da su demokracije – sasvim uobi\u010dajeno sredstvo borbe protiv sigurnosnih “ugroza”, ali se bez prevelikih problema lako pro\u0161iri na politi\u010dke oponente aktualne garniture na vlasti. Pegasus i brojni drugi softveri poput njega, koji se bez sumnje \u0161iroko koriste, tako\u0111er su fundamentalno razli\u010diti od programa poput PRISM-a otkrivenog 2013.<\/p>\n\n\n\n
Njime su ameri\u010dke tajne slu\u017ebe provodile \u0161iroki nadzor gotovo svih korisnika interneta i to u uskoj suradnji s tehnolo\u0161kim divovima i telekomunikacijskim tvrtkama. To otkri\u0107e prisililo je zvi\u017eda\u010da Edwarda Snowdena na egzil, ali i potaknulo brojne korisnike interneta na promjenu svojih online navika. Velik broj alata poput Tora, VPN-a, PGP-a, aplikacija poput Signala itd. Razvijen je u me\u0111uvremenu ili je njihovo kori\u0161tenje dodatno popularizirano ba\u0161 s tim na umu. Ni jedan od njih, me\u0111utim, ne vrijedi ba\u0161 ni\u0161ta protiv oru\u017eja poput Pegasusa. Dio problema ponovo proizlazi iz \u010dinjenice da je velika ve\u0107ina smartfona povezana s tvrtkama poput Googla ili Applea, \u010diji operativni sustav koriste, a \u0161to je o\u010dita slaba to\u010dka svakog “softvera za privatnost”.<\/p>\n\n\n\n
No rasprava o tehnolo\u0161kim divovima, iako ina\u010de va\u017ena, ne pokriva sve aspekte ove pri\u010de. Problem \u0161pijuniranja nije primarno tehni\u010dki, pa ni rje\u0161enje nije tehni\u010dko. Tokom 19. stolje\u0107a u mnogim zemljama je te\u0161ko i krvavo izboren princip “privatnosti korespondencije”, koji se jo\u0161 uvijek nalazi u mnogim svjetskim ustavima. Iako za po\u0161tovanje tog principa nikakve fundamentalne razlike nema izme\u0111u kuverte s rukopisnim pismom i smartfona koji koristi aplikaciju za \u010det, tehnolo\u0161ke razlike ovo tobo\u017ee zamu\u0107uju, a dr\u017eave zloupotrebljavaju. Pitanje stoga, prije svega, nije \u0161to u na\u0161oj komunikaciji mijenjaju smartfoni, nego koliko je splasnula spremnost na borbu za sigurnost od nadzora i politi\u010dkog progona u 21. stolje\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tokom 19. stolje\u0107a u mnogim zemljama je te\u0161ko i krvavo izboren princip “privatnosti korespondencije”, koji se jo\u0161 uvijek nalazi u mnogim svjetskim ustavima. Tehnolo\u0161ki napredak u komunikaciji, u kombinaciji s takozvanim sigurnosnim prijetnjama, \u010desto se koristi kao izgovor za zanemarivanje tog principa. Posljednjih godina u tom zanemarivanju najva\u017eniju ulogu igra izraelski softver Pegasus namijenjen za […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41561,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,161],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[175],"class_list":["post-41559","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-ljudska-prava","theme-politika","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41559"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41559\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41562,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41559\/revisions\/41562"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41561"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41559"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41559"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41559"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41559"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}