{"id":41361,"date":"2022-03-10T11:18:00","date_gmt":"2022-03-10T10:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41361"},"modified":"2022-03-11T11:11:31","modified_gmt":"2022-03-11T10:11:31","slug":"ekstremizacija-centra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41361","title":{"rendered":"Ekstremizacija centra"},"content":{"rendered":"\n

U intervjuu<\/a> danas objavljenom na portalu Novosti, ukrajinski je sociolog Volodimir I\u0161\u010denko, posljednjih tjedana najtra\u017eeniji i najpouzdaniji sugovornik europske ljevice na temu ruske invazije na njegovu rodnu zemlju, priznao da jo\u0161 nije \u010duo uvjerljivu interpretaciju motivacije Vladimira Putina da krene u rat. Sva niska obja\u0161njenja zasnovana na psihologizaciji i Putinovu “skretanju” s uma bila bi nedostatna \u010dak i da se naru\u0161ilo Putinovo mentalno zdravlje, a kamoli u situaciji kad ni\u0161ta ne upu\u0107uje na takvo \u0161to. I\u0161\u010denko je odbacio i sugestiju novinara Novosti Jerka Bakotina o isklju\u010divo ideolo\u0161koj motivaciji. Smatra da su svi postsovjetski vo\u0111e, sukladno prirodi samog re\u017eima, mahom bili cini\u010dni pragmatici i da eventualni novoste\u010deni Putinov ideolo\u0161ki fanatizam nije dovoljno obja\u0161njenje. Ako je zaista i do\u0161lo do njega, trebalo bi objasniti kako se i za\u0161to to dogodilo.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d i dalje te\u0161ko razaznatljivoj ishodi\u0161noj motivaciji, Putin nedvojbeno koristi ideolo\u0161ku retoriku kao sredstvo opravdavanja invazije. Naji\u0161\u010ditaniji dokument tih opravdavanja jest njegovo predavanje koje je slu\u017eilo kao svojevrsna uvertira agresiji, a u kojem se bavio “povijesnim smislom” ukrajinskog identiteta i ulogom Lenjina i bolj\u0161evika u kreiranju tog smisla. Analiza revizionisti\u010dkih teza i nacionalisti\u010dkog misticizma u Putinovim tuma\u010denjima povijesnih procesa nije naro\u010dito zahtjevan zadatak, a prilog smo nedavno objavili<\/a> i na stranicama Biltena. Za dodatnu razradu Putinove ideolo\u0161ke pozicije i njenu sponu s cini\u010dnim pragmatizmom koji spominje I\u0161\u010denko valjalo bi se vratiti koju godinu unazad. \u0160esti je mjesec 2019. godine i priprema se samit G20 u japanskoj Osaki. Najsna\u017enija najava samita dogodila se na stranicama Financial Timesa: liberalizam je zastario. Ta dijagnoza je zapravo sa\u017eetak intervjua koji je Vladimir Putin dao tim, kako se ka\u017ee na stranicama manje uglednih novina, uglednim novinama.<\/p>\n\n\n\n

Narednih dana gotovo da nije bilo medija, svjetskog ili doma\u0107eg, koji nije prenio Putinove rije\u010di. I mi smo tada objavili analizu<\/a> krivih pretpostavki i mije\u0161anja liberalizma i kapitalizma na kojima po\u010diva Putinova dijagnoza, ali ono \u0161to s ove distance valja primijetiti jest autoritet Putinove procjene koji se tada najbolje primje\u0107ivao u njenom ambivalentnom preno\u0161enju. Nezanemariv broj analiti\u010dara i urednika koji su opremali prijenos samog intervjua nije preventivno odgovorio na Putinov poku\u0161aj ru\u0161enja navodno temeljnih vrijednosti Zapada. Pogotovo kad je rije\u010d o onima koji se svrstavaju od centra na desno. Mo\u017eda su se libili iskazati otvoreno savezni\u0161tvo s Putinom, me\u0111utim, njegova dijagnoza stanja na njihovom doma\u0107em politi\u010dkom terenu poslu\u017eila im je kao pogonsko gorivo u obra\u010dunu s liberalnim elitama. Odnosno kao svojevrsni dokaz povijesne ispravnosti misije takozvanog desnog populizma u obra\u010dunu s “dekadentnim Zapadom” koji famozne tradicionalne vrijednosti, koje navodno osiguravaju dru\u0161tvenu stabilnost, nagriza cijelim spektrom manjinskih prava.<\/p>\n\n\n\n

Nije prevelika tajna da je Putin favorizirao i pomagao europsku krajnju desnicu u naporima da se do\u010depa vlasti i sru\u0161i taj imaginarni “woke poredak”. Njemu, njegovoj sviti i ideolo\u0161kim agentima je pri\u010da o za\u0161titi tradicionalnih vrijednosti trebala na doma\u0107em planu kao razlikovno sredstvo u odnosu na trule europske re\u017eime, a na vanjskom planu kao sredstvo potkopavanja tih re\u017eima u suradnji s njihovim unutarnjim protivnicima. Ne treba ni spominjati koliko mu je \u010dinjenica europske ovisnosti o ruskim energentima pomagala u tim igricama. Naravno, bilo bi potpuno naivno i glupo invaziju na Ukrajinu interpretirati time \u0161to Putin nije do\u010dekao “konzervativnu revoluciju” na Zapadu, ali zasigurno ju je samom invazijom potpuno onemogu\u0107io. Ne samo da je ratom vratio smisao NATO-u, \u0161to god o tom smislu mislili, ve\u0107 je prije svega omogu\u0107io ekstremizaciju politi\u010dkog centra.<\/p>\n\n\n\n

Koncept “ekstremnog centra” zasnivao se na slijepoj vjeri u tr\u017ei\u0161te i liberalne procedure kao najbolje alokatore dobara i politi\u010dkih mi\u0161ljenja. Uvjerljivost oksimoronskog karaktera sintagme proizlazila je iz militantnosti predstavnika tog centra: tr\u017ei\u0161te i liberalne procedure su jedini “normalni” ekonomski i politi\u010dki instituti, a sve ostalo, bilo desno bilo lijevo, predstavlja ekstrem. Radilo se o dominantnoj ideologiji devedesetih i nultih \u2013 sve do financijske krize 2008. godine. Narednih godina se \u0161iri dijapazon dostojnih politi\u010dkih pozicija, a to \u0161irenje Putin u spomenutom intervjuu naziva “zastarjelo\u0161\u0107u liberalizma”. Povijesna ironija je u tome da je svojim potezom opovrgnuo tu dijagnozu i dodatno oja\u010dao ekstremni centar. Naime, invazijom na Ukrajinu je, barem privremeno, ideolo\u0161ki “zadavio” ekstremnu desnicu na europskom zapadu, a ekstremnu desnicu na europskom istoku, tako\u0111er barem privremeno, pomirio s briselskim centrom. Ta pomirba zna\u010di dodatnu integraciju odre\u0111enih desnih ideolo\u0161kih elemenata u slu\u017ebeni liberalni narativ, a posljedi\u010dna militarizacija dodatnu podr\u0161ku ekstremnosti centra. Bliska budu\u0107nost \u0107e nam vjerojatno donijeti “pacifikaciju” krajnje desnice integracijom u europski ideolo\u0161ki projekt te kriminalizaciju ljevice ako ne pristane na integraciju. Pritom je te\u0161ko zamisliti da ne\u0107e pristati jer je ionako posljednjih desetlje\u0107a postala taocem “europejstva”. Politi\u010dki \u0107e centar, navodni jamac demokracije, vrlo izgledno tu istu demokraciju svesti na kozmetiku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U intervjuu danas objavljenom na portalu Novosti, ukrajinski je sociolog Volodimir I\u0161\u010denko, posljednjih tjedana najtra\u017eeniji i najpouzdaniji sugovornik europske ljevice na temu ruske invazije na njegovu rodnu zemlju, priznao da jo\u0161 nije \u010duo uvjerljivu interpretaciju motivacije Vladimira Putina da krene u rat. Sva niska obja\u0161njenja zasnovana na psihologizaciji i Putinovu “skretanju” s uma bila bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41364,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[103,137],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41361","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ideologija","tag-rat","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41361","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41361"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41361\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41373,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41361\/revisions\/41373"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41364"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41361"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41361"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41361"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41361"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41361"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41361"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41361"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}