{"id":41486,"date":"2022-03-22T12:15:00","date_gmt":"2022-03-22T11:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41486"},"modified":"2022-03-22T12:12:48","modified_gmt":"2022-03-22T11:12:48","slug":"klasni-mir-na-zapadu-prepreka-je-miru-u-ukrajini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41486","title":{"rendered":"Klasni mir na zapadu prepreka je miru u Ukrajini"},"content":{"rendered":"\n<p>Pribli\u017eava se polako mjesec dana od po\u010detka ruske invazije na Ukrajinu i ratna zbivanja na europskom istoku postepeno ulaze u &#8220;normalne&#8221; medijske rubrike. I dalje imaju status takozvanih prijelomnih vijesti i informativne emisije zapo\u010dinju s izvje\u0161tajima s fronta, ali stje\u010de se dojam &#8220;oporavka&#8221; od inicijalnog \u0161oka. Normalnost i oporavak ovdje sugeriraju svojevrsnu priviknutost na rat na europskom kontinentu. Ne radi se tu o &#8220;prirodnom&#8221; nestajanju empatije samim protokom vremena ve\u0107 o &#8220;prilagodbi&#8221; na\u0161e dru\u0161tveno-politi\u010dke svakodnevice ratnim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n<p>Svi ovi navodnici u prethodnom pasusu upu\u0107uju na skliskost terena na kojem se nalazimo i na preventivne ograde. No, te\u0161ko se oteti dojmu da mi, anga\u017eirana europska publika, ulazimo u novu fazu kad je u pitanju pra\u0107enje rata i njegovih posljedica. Nakon nekoliko tjedana &#8220;bind\u017eanja&#8221; rata, \u010dini se da smo sada u fazi u kojoj rat postaje dio na\u0161e politi\u010dke i ekonomske realnosti. Nisu te faze ba\u0161 toliko sna\u017eno razgrani\u010dene: jo\u0161 na samom po\u010detku invazije u hrvatskom medijskom prostoru se na\u0161iroko raspravljalo o tome kakav \u0107e biti njen utjecaj na turisti\u010dku sezonu. Razlika je u tome \u0161to su u prili\u010dnoj mjeri ishlapjele sna\u017ene emotivne reakcije osude i empatije te se posljedice rata \u2013 kako politi\u010dke tako i ekonomsku \u2013 sagledavaju naslije\u0111enim &#8220;mirnodopskim&#8221; politi\u010dkim i ideolo\u0161kim optikama. Naime, odgovori na rast cijena ili nu\u017enost novih energetskih politika nisu ad hoc reakcije na iznenada promijenjene okolnosti ve\u0107 se formiraju iz arhiva politi\u010dko-ideolo\u0161kih sukoba proteklih desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>U tim arhivima svoje mjesto ima i klasni sukob ili preciznije: politi\u010dka legitimnost takvog sukoba. Klasna dimenzija u ratnim sukobima, pogotovo onim me\u0111unacionalnim, nema istaknuto mjesto \u2013 konkretnije, direktno se nastoji eliminirati u svrhu postizanja nacionalnog jedinstva. Me\u0111utim, u ovom kratkom osvrtu se ne\u0107emo baviti klasnim sastavima i politikama suprotstavljenih strana. Pitanje koje nas zanima glasi kako politi\u010dka atmosfera oko klasnog pitanja na zapadu utje\u010de na pristup zapada samom ratu, ili preciznije: kako utje\u010de na klju\u010dnu dimenziju zapadnog pristupa, a to su sankcije Rusiji? Na taj se problem pro\u0161log tjedna na stranicama Guardiana <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/commentisfree\/2022\/mar\/16\/russia-rich-wealthy-western-elites-thomas-piketty\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">osvrnuo<\/a> najpoznatiji svjetski ekonomist kad je u pitanju nejednakost \u2013 Thomas Piketty. Naslov \u010dlanka je i vi\u0161e nego sugestivan, a tvrdi da su glavna zapreka zaplijeni imovine ruskih bogata\u0161a zapravo zapadne elite.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, Piketty tvrdi da je sankcijama i zamrzavanjem imovine zahva\u0107en tek manjih dio ruskih kapitalista. I predla\u017ee da se tim mjerama obuhvate, na primjer, svi oni koji na zapadu imaju u vlasni\u0161tvu financijsku i\/ili nekretninsku imovinu u vrijednosti ve\u0107oj od 10 milijuna funti. Prema nekim procjenama, u tu grupu spada otprilike 20.000 Rusa. Ako bi se prag spustio na 5 milijuna funti, zahva\u0107eno bi bilo 50.000 Rusa. Piketty smatra da bi takav udar na njihovu imovinu polu\u010dio u\u010dinak u vidu njihovog sna\u017enog pritiska na Vladimira Putina. Bez obzira na to bio Piketty u pravu oko u\u010dinka ili ne, sasvim je izvjesno da se takav tip obuhvatnog zamrzavanja imovine ne\u0107e dogoditi. Da bi ono bilo mogu\u0107e, zapadne zemlje bi napokon trebale osnovati me\u0111unarodni financijski registar koji bi otkrivao tko \u0161to posjeduje u kojoj zemlji. Me\u0111utim, do osnivanja registra nikako ne dolazi. A razlog je vrlo jednostavan: bogata\u0161ima i elitama na zapadu takva transparentnost nimalo ne odgovara.<\/p>\n\n\n\n<p>I tu pada u vodu sva ona godinama pa\u017eljivo ra\u0111ena distinkcija izme\u0111u autenti\u010dnih poduzetnika na zapadu i kriminalnih oligarha na istoku. Kako obja\u0161njava Piketty, sli\u010dne su politike, poput onih slobodnog kretanja kapitala bez fiskalnih kompenzacija, omogu\u0107ile rast multimilijardera na zapadu i u Rusiji u proteklim desetlje\u0107ima. I sada, kada treba kazniti one na istoku, postoji jasna prepreka: razotkrili bi se mre\u017ea i porijeklo imovine onih na zapadu. Radi klasnog mira na zapadu nedostaje metoda za ostvarenje mira u Ukrajini.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pribli\u017eava se polako mjesec dana od po\u010detka ruske invazije na Ukrajinu i ratna zbivanja na europskom istoku postepeno ulaze u &#8220;normalne&#8221; medijske rubrike. I dalje imaju status takozvanih prijelomnih vijesti i informativne emisije zapo\u010dinju s izvje\u0161tajima s fronta, ali stje\u010de se dojam &#8220;oporavka&#8221; od inicijalnog \u0161oka. Normalnost i oporavak ovdje sugeriraju svojevrsnu priviknutost na rat [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41488,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66,137],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","tag-rat","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41486"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41487,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41486\/revisions\/41487"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41486"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41486"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41486"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41486"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}