{"id":41345,"date":"2022-03-08T11:58:59","date_gmt":"2022-03-08T10:58:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41345"},"modified":"2022-03-08T12:11:01","modified_gmt":"2022-03-08T11:11:01","slug":"osmi-mart-na-nasim-ulicama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41345","title":{"rendered":"Osmi mart na na\u0161im ulicama"},"content":{"rendered":"\n<p>Danas je Osmi mart, Me\u0111unarodni dan \u017eena. Na ovaj dan prisje\u0107amo se svih povijesnih borbi \u017eena i feministi\u010dkog pokreta: od sufra\u017eetskog pokreta i njihove borbe za pravo glasa preko \u0161trajkova radnica u tekstilnoj industriji do narodno-oslobodila\u010dkih pokreta u Jugoslaviji i u Tre\u0107em svijetu koji ne bi uspjeli bez aktivnog sudjelovanja \u017eena u njima. Osmi mart, osim \u0161to pamti i komemorira ove epizode iz povijesti feminizma, upozorava na to da te borbe iz pro\u0161losti nisu jo\u0161 gotove nego ih svakodnevno bijemo u na\u0161im ku\u0107anstvima, na radnim mjestima, u sindikalnom pokretu i politici u kojima i dalje dominiraju konzervativni i patrijarhalni obrasci pona\u0161anja i vo\u0111enja politike.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovogodi\u0161nji Osmi mart u Europi tra\u017ei i jasnu antiratnu poruku koja je i kroz povijest bila jedna od bitnih karakteristika feministi\u010dke politike. I dok su se gotovo sve politi\u010dke snage upinjale braniti militarizaciju i vojne pohode u Europi Prvog svjetskog rata, upravo je glasan i jasan, feministi\u010dki i socijalisti\u010dki glas, Rose Luxemburg tra\u017eio od mu\u0161karaca da se ne odazivaju na vojnu mobilizaciju jer ve\u0107ina ratova se vodi protiv interesa radni\u010dke klase ili kako na\u0161 socijalist Dimitrije Tucovi\u0107 veli: &#8220;Bogata\u0161i su u rat poslali volove, a sirotinja svoje sinove. Kapitalista je odvojio kakvu ragu, a sirotinjska majka jedinca sina.&#8221; Jednako tako, na\u0161ih ratnih devedesetih, upravo su feministkinje bile najglasnije protivnice nacionalisti\u010dkog ludila koji je zadesio biv\u0161u Jugoslaviju. Kroz tada\u0161nji antiratni pokret, feministkinje su bile trn u oku autoritarnog i patrijarhalnog Milo\u0161evi\u0107evog i Tu\u0111manovog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p>Danas se feministi\u010dki pokret na prostorima biv\u0161e Jugoslavije okuplja u svim velikim gradovima obilje\u017eavaju\u0107i Osmi mart, evociraju\u0107i njegovu povijest, bore\u0107i se protiv \u017eenskog siroma\u0161tva i rodno zasnovanog nasilja, za bolje radne uvjete i pla\u0107e, ali i upozoravaju\u0107i na rat nedaleko od na\u0161ih granica te na rijeke izbjeglica, ve\u0107inom \u017eena i djece, razasutih po Europi. U Pri\u0161tini u 10 sati ispred Palate pravde po\u010dinje osmomartovski prosvjed \u010dija je glavna poruka ove godine borba protiv nasilja nad \u017eenama i femicida. Kosovo je opet nedavno zgrozilo ubojstvo Lirije iz Skenderaja (Srbice) koju je ubio njen mu\u017e, tako da \u0107e \u017eene na Kosovu i ovaj Osmi mart provesti pred institucijama dr\u017eave tra\u017ee\u0107i u\u010dinkovitije instrumente borbe protiv nasilja nad \u017eenama. Osim u Pri\u0161tini, prosvjedi protiv sistemskog nasilja nad \u017eenama odr\u017eat \u0107e se i u ostalim kosovskim gradovima. Platforma za rodnu jednakost u Skopju, danas u podne organizira svoj osmomartovski prosvjed ispred zgrade sjevernomakedonske vlade. Glavna tema i poruka ovogodi\u0161njeg skopskog osmomartovskog prosvjeda je \u017eensko siroma\u0161tvo, odnosno \u0421\u0438\u0440\u043e\u043c\u0430\u0448\u0442\u0438\u0458\u0430\u0442\u0430 \u0438\u043c\u0430 \u0436\u0435\u043d\u0441\u043a\u043e \u043b\u0438\u0446\u0435 (Siroma\u0161tvo ima \u017eensko lice). Skopske feministkinje upozoravaju na pove\u0107anje siroma\u0161tva me\u0111u \u017eenama uslijed pandemije i na \u010dinjenicu da dr\u017eava koja tretira \u017eene na na\u010din na koji ih tretira Sjeverna Makedonija kroz svoje politike &#8211; jeste, prije svega, siroma\u0161na zemlja. Osmomartovski mar\u0161 u Skopju zavr\u0161ava u Parku \u017eene borca. <\/p>\n\n\n\n<p>U Banjaluci, osmomartovski mar\u0161 se organizira danas u 16 sati s polaskom ispred Narodnog pozori\u0161ta Republike Srpske. Glavna tema, banjalu\u010dkog prosvjeda je tretman \u017eena u zdravstvenom sustavu Bosne i Hercegovine, odnosno nasilje koje \u017eene do\u017eivljavaju tijekom trudno\u0107e, pri samom porodu ali i nakon poroda. Prosvjed se organizira kao svojevrsna reakcija na traumati\u010dna iskustva koje su \u017eene u Bosni i Hercegovini podijelile s javno\u0161\u0107u nakon poro\u0111aja po bolnicama BiH. Uz Banjaluku, osmomartovski mar\u0161 s istom porukom, Siguran poro\u0111aj je politi\u010dko pitanje!, organizira se i u Tuzli. Po\u010detak okupljanja je isto u 16h, a mar\u0161 kre\u0107e s Trga slobode.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon jednogodi\u0161nje pauze zbog pandemije i zabrane ve\u0107ih okupljanja, tradicionalni osmomartovski no\u0107ni mar\u0161 se vra\u0107a na ulice Zagreba. Ove godine se organizatorice no\u0107nog mar\u0161a u svom proglasu pozivaju na radni\u010dku feministi\u010dku povijesti, povijest \u0161trajkova i borbi za bolje radne uvjete i pravedniji svijet u kojem \u017eene ne\u0107e biti u\u0161utkavane i u kojem \u0107e imati besplatnu i svima dostupnu zdravstvenu skrb koja uklju\u010duje i pravo na prekid trudno\u0107e. Uz Zagreb, u kojem mar\u0161 po\u010dinje na Trgu \u017ertava fa\u0161izma u 18 sati, sli\u010dan prosvjed se organizira i u Rijeci i polazi s Konta s istim vremenom po\u010detka i uz poruku Ni anke jena ve\u0107!, odnosno da nikad vi\u0161e ne \u010ditamo i ne svjedo\u010dimo o novom slu\u010daju femicida i nasilja nad \u017eenama. Ovo je o\u010dita reakcija na nedavno ubojstvo \u017eene u jednom rije\u010dkom kafi\u0107u \u0161to je samo nastavak crnog niza femicida u Hrvatskoj posljednjih godina, a uvjeti pandemije su, kao i u nekim drugim dru\u0161tvima, samo pove\u0107ali nasilje u obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107i grad na\u0161e regije, Beograd, okuplja sve solidarne i pobunjenje \u017eene ispred SKC-a, danas u 16 sati. Poruka beogradskog mar\u0161a usmjerena je na pobolj\u0161anje radni\u010dkih prava radnica, suzbijanje siroma\u0161tva, na hitnu reakciju dr\u017eavnih institucija na pove\u0107anje rodno zasnovanog nasilja te na mir u Ukrajini. U glavnom gradu Slovenije, Ljubljani, Osmi mart \u0107e biti obilje\u017een tribinom Ro\u017ee in pla\u010dilo (Ru\u017ee i pla\u0107e) kojim se referira na tradicionalnu sindikalna pjesma i poruku <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=qNQs6gSOkeU\" data-type=\"URL\" data-id=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=qNQs6gSOkeU\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Bread and roses<\/a> (Kruha i ru\u017ea) \u0161to je jedna od najprepoznatljivijih simbola i zahtjeva Osmog marta u svijetu. Na tribini u organizaciji In\u0161tituta Osmi marec razgovarat \u0107e radnice iz razli\u010ditih sektora o svojim radnim i \u017eivotnim uvjetima. Tribina po\u010dinje u 18:30 u Zorici, Kersnikova 4, Ljubljana<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas je Osmi mart, Me\u0111unarodni dan \u017eena. Na ovaj dan prisje\u0107amo se svih povijesnih borbi \u017eena i feministi\u010dkog pokreta: od sufra\u017eetskog pokreta i njihove borbe za pravo glasa preko \u0161trajkova radnica u tekstilnoj industriji do narodno-oslobodila\u010dkih pokreta u Jugoslaviji i u Tre\u0107em svijetu koji ne bi uspjeli bez aktivnog sudjelovanja \u017eena u njima. Osmi mart, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41347,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,877,509,85,1206],"theme":[458,456,455],"country":[616,35,38,124,24,30,11],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41345","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-nasilje-nad-zenama","tag-prosvjedi","tag-radnicki-pokret","tag-zenska-prava","theme-drustvo","theme-politika","theme-rad","country-balkan-balkan","country-bih","country-hrvatska","country-kosovo","country-makedonija","country-slovenija","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41345"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41351,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41345\/revisions\/41351"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41347"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41345"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41345"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41345"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41345"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}