Ovogodi\u0161nji Osmi mart smo do\u010dekali s ratom na europskom tlu u obliku ruske invazije na Ukrajinu. Taj kontekst dodatno aktivira povijesno naslje\u0111e Osmog marta: od anti-ratnih prosvjeda uo\u010di Prvog svjetskog rata do demonstracija tekstilnih radnica u tada\u0161njem Petrogradu 1917. godine pod sloganom “Kruh i mir” koje su se pokazale kao jedna od klju\u010dnih epizoda revolucije. Iako je nu\u017eno podsjetiti na te povijesne epizode i njihovu politi\u010dke, ratnu i geografsku povezanost s dana\u0161njom situacijom, rodni odnosi i procesi (re)militarizacije dru\u0161tava moraju se uvijek iznova raskrinkavati i demistificirati.<\/p>\n\n\n\n
Naime, rat u Ukrajini je iznova “afirmirao” poznatu mitsku figuru: uplakanu majku koja \u010deka sina s rati\u0161ta. \u017divog ili u lijesu. Ta se mitska majka gotovo pa redovito pojavljuje u izjavama analiti\u010dara kojima predstavlja navodni bijeg u ljudskost koju im ina\u010de status vojnog analiti\u010dara \u010desto implicitno oduzima, izvje\u0161tajima novinara kojima naprosto predstavlja jednu od fraza u ratnim zalihama, ali i u porukama politi\u010dara kojima nastoje iskazati emotivnu brigu o vlastitom narodu u te\u0161kim vremenima. Jer evociranje majki valjda po prirodi dokazuje emotivnu inteligenciju i izda\u0161nu empatiju. Tako je primjerica i srbijanski predsjednik Aleksandar Vu\u010di\u0107 nedavno poru\u010dio narodu da se za vrijeme njegova mandata nijedan sin ne\u0107e majci vratiti u lijesu.<\/p>\n\n\n\n
Dugotrajnost i opstojnost te specifi\u010dne maj\u010dinske mitolo\u0161ke uloge zasniva se i na vrlo jednostavnoj i istinitoj pretpostavci: kao \u0161to \u0107e svaki roditelj biti zabrinut za sudbinu svoje djece tako \u0107e isto i majke patiti i brinuti za svojim sinovima vojnicima. I tu nema ni\u0161ta posebno sporno. Ono \u0161to jest sporno je da se ta uloga i sva popratna mitologija zasnivaju na specifi\u010dnoj dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj podjeli rada. Figura majke koja brine za sina na rati\u0161tu ili uplakana do\u010dekuje njegov lijes po\u010diva na ideolo\u0161koj pretpostavci po kojoj su \u017eene emotivno autenti\u010dnije i da njihova prirodna uloga le\u017ei u obavljanju emotivnog rada u svoja \u010detiri zida. A na mu\u0161karcima je, pa tako i na politi\u010darima poput Vu\u010di\u0107a, da uzmu to u obzir i pomognu da emotivni napori ne eskaliraju.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od klju\u010dnih poruka povijesti borbe za rodnu jednakost je eliminacije te navodno prirodne podjele: mu\u0161karcima, koje je bog, eto, uskratio za nijansiranije i sna\u017enije emocije, mjesto je u politi\u010dkim i direktorskim kancelarijama u kojima se donose racionalne politi\u010dke, ekonomske i vojne odluke, dok je \u017eenama mjesto u ku\u0107ama i “\u017eenskim” institucijama da svojim emotivnim kapacitetima krpaju posljedice zbroja svih tih mu\u0161kih racionalnih odluka. Rast broja \u017eena na tim “mu\u0161kim” mjestima u proteklih stotinjak godina rezultat je upravo spomenutih borbi. <\/p>\n\n\n\n
No ne radi se “slu\u017ebeno” osvojenim pravima koja \u0107e se onda u budu\u0107nosti realizirati po inerciji. Pogotovo u kontekstu ekstremnijih situacija poput ratova koji svojom “prirodnom” podjelom uloga stvari vra\u0107aju na mitski tradicionalni po\u010detak kad se navodno znalo tko \u0161to radi. Zato su mirovne politike i borba protiv militarizacije dru\u0161tva su\u0161tinski borbe za rodnu jednakost. Militarizacija dru\u0161tva jest, izme\u0111u ostalog, i proces stereotipizacije rodne podjele dru\u0161tvenog rada. Pouke stare stotinjak godina itekako vrijede i danas.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ovogodi\u0161nji Osmi mart smo do\u010dekali s ratom na europskom tlu u obliku ruske invazije na Ukrajinu. Taj kontekst dodatno aktivira povijesno naslje\u0111e Osmog marta: od anti-ratnih prosvjeda uo\u010di Prvog svjetskog rata do demonstracija tekstilnih radnica u tada\u0161njem Petrogradu 1917. godine pod sloganom “Kruh i mir” koje su se pokazale kao jedna od klju\u010dnih epizoda revolucije. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41355,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,986],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41352","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-rodna-ravnopravnost","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41352","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41352"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41352\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41356,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41352\/revisions\/41356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41352"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41352"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41352"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41352"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41352"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41352"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41352"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}