U sklopu “ispravnih” reakcija na rusku invaziju \u010duli smo za \u010ditav niz bizarnih i opasnih primjera “osvete” agresoru: ruski se pisci mi\u010du s repertoara, votke se uklanjaju s polica, ma\u010dkama koje imaju tu nesre\u0107u da su u vlasni\u0161tvu etni\u010dkih Rusa zabranjuju se nastupi na natjecanjima… Sve rusko je odjednom postalo politi\u010dki sumnjivo, a tretman ruskih kulturnih, prehrambenih i sportskih proizvoda nenadma\u0161an kriterij za procjenu solidarnosti s ukrajinskim narodom. I ne samo da je sve rusko postalo politi\u010dki sumnjivo ve\u0107 je ono \u0161to je i prije bilo politi\u010dki sumnjivo naprosto postalo \u2013 rusko.<\/p>\n\n\n\n
A vrlo dobro znamo da na svijetu ni\u0161ta nije sumnjivije od komunizma. Pro\u0161log smo tjedna tako saznali da je Sveu\u010dili\u0161te Florida odlu\u010dilo preimenovati<\/a> u\u010dionicu koja je ime nosila po Karlu Marxu. Razloge preimenovanja pojasnila je tamo\u0161nja direktorica strate\u0161kih komunikacija Hessy Fernandez: “S obzirom na trenutne doga\u0111aje u Ukrajini i u svijetu, odlu\u010dili smo da je primjereno ukloniti ime Karla Marxa koje je u\u010dionici dodijeljeno 2014. godine.” Naravno, ne treba se baviti nikakvim dokazivanjem nepostojanja veze izme\u0111u povijesne li\u010dnosti i njegove teorije s ruskom invazijom, ali ne treba ni ovu bizarnu odluku pripisati standardnim bizarnostima ameri\u010dke politi\u010dke kulture. Iskreno, vi\u0161e me iznenadila vijest da je u\u010dionica nosila ime po Marxu nego da su ga uklonili. Ali, vrlo brzo su sli\u010dne vijesti stigle i iz Europe.<\/p>\n\n\n\n Pod sumnjom se nalazi Marxov prijatelj i suradnik Friedrich Engels. Dodu\u0161e, valja istaknuti da je ova pri\u010da bar donekle povezana s ratnim zbivanjima u Ukrajini, no to ne umanjuje razinu bizarnosti. Naime, nakon, sad ve\u0107 mo\u017eemo re\u0107i, prve faze rata u Ukrajini, u jednom selu u isto\u010dnom dijelu zemlje koje je u sovjetskom periodu nosilo ime po Engelsu, 2015. uklonjen je njegov spomenik. U misiju spa\u0161avanja spomenika uklju\u010dio se britanski umjetnik Phil Collins koji je uspio organizirati premje\u0161taj i postavljanje skulpture u Manchesteru, gradu u kojem je Engels \u017eivio i koji je poslu\u017eio kao “inspiracija” za njegovo slavno djelo “Polo\u017eaj radni\u010dke klase u Engleskoj”. Me\u0111utim, Putinova odluka o invazija uzdrmala je Engelsov status. Skulptura se nalazi ispred institucije naziva HOME \u2013 centra za me\u0111unarodnu umjetnost, film i kazali\u0161te \u2013 ispred koje su poru\u010dili da pokre\u0107u<\/a> diskusiju o primjerenosti prisutnosti Engelsova spomenika u kontekstu rata u Ukrajini. Valjda \u0107e netko u diskusiji spomenuti Engelsovo bur\u017eoasko porijeklo i tako spasiti spomenik.<\/p>\n\n\n\n Da ne ostane sve na “o\u010devima komunizma” pobrinula se podru\u017enica Kr\u0161\u0107ansko-demokratske unije (CDU) u berlinskoj gradskoj \u010detvrti Pankow. Oni su, tako\u0111er inspirirani ratom u Ukrajini, odlu\u010dili predlo\u017eiti uklanjanje spomenika Ernstu Th\u00e4lmannu, \u010delniku Komunisti\u010dke partije Njema\u010dke kojeg su nacisti uhitili odmah po dolasku na vlast 1933. godine i likvidirali 1944. godine. Njima je ruska invazija poslu\u017eila i kao “dokaz” teze koju su istaknuli u prijedlogu uklanjanja spomenika, a ona glasi da je Th\u00e4lmann bio anti-demokrat i da kao takav nema mjesta u njema\u010dkoj politi\u010dkoj kulturi. S obzirom na Th\u00e4lmannovu politi\u010dku i \u017eivotnu sudbinu, prijedlog lokalnog CDU-a, koji su navodno podr\u017eali i Zeleni, vi\u0161e zvu\u010di kao opravdanje poteza nacista nego kao briga za njema\u010dku demokraciju.<\/p>\n\n\n\n Iako se ovi najnoviji primjeri “kenslanja” komunista de\u0161avaju na politi\u010dkim marginama \u2013 univerziteti, kulturni centri i lokalna politika \u2013 obrasci koji stoje iza njih vrlo lako mogu poslu\u017eiti u nekim budu\u0107im obra\u010dunima s ljevicom u novoj rundi dokazivanja jednakosti izme\u0111u komunizma i fa\u0161izma. Usporedbe Putina s Hitlerom i obja\u0161njavanje invazije \u017eeljom za obnovom Sovjetskog Saveza predstavljaju plodno tlo za izradu kona\u010dnog suda o povijesti 20. stolje\u0107a. I samim tim i o legitimnim politi\u010dkim opcijama za 21. stolje\u0107e. Pogotovo ako nam “savr\u0161ena oluja” sankcija, pandemije i klimatskih promjena ponudi eksplozije cijena energenata i hrane i neminovne socijalne nemire. Svi oni koji budu zagovarali politi\u010dka rje\u0161enja bliska socijalisti\u010dkoj tradiciji i idejama bit \u0107e diskreditirani kao nasljednici onih koji su po\u010dinili brojna zlodjela, uklju\u010duju\u0107i i agresiju na Ukrajinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U sklopu “ispravnih” reakcija na rusku invaziju \u010duli smo za \u010ditav niz bizarnih i opasnih primjera “osvete” agresoru: ruski se pisci mi\u010du s repertoara, votke se uklanjaju s polica, ma\u010dkama koje imaju tu nesre\u0107u da su u vlasni\u0161tvu etni\u010dkih Rusa zabranjuju se nastupi na natjecanjima… Sve rusko je odjednom postalo politi\u010dki sumnjivo, a tretman ruskih […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41497,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[137,144],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41495","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rat","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41495","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41495"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41495\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41503,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41495\/revisions\/41503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41497"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41495"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41495"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41495"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41495"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41495"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41495"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41495"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}