Rumunjska se prije dva tjedna samoinicijativno obvezala pred SAD-om na pove\u0107anje vojne potro\u0161nje s 2 na 2.5% BDP-a. S obzirom na to da tih 0.5% BDP-a ne bi imalo ba\u0161 nikakvog u\u010dinka u slu\u010daju eventualnog ruskog napada, sve miri\u0161e na skupu retori\u010dku gestu lojalnosti Washingtonu. Ti su novci mogli i trebali biti potro\u0161eni na potrebe stotina tisu\u0107a ukrajinskih izbjeglica koje se nalaze u Rumunjskoj.<\/p>\n\n\n\n
Dok su se gra\u0111ani Rumunjske, uz slaba\u0161nu pomo\u0107 dr\u017eave, trudili da prime sve ve\u0107i broj o\u010dajnih ukrajinskih izbjeglica, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis je jasno poru\u010dio da bez obzira na to \u0161to u dr\u017eavi mogu nedostajati brojne druge stvari, Rumunjska \u0107e barem u\u017eivati u luksuzu sve ve\u0107ih koli\u010dina oru\u017eja. Dva tjedna nakon po\u010detka rata invazijom Rusije na neutralnu zemlju, Rumunjska se obvezala pove\u0107ati izdvajanja za obranu s 2 na 2.5% BDP-a. Predsjednik Iohannis je to obe\u0107ao 11. o\u017eujka u dru\u0161tvu i na odobravanje ameri\u010dke vicepredsjednice Kamale Harris koja je posjetila Bukure\u0161t u sklopu isto\u010dnoeuropske turneje po zemljama \u010dlanicama NATO-a.<\/p>\n\n\n\n
Kao i uvijek u takvim prilikama, Rumunjska je obe\u0107ala predstavnici SAD-a da \u0107e biti predan i lojalan partner, \u0161to i je od 1997. godine kad su te dvije dr\u017eave potpisale Ugovor o strate\u0161kom partnerstvu, nakon \u010dega je i 2004. godine slijedilo rumunjsko pristupanje NATO-u. Vode\u0107i se obi\u010dajima u takvim prigodama, rumunjski premijer i va\u017ean \u010dlan vojnog establi\u0161menta Nicolae Cuica jo\u0161 se jednom zahvalio Sjedinjenim Dr\u017eavama na njihovoj nepokolebljivoj vojnoj podr\u0161ci. Uglavnom, svi su se me\u0111usobno zahvaljivali.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom trenutnog vihora svjetskog entuzijazma u vojnoj potro\u0161nji, koju promoviraju \u010dak i njema\u010dki socijaldemokrati, ovakav tip obveze iz usta desni\u010darskog predsjednika Rumunjske ne mora zvu\u010dati kao iznena\u0111enje. Ako se u pri\u010du doda i premijer, \u010dovjek iz vojnog miljea koji je izravno sudjelovao u napadima na Irak i Afganistan, razumljivo je za\u0161to se nitko nije previ\u0161e obazirao na spomenutu obvezu. Nakon objave odluke o pove\u0107anju vojne potro\u0161nje nisu se mogli \u010duti oponiraju\u0107i glasovi niti ikakve dileme ili pitanja, \u010dak niti iz opozicijskih redova. Izgleda da vojna potro\u0161nja i vanjska politika spadaju me\u0111u konsenzualne to\u010dke rumunjske politike. No, upravo je pristup ovim odlukama koji se zasniva na podrazumijevanju ono \u0161to se treba podrobnije ispitati.<\/p>\n\n\n\n
Iohanissova posve\u0107enost sna\u017enijem naoru\u017eavanju ne predstavlja ne\u0161to novo. Posljednjih je godina opetovano tra\u017eio izra\u017eeniju vojnu prisutnost NATO snaga na isto\u010dnoj granici. Podsjetimo se samo najrecentnijih primjera. Nakon pro\u0161logodi\u0161nje mobilizacije ruskih snaga pred vratima Ukrajine zajedno je s predstavnicima Poljske i Balti\u010dkih zemalja zahtijevao militarizaciju granice. Tako\u0111er, nakon aneksije Krima u vi\u0161e navrata je zatra\u017eena sna\u017enija vojna kontrola Crnog mora u izvedbi NATO-a.<\/p>\n\n\n\n
Ovakav tip politika je Iohannis zapravo naslijedio od prethodnog predsjednika Traiana Basescu koji je tako\u0111er tra\u017eio od mo\u0107nijih \u010dlanica NATO-a sna\u017eniju prisutnost na Crnom moru. Jo\u0161 2014. godine, na samom po\u010detku rata u isto\u010dnoj Ukrajini, rumunjski je predsjednik predlo\u017eio Europskoj uniji i NATO-u aktivno uklju\u010denje u rat protiv Rusije. Agresivno postavljanje Rusije proteklih godine samo je dodatno poguralo ove politike daju\u0107i im vi\u0161e legitimacije nego ikad prije: jo\u0161 u prosincu pro\u0161le godine kad je Rusija gomilala snage na ukrajinskoj granici izra\u0111ivani su planovi za stalnu NATO misiju u Rumunjskoj. S obzirom na invaziju neki od tih planova su prera\u0111eni i aktivirani, a snage NATO-a za brzi odgovor ve\u0107 su raspore\u0111ene na rumunjskom teritoriju.<\/p>\n\n\n\n
Te snage predstavljaju samo dodatak ve\u0107 postoje\u0107oj prisutnosti NATO-a i ameri\u010dke vojske u Rumunjskoj. Tu se prije svega isti\u010du ameri\u010dka zra\u010dna baza Mihail Kogalnecianu i centar Deveselu koji predstavlja jednu od klju\u010dnih komponenti Aegisa, NATO-ova proturaketnog \u0161tita. Upravo je Deveselu, instaliran 2016. godine nakon aneksija Krima i rata u isto\u010dnoj Ukrajini, postao jedna od klju\u010dnih to\u010dki razmirica ionako napetog odnosa Rusije i NATO-a: Rusi su ga smatrali resursom za ofenzivu, a ne potencijalnu obranu. I odbijali su pozive da ga posjete i procijene u prijedlogu uzajamnih znakova transparentnosti.<\/p>\n\n\n\n
U takvom se kontekstu rumunjsko obvezivanje na ve\u0107u vojnu potro\u0161nju \u010dini u neku ruku \u010dudnim. Na kraju krajeva, pitanje je kako bi tih 0.5% BDP-a preveniralo eventualni ruski napad na NATO snage. U slu\u010daju takvog apokalipti\u010dnog scenarija, rumunjski bi doprinos obrani, ma koliko iskren i entuzijasti\u010dan, bio samo kap u moru.<\/p>\n\n\n\n
Te\u0161ko se i ne zapitati ne bi li bilo korisnije taj postotak preusmjeriti na potrebe 520.000 ukrajinskih izbjeglica koje se nalaze u Rumunjskoj; ili, alternativno, ponuditi pomo\u0107 Moldaviji koja sa svojih 2,6 milijuna stanovnika trenutno skrbi o 300.000 izbjeglica. Kako god gledali na te prijedloge, neosporno je da je Rumunjska suo\u010dena s najve\u0107im izbjegli\u010dkim valom jo\u0161 od Drugog svjetskog rata i da \u0107e joj, ako se rat u Ukrajini nastavi, biti potrebna pomo\u0107 pri prijemu novih izbjeglica.<\/p>\n\n\n\n
Sve u svemu, \u010dini se da cilj pove\u0107anog vojnog prora\u010duna nije efikasnija za\u0161tita Rumunja ili \u010dak samih Ukrajinaca. Unato\u010d realnim u\u010dincima \u2013 preusmjeravanju fondova koji su se mogli koristiti za humanitarne svrhe \u2013 sve upu\u0107uje na to da mu je svrha manje-vi\u0161e retori\u010dke prirode. Radi se zapravo o uvjeravanju rumunjskog strate\u0161kog partnera, Sjedinjenih Dr\u017eava, da je partnerstvo ozbiljno i duboko i da je Rumunjska posve\u0107ena striktnoj provedbi ameri\u010dkih politika u isto\u010dnoj europi.<\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, ve\u0107ina rumunjskih diplomatskih napora oko Ukrajine od 2014. naovamo obitavala je u retori\u010dkim prostoru, s tim da pravi adresat nije bila Ukrajina ili \u0161ira isto\u010dnoeuropska zajednica, ve\u0107 SAD. Sve do Majdana 2014. i ruskog uklju\u010denja u rat u Ukrajini, bilateralni odnosi izme\u0111u Rumunjske i Ukrajine sastojali su se samo od niza zbrkanih pravnih i diplomatskih \u010darki: one su se ticale granice, rumunjske manjine u Ukrajini i dijeljenih prirodnih resursa. To su sve bili sitni konflikti, povremeni izljevi pristojnog animoziteta koji su bili iznimka u ina\u010de potpunoj ravnodu\u0161nosti Rumunjske prema isto\u010dnom susjedu.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da je Rumunjska 2014. iznova otkrila Ukrajinu i to u sasvim novom svjetlu. Otkako su se vlade u Kijevu profilirale kao proeuropske i bliske NATO-u, Rumunjska se anga\u017eirala oko prijama Ukrajine u euroatlantske integracije, pokrenula zajedni\u010dke projekte u domeni cyber sigurnosti i pru\u017eila financijsku i logisti\u010dku podr\u0161ku. Jo\u0161 va\u017enije, 2015. je zajedno s Poljskom pokrenula inicijativu “Bukure\u0161tanska devetka” kojoj je cilj bio zna\u010dajnije lobiranje za ulazak Ukrajine te Gruzije i Moldavije u NATO. “Bukure\u0161tansku devetku” \u010dine sve biv\u0161e zemlje isto\u010dnog bloka koje su sad \u010dlanice NATO-a: Bugarska, \u010ce\u0161ka, Slova\u010dka, Estonija, Litva, Latvija, Ma\u0111arska, Poljska i Rumunjska. Njihovi sigurnosni izazovi s obzirom na ratobornu Rusiju u susjedstvu u\u010dinili su ih prirodnim saveznikom Ukrajine u trenutku u kojem joj je naru\u0161en teritorijalni integritet. Te sigurnosne prijetnje u\u010dinile su “Bukure\u0161tansku devetku” skloniju politikama Washingtona nego Pariza ili Berlina.<\/p>\n\n\n\n
Jasno je da rumunjska diplomacija, kao ni diplomacije “Bukure\u0161tanske devetke”, nikad nisu ni sanjale o razvijanju autonomnog sigurnosnog okvira, otklonjenog od ameri\u010dkih interesa. Nikad se nisu ni trudili razviti kanale komunikacije i pregovora s regionalnim partnerima koji bi istovremeno o\u010duvali ukrajinski integritet i nezavisnost te istodobno izbjegli dana\u0161nji konflikt. \u010cak ni u slu\u010daju unutarnjih NATO razmirica izme\u0111u SAD-a i zemalja zapadne Europe nisu uspjeli zauzeti bilo kakvu autonomnu poziciju ili poziciju koja ne prihva\u0107a stavove Washingtona bez pogovora. Jo\u0161 od 2014. sva se diplomatska imaginacija Rumunjske kad je u pitanju isto\u010dna Europa svela na intenzivniju militarizaciju kao magi\u010dno rje\u0161enje za sve potencijalne konflikte. To se ogleda i u trenutnoj spremnosti predsjednika Iohannisa da vojnu potro\u0161nju postavi kao prioritet.<\/p>\n\n\n\n
Je li mogu\u0107e razviti sigurnosni okvir za isto\u010dnu Europu koji se ne bi zasnivao na pove\u0107anoj militarizaciji? Za Bukure\u0161t odgovor na ovo pitanje ne postoji jer ono nikad nije ni bilo postavljeno. I nije to slu\u010daj samo u Rumunjskoj. U nijednoj drugoj \u010dlanici “Bukure\u0161tanske devetka” nikad se nije pitanje sigurnosti u postsocijalisti\u010dkom periodu razmatralo van NATO-a ili militarizacije isto\u010dnih granica. Tako\u0111er, potpuno je posljednjih desetlje\u0107a bila odsutno i bilo kakvo zami\u0161ljanje druk\u010dijeg NATO-a: takvog koji bi, recimo, radio sve \u0161to je mogu\u0107e da se izbjegne patnja Ukrajine. Naravno, zami\u0161ljanje takvih druga\u010dijih sigurnosnih struktura ne jam\u010di postojanje resursa za njihovu izgradnju. No, \u010diniti sve \u0161to je mogu\u0107e zna\u010di upravo to: \u010diniti sve \u0161to je stvarno mogu\u0107e u datom trenutku. A ono \u0161to je mogu\u0107e u ovim groznim vremenima jest izbjegavanje dodatne vojne potro\u0161nje koja je prema svim scenarijima totalno neefikasna i rasipni\u010dka. Ono \u0161to je sigurno mogu\u0107e jest da se taj novac preusmjeri prema onima koji ga najvi\u0161e trebaju: ukrajinskim izbjeglicama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rumunjska se prije dva tjedna samoinicijativno obvezala pred SAD-om na pove\u0107anje vojne potro\u0161nje s 2 na 2.5% BDP-a. S obzirom na to da tih 0.5% BDP-a ne bi imalo ba\u0161 nikakvog u\u010dinka u slu\u010daju eventualnog ruskog napada, sve miri\u0161e na skupu retori\u010dku gestu lojalnosti Washingtonu. Ti su novci mogli i trebali biti potro\u0161eni na potrebe […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41508,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[137],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-41506","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rat","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41506","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41506"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41506\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41507,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41506\/revisions\/41507"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41508"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41506"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41506"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41506"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41506"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41506"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41506"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41506"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}