{"id":41472,"date":"2022-03-21T09:35:01","date_gmt":"2022-03-21T08:35:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41472"},"modified":"2022-03-22T09:24:00","modified_gmt":"2022-03-22T08:24:00","slug":"pirova-pobjeda-makedonskih-radnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41472","title":{"rendered":"Pirova pobjeda makedonskih radnika"},"content":{"rendered":"\n

Makedonska vlada, poslodavci i sindikati nakon kratkih pregovora javnosti su kao veliku pobjedu predstavili dogovor o pove\u0107anju minimalne pla\u0107e s 250 na 300 eura. Me\u0111utim, s obzirom na veliki rast cijena energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda, gra\u0111ani s najni\u017eim dohotkom i dalje \u0107e biti zarobljeni u te\u0161kom siroma\u0161tvu, dok \u0107e umjesto poslodavaca porast minimalne pla\u0107e financirati dr\u017eava daljnjim zadu\u017eivanjem. <\/p>\n\n\n\n

Makedonska vlada, poslodavci i sindikalni \u010delnici su nakon kratkih pregovora kao veliku pobjedu javnosti predstavili dogovor o izmjeni Zakona o minimalnoj pla\u0107i kojom se ona pove\u0107ava na 18.000 denara (300 eura). Zakonske izmjene izglasane su u Saboru krajem velja\u010de ove godine, a trebale bi stupiti na snagu u travnju s isplatom pla\u0107a za o\u017eujak. Pregovorima su prethodili vi\u0161ednevni prosvjedi sindikata koji su tra\u017eili pove\u0107anje minimalne pla\u0107e, koja je do tada iznosila oko 15.000 denara (250 eura). Nakon zavr\u0161etka pregovora, predstavnici Vlade i sindikata su se pohvalili da \u0107e najnovijim pove\u0107anje minimalne pla\u0107e izvu\u0107i 80.000 gra\u0111ana iznad granice siroma\u0161tva. No, uzmemo li u obzir veliki rast cijena energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda u proteklom razdoblju, uzrokovan u po\u010detku pandemijom Covid-19, globalnom energetskom krizom, a sada i ratom u Ukrajini, postaje jasno da \u0107e gra\u0111ani s najni\u017eim dohotkom u Makedoniji i dalje biti zarobljeni u dubokom siroma\u0161tvu. Drugi veliki problem je to \u0161to dr\u017eava financira pove\u0107anje minimalnih pla\u0107a davanjem subvencija poslodavcima za doprinose radnika, \u0161to mo\u017ee dodatno pogor\u0161ati makroekonomsku situaciju u Makedoniji, zemlji koja jo\u0161 uvijek pre\u017eivljava koriste\u0107i kredite i koja u posljednjih 5 godina, u prosjeku, svake godine pove\u0107ava svoj javni dug za oko pola milijarde eura, te danas on iznosi preko 60% BDP-a.<\/p>\n\n\n\n

Subvencije umjesto pravedne raspodjele dobiti<\/h2>\n\n\n\n

Zakonskim izmjenama utvr\u0111eno je da je uskla\u0111ivanje minimalne pla\u0107e determinirano porastom prosje\u010dne ispla\u0107ene pla\u0107e u Makedoniji i pove\u0107anjem indeksa tro\u0161kova \u017eivota za prethodnu godinu. Novost je da utvr\u0111eni iznos minimalne pla\u0107e ne mo\u017ee biti ni\u017ei od 57% iznosa prosje\u010dne ispla\u0107ene pla\u0107e za prethodnu godinu. Poslodavcu koji ispunjava uvjete za isplatu minimalne pla\u0107e bit \u0107e osigurana nov\u010dana pomo\u0107  iz bud\u017eeta dr\u017eave, a za tu svrhu za 2022. godinu, osigurano je 939.645.000 denara (15 milijuna eura).<\/p>\n\n\n\n

Ako se uzme u obzir da Vlada, kroz mjere koje su i prethodno bile na snazi, godi\u0161nje poslodavcima daje subvencije u iznosu od oko 48 milijuna eura za pokrivanje doprinosa za pove\u0107anje pla\u0107a oko 130.000 gra\u0111ana, postaje jasno da nove zakonske izmjene dodatno optere\u0107uju dr\u017eavni prora\u010dun. Takve ekonomske politike kojima dr\u017eava financira pove\u0107anje pla\u0107a najranjivijim skupinama, umjesto da to rade poslodavci pravednijom preraspodjelom dobiti, su dugoro\u010dno neodr\u017eive. Naime, makedonski prora\u010dun vi\u0161e ne mo\u017ee odr\u017eavati likvidnost bez novih kredita, a javni dug kontinuirano raste.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Darko Andonovski <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Sa 300 eura na dnu Europe<\/h2>\n\n\n\n

Prema podacima Eurostata, 1. sije\u010dnja 2022. 21 od ukupno 27 zemalja EU odredila je nacionalnu minimalnu pla\u0107u. Europske zemlje bez utvr\u0111ene minimalne pla\u0107e su Danska, Italija, Austrija, Finska i \u0160vedska. Rije\u010d je o zemljama koje su me\u0111u najbogatijim europskim zemljama. Me\u0111u sedam zemalja kandidata za \u010dlanstvo u EU, njih pet je odredilo minimalne pla\u0107e (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska), dok Bosna i Hercegovina i Kosovo do sada to nisu u\u010dinile. Eurostat dijeli zemlje u tri skupine na temelju razine minimalne pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

U prvoj skupini s minimalnom pla\u0107om ve\u0107om od 1.500 eura su Luksemburg, Irska, Nizozemska, Belgija, Njema\u010dka i Francuska. Minimalna pla\u0107a u ovoj skupini kre\u0107e se od 1.603 eura u Francuskoj do 2.257 eura u Luksemburgu. U drugoj skupini s minimalnom pla\u0107om od 1.000 do 1.500 eura su dvije zemlje: Slovenija s minimalnom pla\u0107om od 1.074 eura i \u0160panjolska s 1.126 eura. Tre\u0107a skupina s minimalnom pla\u0107om ispod 1.000 eura mjese\u010dno je najbrojnija. Uklju\u010duje: Portugal, Maltu, Gr\u010dku, Litvu, Poljsku, Estoniju, \u010ce\u0161ku, Slova\u010dku, Hrvatsku, Ma\u0111arsku, Rumunjsku, Latviju i Bugarsku. Minimalna pla\u0107a u ovoj skupini kre\u0107e se od 332 eura u Bugarskoj do 823 eura u Portugalu. O\u010dito je da bi Makedonija s “novom” minimalnom pla\u0107om od 300 eura bila na posljednjem mjestu u Europskoj uniji i da mo\u017ee konkurirati jedino Bugarskoj.<\/p>\n\n\n\n

Drasti\u010dno pove\u0107anje tro\u0161kova \u017eivota<\/h2>\n\n\n\n

U Makedoniji ve\u0107 nekoliko godina kontinuirano rastu cijene osnovnih prehrambenih proizvoda i ostalih tro\u0161kova \u017eivota. Makedonski denar o\u010dito gubi na vrijednosti, a to se najbolje o\u010dituje u kupovini osnovnih prehrambenih proizvoda. Do prije nekoliko godina, 6.000 denara (100 eura) moglo je podmiriti tjedne potrebe za hranom i higijenskim proizvodima za \u010detvero\u010dlanu obitelj. Danas su torbe za kupovinu sve lak\u0161e i lak\u0161e, a 100 eura se lako potro\u0161i samo na hranu za tri do \u010detiri dana. Takve trendove potvr\u0111uje i statistika. Narodna banka u posljednjem izvje\u0161\u0107u o makroekonomskim pokazateljima iz velja\u010de ove godine ukazuje da su cijene hrane u 2021. godini ostvarile zna\u010dajan rast koji je ve\u0107i od projekcija napravljenih u listopadu, te da se rast cijena nastavlja i ove godine.<\/p>\n\n\n\n

“U sije\u010dnju 2022. doma\u0107e potro\u0161a\u010dke cijene rasle su za 1,5% na mjese\u010dnoj razini (0,4% u prethodnom mjesecu), uglavnom zbog rasta cijena energenata, i to prvenstveno zbog poskupljenja elektri\u010dne energije za ku\u0107anstva. Dodatan doprinos ovome imale su i vi\u0161e cijene goriva, u skladu s rastom cijena naftnih derivata na svjetskim burzama. Tako\u0111er, zna\u010dajan doprinos imale su i pove\u0107ane cijene hrane (uz zna\u010dajno pove\u0107anje cijena povr\u0107a, vo\u0107a i artikala koji su svrstani u cjenovnu kategoriju \u201ekruh i \u017eitarice\u201c)\u201d, navodi se u izvje\u0161\u0107u Narodne banke.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Darko Andonovski <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Porast cijena ina\u010de zagrijava i inflaciju. Prema podacima Narodne banke, u sije\u010dnju je inflacija iznosila 6,7% (u prosincu 4,9%), uz ubrzani godi\u0161nji rast cijena u energetskoj i prehrambenoj komponenti, gdje su odstupanja u odnosu na projekcije iz listopada najve\u0107e, dok su ne\u0161to manje kod bazi\u010dne komponente.<\/p>\n\n\n\n

Uzalud zamrznute cijene, inflacija raste<\/h2>\n\n\n\n

Ono \u0161to je karakteristi\u010dno je to da je porast inflacije primjetan u uvjetima kada je Vlada zamrznula dio cijena osnovnih \u017eivotnih namirnica. Naime, Vlada je 4. prosinca 2021. godine donijela odluku o zamrzavanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda (kruh, \u0161e\u0107er, bra\u0161no, suncokretovo ulje, mlijeko, svje\u017ee meso i suhomesnati proizvodi, sir i svje\u017ei sir) na razini od 1. prosinca. Popis proizvoda 14. prosinca pro\u0161iren je i cijenama ri\u017ee, jaja i tjestenine. Odluka o zamrzavanju cijena osnovnih \u017eivotnih namirnica bila je privremena i vrijedila je do 28. velja\u010de 2022. godine. Unato\u010d zamrzavanju, Narodna banka je i dalje bilje\u017eila rast cijena ukupne kategorije hrane, uglavnom zbog rasta ostalih kategorija proizvoda koji nisu obuhva\u0107eni odlukom o zamrzavanju cijena. Zabrinjavaju\u0107e je da su za 2022. procjene revidirane navi\u0161e, uz ve\u0107i rast cijene p\u0161enice i pove\u0107anje, umjesto pada, cijene kukuruza. Narodna banka je ve\u0107 izvijestila da su uzlazni trendovi p\u0161enice najve\u0107im dijelom posljedica zabrinutosti ulaga\u010da o mogu\u0107im prekidima u kanalima opskrbe u crnomorskoj regiji zbog situacije u Ukrajini, dok kod kukuruza odra\u017eava o\u010dekivanja ni\u017ee razine proizvodnje kukuruza u Argentini i Brazilu.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, tro\u0161kovi \u017eivota u velja\u010di 2022. u odnosu na velja\u010du 2021. porasli su za 7,6%, a indeks cijena za 8,6%. U velja\u010di ove godine u odnosu na sije\u010danj poskupjelo je vi\u0161e od 50 prehrambenih proizvoda i usluga, a minimalno mjese\u010dno smanjenje zabilje\u017eeno je tek za njih nekoliko kao \u0161to su npr. pivo, mineralna voda, gazirana pi\u0107a, zra\u010dni prijevoz putnika i turisti\u010dki aran\u017emani.<\/p>\n\n\n\n

Te\u0161ko obiteljima s dva minimalca<\/h2>\n\n\n\n

Savez sindikata Makedonije (SSM), institucija koja je jedan od socijalnih partnera koja se borila za minimalnu pla\u0107u od 300 eura, svakog mjeseca objavljuje vrijednost minimalne sindikalne ko\u0161arice u kojoj se obra\u010dunavaju osnovne mjese\u010dne potrebe obitelji za hranom, stanovanjem, higijenom, prijevozom, odje\u0107om i obu\u0107om, kulturom i zdravstvenom skrbi. Prema podacima SSM-a, vrijednost minimalne ko\u0161arice za prosinac pro\u0161le godine bila je 35.042 denara.<\/p>\n\n\n\n

Ako uzmemo u obzir posljednja poskupljenja hrane, struje, benzina i ostalih osnovnih proizvoda u Makedoniji, postaje jasno da pove\u0107anje minimalne pla\u0107e na 18.000 denara ne\u0107e puno zna\u010diti obiteljima koje \u017eive od dvije minimalne pla\u0107e. Naime, poskupljenje je odavno “pojelo” tih 50 eura pove\u0107anja minimalne pla\u0107e, koje bi trebalo stupiti na snagu isplatom o\u017eujske pla\u0107e. Prema posljednjim podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, 21,6% ukupnog stanovni\u0161tva u Makedoniji \u017eivjelo je u siroma\u0161tvu. Promatrano po tipovima ku\u0107anstava, stopa siroma\u0161tva ku\u0107anstava koja \u010dine dvoje odraslih s dvoje uzdr\u017eavane djece iznosi 19,3%, stopa siroma\u0161nih zaposlenih iznosi 8,5%, dok stopa siroma\u0161nih umirovljenika iznosi 7,7%.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dito je da u Makedoniji postoji veliki broj ljudi koji su siroma\u0161ni iako rade, te da ne treba o\u010dekivati da \u0107e pove\u0107anje minimalne pla\u0107e doprinijeti smanjenju ove “crne statistike”, tako da se na koncu pobjeda koju su na po\u010detku velja\u010de predstavnici Vlade, poslodavci i \u010delnici sindikata predstavili kao veliku, slobodno mo\u017ee prozvati pirovom pobjedom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Makedonska vlada, poslodavci i sindikati nakon kratkih pregovora javnosti su kao veliku pobjedu predstavili dogovor o pove\u0107anju minimalne pla\u0107e s 250 na 300 eura. Me\u0111utim, s obzirom na veliki rast cijena energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda, gra\u0111ani s najni\u017eim dohotkom i dalje \u0107e biti zarobljeni u te\u0161kom siroma\u0161tvu, dok \u0107e umjesto poslodavaca porast minimalne pla\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":41474,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[582,767,668,460,1527],"theme":[455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[1617],"class_list":["post-41472","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-makedonija","tag-minimalna-placa","tag-radnicka-prava","tag-sindikati","tag-siromasni-radnici","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41472"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41472\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41481,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41472\/revisions\/41481"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41474"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41472"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41472"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41472"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41472"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}