<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161li tjedan smo preko dru\u0161tvenih mre\u017ea saznali da je 9. o\u017eujka u krugu svoje obitelji i prijatelja umro pakistanski i indijski marksisti\u010dki teoreti\u010dar Aijaz Ahmad. Ahmad je posljednjih godina \u017eivio i radio u Kaliforniji, na Sveu\u010dili\u0161tu Irvine gdje je predavao komparativnu knji\u017eevnost. Bio je, zajedno sa Samirom Aminom, najzna\u010dajniji predstavnik marksisti\u010dke misli tre\u0107eg svijeta, odnosno, kako se to danas ka\u017ee, globalnog juga. U (zapadnoj) akademiji, ostat \u0107e upam\u0107en po svojim kritikama koncepata nacionalne alegorije Fredrica Jamesona i orijentalizma Edwarda Saida. Oba eseja su objavljena u knjizi “U teoriji: klase, nacije, knji\u017eevnosti” <\/a>1992. u trenutku kada je marksizam dobio etiketu metanarativa kojem je istekao rok trajanja, a kao prilog toj tezi olako su se nudile slike kraja dr\u017eavnog socijalizma u Europi. Ahmad 1994., imaju\u0107i na umu upravo takve interpretacije povijesti i marksizma koje su kolale u razli\u010ditim varijantama tada\u0161njim intelektualnim tr\u017ei\u0161tem, u Ljubljani dr\u017ei izlaganje o knjizi Jacquesa Derride Sablasti Marxa. U trenutku o\u010ditog poraza socijalizma u Europi Ahmad svojim predavanjem<\/a>, koje \u0107e kasnije biti objavljeno u New Left Reviewu, postrukturalisti\u010dkoj i ahistorijskoj poziciji jo\u0161 jednog od velikana zapadne misli suprotstavlja materijalisti\u010dku i internacionalisti\u010dku viziju svijeta i povijesti upravo iz Tre\u0107eg svijeta kojem je politi\u010dki i vrijednosno pripadala Jugoslavija – u tom trenutku ve\u0107 biv\u0161a, izmu\u010dena i uni\u0161tena u me\u0111unacionalnom ratu koji je jo\u0161 trajao za vrijeme Ahmadova ljubljanskog predavanja.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, va\u017enost Aijaza Ahmada nije samo u kritici velikih imena zapadne intelektualne povijesti. I on sam vjerojatno ne bi volio da bude upam\u0107en (samo) po tome. Ahmad je \u017eivio i radio u kontekstu koji je uvelike obilje\u017eio krah jednog (britanskog) i dominacija drugog imperijalizma (ameri\u010dkog). On je sam bio jedan od milijuna onih koji su nakon podjele Britanske Indije na Indiju i Pakistan 1947. bili primorani krenuti u egzodus zbog svoje etni\u010dke, odnosno vjerske pripadnosti. Kako je Ahmad bio iz muslimanske obitelji koja je govorila urdu, morao je ve\u0107inski hinduisti\u010dki Uttar Pradesh u kojem je ro\u0111en zamijeniti za pakistanski Lahore u kojem je proveo svoje studentske godine i mladost. U Delhi se vratio osamdesetih nakon relaksacije odnosa izme\u0111u Indije i Pakistana gdje je nastavio svoju akademsku karijeru. Koliko je Ahmadov intelektualni rad bitan i danas govore njegovi tekstovi iz devedesetih i divijetisu\u0107itih u kojima je pratio uspon na vlast u Indiji fundamentalisti\u010dkog pokreta Hindutva i njenog izdanka Narendre Modija, u to vrijeme guvernera dr\u017eave Gujarat koji je skr\u0161tenih ruku promatrao pogrome indijskih muslimana po svojim gradovima. Dvadeset godina nakon, Modi je premijer Indije ve\u0107 drugi mandat te i dalje vjerno i uporno provodi svoju politiku kulturnog nacionalizma i fundamentalizma o kojima pi\u0161e Ahmad u knjizi eseja “O komunalizmu i globalizaciji: ofanziva krajnje desnice”.<\/a><\/p>\n\n\n\n U hrvatskom intelektualnom kontekstu, koji veze sa svijetom ju\u017enije od Save i isto\u010dnije od Kvatri\u0107a gotovo pa i ne odr\u017eava, Aijaz Ahmad nije puno prevo\u0111en niti citiran. Zahvaljuju\u0107i Subversive festivalu, Ahmadov va\u017ean esej pisan u vrijeme ratova u Iraku i Afganistanu, “Islam, islamizam i Zapad”, preveden je u njihovoj festivalskoj publikaciji Up&Underground 2015. godine. Jo\u0161 nekoliko manjih tekstova na\u0161li su svoje mjesto u Zarezu i studentskim \u010dasopisima \u0161to negdje govori i o njegovoj generacijskoj recepciji kod nas. Danas, kada je rat u Ukrajini posljedica tenzija izme\u0111u imperijalisti\u010dkih sila i kada velikodr\u017eavni nacionalizmi pokre\u0107u vlastiti vojni aparat s ciljem agresije na druge dr\u017eave i nacije, malo toga nam preostaje osim ostati bezuvjetno na antiratnim pozicijama. Ako ipak nalazimo dovoljno koncentracije i vremena slobodnog od anksioznosti i apokalipti\u010dnih slika, predla\u017eem \u010ditanje Aijaza Ahmada, kriti\u010dara imperijalizma, ali i politi\u010dkog prvaka internacionalizma i socijalizma kao jedinih alternativa ratovima u svim dijelovima svijeta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pro\u0161li tjedan smo preko dru\u0161tvenih mre\u017ea saznali da je 9. o\u017eujka u krugu svoje obitelji i prijatelja umro pakistanski i indijski marksisti\u010dki teoreti\u010dar Aijaz Ahmad. Ahmad je posljednjih godina \u017eivio i radio u Kaliforniji, na Sveu\u010dili\u0161tu Irvine gdje je predavao komparativnu knji\u017eevnost. Bio je, zajedno sa Samirom Aminom, najzna\u010dajniji predstavnik marksisti\u010dke misli tre\u0107eg svijeta, odnosno, […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41427,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1110,1657,25,690],"theme":[458,456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41423","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-knjizevnost","tag-marksizam","tag-nacionalizam","tag-socijalizam-2","theme-drustvo","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41423"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41423\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41430,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41423\/revisions\/41430"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41423"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41423"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41423"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41423"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}