Ruskom invazijom na Ukrajinu iz tridesetogodi\u0161njeg sna “probudile” su se hladnoratovske analitike, politike i sentimenti. Mnogi su u taj arhiv posegnuli bez ikakvih rezervi: politika Vladimira Putina predstavlja obnavljanje Sovjetskog Saveza. Ti su manevri \u010desto zavr\u0161avali u krajnje esencijalisti\u010dkim predod\u017ebama ruske politike i kulture koje dana\u0161nje poteze Kremlja vide kao izraze iste one totalitarne “ruske du\u0161e” koja je upravljala i carskim i bolj\u0161evi\u010dkim odlukama. Pozadinska dijagnoza glasi da Rusi zapravo nikad nisu imali veze s Europom. Bez obzira na to \u0161to ta dijagnoza pada na najbanalnijoj provjeri \u2013 i aristokratske i bolj\u0161evi\u010dke elite bile su itekako “europeizirane” \u0161to kontaktima, \u0161to obrazovanjem i idejama \u2013 ona se polako uklapa u pre\u0161utni konsenzus.<\/p>\n\n\n\n
Dakako, postoji pregr\u0161t onih analiti\u010dara i komentatora u mejnstrim \u0161tampi koji nisu slijepo slijedili primamljivi interpretacijski zov hladnoratovskih teorija, ali i dalje nisu uspijevali nadi\u0107i taj okvir. I to ne zato \u0161to nisu pru\u017eili nijansiranije predod\u017ebe ruske povijesti i politike. Naprotiv, mo\u017ee se prona\u0107i na tisu\u0107e “skrolova” zanimljivog i pou\u010dnog materijala. Ostajanje unutar hladnoratovskog okvira rezultat je “homogenizacije” Zapada koja je rezultirala ja\u010danjem one stare kolonijalne ideje po kojoj Zapad jest svijet. Ja\u010danje ne implicira svjesno preuzimanje te ideje. Ono se uglavnom doga\u0111a nesvjesno kao u\u010dinak koordinacije i odlu\u010dnosti zapadnih vlada kad je u pitanje ka\u017enjavanje Rusije zbog agresije na Ukrajinu. “Spontana” osuda ruske politike i hitro aktiviranje sankcija stvorili su sliku o sna\u017enom i povezanom Zapadu koji upravlja svijetom i jest zapravo svijet.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, u takvoj slici svijeta \u010desto promi\u010du prili\u010dno o\u010dite stvari. Ve\u0107ina \u010dlanica UN-a je prihvatila rezoluciju o “ruskoj agresiji na Ukrajinu”: 141 zemlja je glasala za, 35 ih je bilo suzdr\u017eano, a tek je njih pet glasalo protiv. Svijet, dakle, nije tako daleko od konsenzusa kad je rije\u010d o politi\u010dkoj ocjeni ruske invazije. No, spremnost na sudjelovanje u sankcijama protiv Moskve nije ba\u0161 tako ra\u0161irena kao spremnost na izra\u017eavanje diplomatske podr\u0161ke mirovnim naporima i osudi rata. Naime, u sankcijama sudjeluju: SAD, EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Ju\u017ena Koreja, \u0160vicarska, Japan, Australija, Novi Zeland, Tajvan i Singapur. Veliki broj najve\u0107ih i najmnogoljudnijih zemalja svijeta poput Kine, Indije, Brazila, Banglade\u0161a, Pakistana i Indonezije nije se priklju\u010dio sankcijama. Pozadine iza odluka o nesudjelovanju variraju donekle od zemlje do zemlje, ali kako upozorava politi\u010dki ekonomist David Alder u nedavnom \u010dlanku<\/a> u Guardianu, one nemaju veze s nekakvim izostankom empatije prema ukrajinskom narodu.<\/p>\n\n\n\n Adler u \u010dlanku navodi argumente predstavnika latinoameri\u010dkih i afri\u010dkih zemalja koje su osudile agresiju, ali ne \u017eele sudjelovati u sankcijama. Pa tako argentinski ministar vanjskih poslova smatra da sankcije nisu mehanizam koji mo\u017ee donijeti mir i harmoniju. Iz Afrike pak sti\u017eu poruke koje prizivaju kolonijalnu pro\u0161lost: naprosto vi\u0161e ne \u017eele biti pijuni u rukama europskih zemalja, a bilo kakve “zajedni\u010dke politike” u ovakvom odnosu snaga zna\u010de nastavak takvog tipa podre\u0111enosti. I upozoravaju da neutralnost ne zna\u010di i indiferentnost ve\u0107 druk\u010dije kreiranje politika. Naravno, odmah se name\u0107e, a i Adler je evocira, ideja reinkarnacije Nesvrstanih kao politi\u010dke organizacije. Oni postoji formalno i dalje, ali nedavna konferencija u Beogradu dovoljno sugerira njenu mo\u0107 i funkciju. No, bez obzira na prirodu eventualnog novog institucionalnog oblika povezivanja zemalja Globalnog Juga, kako glasi uvrije\u017eeni naziv za tu heterogenu skupinu zemalja koje nisu ba\u0161 sklone ameri\u010dkom tutorstvu, one moraju biti uklju\u010dene u procese odlu\u010divanja o globalnim pitanjima i svjetskom poretku.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d snazi koju je Zapad demonstrirao bacanjem ruske ekonomije na koljena u nekoliko dana putem financijskih oru\u017eja, ne-uklju\u010divanje ostatka svijeta u koordinaciju globalnih politika moglo bi kreirati ogromne probleme. Pogotovo u kontekstu logisti\u010dko-infrastrukturne me\u0111uovisnosti. Te probleme je nedavno u objavi <\/a>na Twitteru najbolje sa\u017eela ekonomistica Isabella M. Weber: “Kako mo\u017eemo imati me\u0111unarodno koordinirane sankcije tolikog obujma, a da istovremeno nemamo me\u0111unarodno koordinirane mjere za stabilizaciju globalnih tr\u017ei\u0161ta hrane, energije i roba? Pitam za svijet.” Weber ne upu\u0107uje samo na izostanak plana ve\u0107 i na o\u010ditu \u010dinjenicu koju iznova treba ponavljati: Zapad nije svijet. Ovakve brutalne sankcije prema zemlji koja igra bitnu ulogu u globalnoj ekonomiji kad su resursi u pitanju moraju biti pra\u0107ene razvijanjem alternativnih planova i globalnom koordinacijom. Pogotovo ako nije izvjesno da mogu pridonijeti apsolutnom prioritetu: zavr\u0161etku invazije i rata.<\/p>\n\n\n\n P.S. U prilog boljem razumijevanju situacije i povijesti nastanka sankcija kao oblika financijskog oru\u017eja, predla\u017eemo da, ako imate vremena, u ruke uzmete jednu od trenutno najtra\u017eenijih i najkomentiranijih knjiga. Rije\u010d je o studiji povjesni\u010dara Nicholasa J. Muldera: “The Economic Weapon: The Rise of Sanctions as a Tool of Modern War”, objavljenoj po\u010detkom ove godine. Dostupna je na stranicama<\/a> koje dekomodificiraju znanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ruskom invazijom na Ukrajinu iz tridesetogodi\u0161njeg sna “probudile” su se hladnoratovske analitike, politike i sentimenti. Mnogi su u taj arhiv posegnuli bez ikakvih rezervi: politika Vladimira Putina predstavlja obnavljanje Sovjetskog Saveza. Ti su manevri \u010desto zavr\u0161avali u krajnje esencijalisti\u010dkim predod\u017ebama ruske politike i kulture koje dana\u0161nje poteze Kremlja vide kao izraze iste one totalitarne “ruske […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41403,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[213,137],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41401","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-financije","tag-rat","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41401"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41401\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41405,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41401\/revisions\/41405"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41401"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41401"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41401"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41401"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}