Svakim danom saznajemo za sve vi\u0161e primjera, da se poslu\u017eimo jezikom suvremene politi\u010dke kulture, “kenslanja” (otkazivanja) Rusa. Gotovo pa paralelno s ekspanzijom sankcija, razne institucije, grupe i pojedinci \u0161irom Europe iskazuju rusofobne stavove: otkazuju se predstave nastale na predlo\u0161cima ruskih autora i izvedbe skladbi ruskih kompozitora, “ruskim” ma\u010dkama se zabranjuju nastupi na natjecanjima za ma\u010dke, na dru\u0161tvenim mre\u017eama se provodi hajka protiv ruskih du\u0107ana i restorana, a pojavljuju se i poruke na vratima stanova na kojima Rusi \u017eive. Ukratko, svjedo\u010dimo zna\u010dajnom rastu mr\u017enje prema Rusima. Sasvim je jasno da je okida\u010d za nedopustive ispade mr\u017enje prema jednom narodu invazija na Ukrajinu. Me\u0111utim, za eksploziju mr\u017enje nije dovoljan samo okida\u010d. Moraju postojati nekakve zalihe tradicionalnog ideolo\u0161kog materijala, potreba za novim politi\u010dkim identitetom i “objektivna” povijesna zadatost.<\/p>\n\n\n\n
U \u0161irem ovotjednom ispitivanju<\/a> javnog mnijenja u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama ispitanike su, izme\u0111u ostalog, pitali \u0161to misle koja odrednica najbolje opisuje Rusiju. Njih 42% je odgovorilo da je to komunizam, 13% misli da je socijalizam, a tek 11% da je kapitalizam. Naravno, treba uzeti s prili\u010dnom ogradom predod\u017ebe ispitanih o komunizmu i socijalizmu, kao i to da su neke dimenzije tih predod\u017ebi prili\u010dno specifi\u010dne za ameri\u010dku politi\u010dku kulturu. No, brojke su bez obzira na to prili\u010dno indikativne i vjerojatno su u odre\u0111enoj mjeri prenosive i u europski kontekst. Sama invazija i ratna razaranja su dovoljna za aktivaciju mr\u017enje, me\u0111utim, ona mora imati odre\u0111enu ideolo\u0161ku pozadinu, makar i samo impliciranu. Najdostupnija arhiva je onda hladnoratovska. Pogotovo jer se predod\u017eba komunizma ili socijalizma presudno zasniva na jakoj dr\u017eavi i velikom vo\u0111i. A radi se o kriterijima koje Putin zadovoljava. \u010cak se i sami rat nastoji razumjeti kao navodni poku\u0161aj obnove Sovjetskog Saveza. Antikomunizam s orijentalisti\u010dkim prizvukom ruskom invazijom je izva\u0111en iz naftalina i postao jedna od okosnica rusofobije. Putinov antikomunizam pritom ne predstavlja posebnu prepreku. S obzirom na dalekose\u017ene implikacije rata, taj novi-stari ideolo\u0161ki materijal \u0107e zasigurno pridonijeti oblikovanju novih ideolo\u0161kih okvira u narednom periodu.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d \u0161irenju Europske unije i NATO-a na istok Europa je i dalje ostala sna\u017eno podijeljena. “Civilizirani” Zapad i dalje je nadmeno gledao na novoprido\u0161lice s Istoka koji nikako da nau\u010de demokratska pravila pona\u0161anja. Takav raskorak svoj je politi\u010dki oblik proteklih godina dobio u takozvanom kulturnom ratu izme\u0111u Bruxellesa i zemalja Vi\u0161egradske skupine, pogotovo Poljske i Ma\u0111arske. Politi\u010dke re\u017eime u tim zemljama se smatralo sli\u010dnima Putinovoj Rusiji, a kao dodatni neprijatelji europskog projetka i Putinovi pomaga\u010di etiketirani su i “domicilni” predstavnici ekstremne desnice poput Marine Le Pen, Mattea Salvinija i AfD-a. No, nakon invazije do\u0161lo je do novog europskog ujedinjenja. Desnici, pogotovo onoj isto\u010dnoeuropskoj, pogodovalo je da mo\u017ee ponovo sna\u017eno prigrliti europski identitet kao suprotnost onom ruskom, isto\u010dnom, dok je liberalnim snagama to ujedinjenje dalo priliku da se postavi kao sna\u017ena za\u0161titnica europskih interesa i tako, barem privremeno, rije\u0161i etikete mlitave birokracije i “woke histerije”. A usput da istovremeno ne izgubi taj liberalni identitet jer se naprosto bori protiv autokrata koji masovno gazi ljudska prava. Nezvani\u010dna koalicija ne\u0107e vjerojatno dugo izdr\u017eati, ali linije raskola se sigurno ne\u0107e vratiti na po\u010detna polazi\u0161ta. A dotad \u0107e pru\u017eati legitimaciju za rusofobiju.<\/p>\n\n\n\n Pored povijesne zalihe ideolo\u0161kog materijala i potrage za novim politi\u010dkim identitetom, tre\u0107u razinu “inspiracije” za rusofobiju predstavlja spomenuta “objektivna” zadatost. Tu zadatost \u010dine sna\u017ene ekonomske sankcije koje je Zapad pokrenuo kao odgovor na rusku invaziju. Sankcije su prili\u010dno sna\u017ene i ciljaju na ekonomsko-financijsko iscrpljivanje zemlje. Dodu\u0161e, prodaja nafte, plina i \u017eitarica je izuzeta jer bi dodatni rast cijena energenata izazvao politi\u010dke turbulencije na samom Zapadu. Prvi problem sa sankcijama je taj \u0161to nije izvjesno da \u0107e imati ikakav utjecaj na zaustavljanje invazije zbog raznih razloga<\/a>. Drugi je problem taj \u0161to one ne diskriminiraju: drugim rije\u010dima, njihove sna\u017ene posljedice prvo \u0107e osjetiti obi\u010dni, siroma\u0161ni Rusi. I nekako sumnjamo da se oklada nalazi u tome da \u0107e ih dodatna materijalna oskudica nagnati na ru\u0161enje vlasti. No, bez obzira na sve probleme s u\u010dinkom sankcija na Rusiju sasvim su razvidni u\u010dinci na samom Zapadu. Ne samo \u0161to njihova ekonomska priroda sugerira “objektivnost” \u2013 objektivna kazna zbog po\u010dinjenih zala \u2013 ve\u0107 i njihova ne-diskriminatorna odrednica \u2013 najsna\u017eniji udar na obi\u010dan narod \u2013 daje legitimaciju svim onim “spontanim” i individualnim rusofobnim reakcijama.<\/p>\n\n\n\n Borba protiv rusofobije i “kenslanja” Rusa predstavlja jednu od va\u017enijih politi\u010dkih zada\u0107a. Pogotovo protiv one linije argumentacije koja tvrdi da su si sami krivi jer su birali Putina. “Krivnja” naroda se ne odre\u0111uje zbirom glasa\u010dkih odluka van bilo kakvog konteksta. A naro\u010dito ako znamo da je taj kontekst devedesetih u prili\u010dnoj mjeri kreirao Zapad zagovaranjem doktrine \u0161oka i privatizacija. Rusija je BDP iz 1989. dosegla tek 2005. godine. U tom periodu treba tra\u017eiti razloge nastanka Putina kao politi\u010dke figure i prate\u0107e oligarhije, a ne u nekoj mra\u010dnoj komunisti\u010dkoj pro\u0161losti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svakim danom saznajemo za sve vi\u0161e primjera, da se poslu\u017eimo jezikom suvremene politi\u010dke kulture, “kenslanja” (otkazivanja) Rusa. Gotovo pa paralelno s ekspanzijom sankcija, razne institucije, grupe i pojedinci \u0161irom Europe iskazuju rusofobne stavove: otkazuju se predstave nastale na predlo\u0161cima ruskih autora i izvedbe skladbi ruskih kompozitora, “ruskim” ma\u010dkama se zabranjuju nastupi na natjecanjima za ma\u010dke, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41334,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[137,216],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41332","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rat","tag-rusija","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41332","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41332"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41332\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41338,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41332\/revisions\/41338"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41332"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41332"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41332"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41332"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}