{"id":41408,"date":"2022-03-15T12:47:55","date_gmt":"2022-03-15T11:47:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41408"},"modified":"2022-03-15T12:50:17","modified_gmt":"2022-03-15T11:50:17","slug":"vecina-gradana-eu-smatra-da-treba-trajno-ukinuti-mjere-stednje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41408","title":{"rendered":"Ve\u0107ina gra\u0111ana EU smatra da treba trajno ukinuti mjere \u0161tednje"},"content":{"rendered":"\n

Kad je izbila pandemija, klju\u010dni dio ekonomske politike EU morao se obustaviti kako bi se omogu\u0107ile investicije u zdravstvo i o\u010duvanje radnih mjesta, a istra\u017eivanje provedeno na 5.000 ispitanika u pet dr\u017eava \u010dlanica (Njema\u010dkoj, Francuskoj, Italiji, Irskoj i Danskoj) pokazuje da ve\u0107ina ispitanika vjeruje da bi to trebalo pretvoriti u trajnu politiku s ciljem stvaranja vi\u0161e radnih mjesta i borbe protiv klimatskih promjena. Istra\u017eivanje su izme\u0111u 18.i 23. velja\u010de ove godine provele fondacija The New Economics<\/a> i agencija Censuswide.  <\/p>\n\n\n\n

Rezultati pokazuju<\/a> da 58% gra\u0111ana EU smatra da bi da bi dr\u017eave \u010dlanice trebale nastaviti s fleksibilnijim pravilima zadu\u017eivanja. Otprilike isti postotak gra\u0111ana (59%) smatra da bi fiskalna pravila Europske unije trebalo promijeniti kako bi vlade mogle pove\u0107ati potro\u0161nju na javne usluge. 53% gra\u0111ana EU sla\u017ee se s tvrdnjom da bi trebalo prilagoditi pravila kako bi vlade mogle pove\u0107ati potro\u0161nju na zelenu infrastrukturu i borbu protiv klimatskih promjena. Jo\u0161 ve\u0107i postotak gra\u0111ana (64%) zabrinut je zbog potencijalnog utjecaja mjera \u0161tednje ukoliko EU poku\u0161a prisiliti vlade da smanje zadu\u017eivanje kako bi smanjile svoje dugove u idu\u0107ih pet godina.<\/p>\n\n\n\n

U dr\u017eavama koje su iskusile najrazornije posljedice mjera \u0161tednje nametnute nakon financijske krize 2008. najvi\u0161e je i gra\u0111ana zabrinutih zbog u\u010dinaka daljnjih mjera \u0161tednje ukoliko se dr\u017eave \u010dlanice prisili da smanje zadu\u017eivanje u idu\u0107ih pet godina (u Italiji 78%, u Irskoj 74%). U Njema\u010dkoj i Danskoj, najve\u0107im “braniteljicama\u201c striktnih fiskalnih pravila, ve\u0107ina se gra\u0111ana sla\u017ee da treba mijenjati ekonomska pravila kako bi se omogu\u0107ila ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena. U Francuskoj se 61% ispitanika sla\u017ee da bi pravila trebala ostati fleksibilna kako bi se olak\u0161ao oporavak od u\u010dinaka pandemije.<\/p>\n\n\n\n

Pravila potro\u0161nje Europske unije, koja su nastala prije 30 godina kao dio Ugovora iz Maastrichta, ograni\u010davaju prora\u010dunske deficite dr\u017eava \u010dlanica na manje od 3% BDP-a, dok je dr\u017eavni dug ograni\u010den na 60% BDP-a. ETUC i pridru\u017eeni nacionalni sindikati dio su koalicije organizacija koja je danas pokrenula manifest<\/a> za “zelenu, pravednu i demokratsku europsku ekonomiju” kao dio zalaganja za trajnu reformu ekonomskih pravila Europske unije.<\/p>\n\n\n\n

Liina Carr, tajnica Europske sindikalne konfederacije, izjavila je: “Ekonomski odgovor Europske unije na pandemiju spasio je milijune radnih mjesta i pomogao zdravstvenim djelatnicima da spa\u0161avaju \u017eivote. To predstavlja krajnju suprotnost \u0161tetnim mjerama \u0161tednje nametnutima nakon 2008., koje su ostavile na\u0161e zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi potpuno nepripremljenima za pandemiju. Moramo usvojiti lekcije jer potreba za investicijama nikako nije zavr\u0161ila. Oporavak od pandemije tek je po\u010deo, invazija na Ukrajinu \u0107e te\u0161ko opteretiti gospodarstvo i bit \u0107e potrebna izda\u0161na javna potro\u0161nja ako EU \u017eeli posti\u0107i svoje klimatske ciljeve. Jasno je da ve\u0107ina glasa\u010da ciljem Europe podr\u017eava ekonomska pravila koja dozvoljavaju \u010dlanicama pravednu \u0161ansu da se nose s tim izazovima i koja, u sr\u017ei, stavljaju ljude i planet ispred arbitrarnih ograni\u010denja iz nekog pro\u0161log vremena.” <\/p>\n\n\n\n

Frank Van Lerven, ekonomist iz britanske fondacije New Economics koja je naru\u010dila istra\u017eivanje izjavio je: “Doga\u0111aji iz proteklih dviju godina svjedo\u010de o promjeni europske politi\u010dke paradigme. Kao \u0161to ovo istra\u017eivanje pokazuje, \u010dak i fiskalno najkonzervativniji Europljani znaju da je besmisleno vra\u0107ati sat na 1992. godinu. Umjesto toga, vrijeme je da se pripremimo za budu\u0107nost s novim modelom potro\u0161nje za odr\u017eivi rast.” <\/p>\n\n\n\n

Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su danas, 15. o\u017eujka, na dan sastanka Vije\u0107a za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), gdje \u0107e europski ministri financija s povjerenicama Europske unije raspravljati o smjernicama za nacionalne prora\u010dune u 2023.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad je izbila pandemija, klju\u010dni dio ekonomske politike EU morao se obustaviti kako bi se omogu\u0107ile investicije u zdravstvo i o\u010duvanje radnih mjesta, a istra\u017eivanje provedeno na 5.000 ispitanika u pet dr\u017eava \u010dlanica (Njema\u010dkoj, Francuskoj, Italiji, Irskoj i Danskoj) pokazuje da ve\u0107ina ispitanika vjeruje da bi to trebalo pretvoriti u trajnu politiku s ciljem stvaranja […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":41407,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1377,1437,884],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-41408","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomska-politika","tag-mjere-stednje","tag-pandemija","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41408","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41408"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41408\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41412,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41408\/revisions\/41412"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41408"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41408"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41408"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41408"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41408"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41408"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41408"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}