{"id":41326,"date":"2022-03-03T13:30:22","date_gmt":"2022-03-03T12:30:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41326"},"modified":"2022-03-03T17:30:48","modified_gmt":"2022-03-03T16:30:48","slug":"rat-i-region","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41326","title":{"rendered":"Rat i region"},"content":{"rendered":"\n

Osim geografske bliskosti koja u bitnome odre\u0111uje i pa\u017enju i interes regionalne javnosti za rat u Ukrajini, za Zapadni Balkan, ruska agresija na Ukrajinu je svojevrsna kulminacija i odre\u0111enih unutarpoliti\u010dkih tenzija. Bosna i Hercegovini, Srbija, ali i\u00a0Bugarska te Kosovo, samo su neki od primjera. U onome \u0161to se od prvog dana rata naziva obratom u me\u0111unarodnom poretku, svi tra\u017ee svoju priliku da \u0161togod u\u0161i\u0107are ili ostanu \u0161to vi\u0161e low profile<\/em> na vanjskopoliti\u010dkom i vojnom planu. Primjerice, kosovske vlasti su po izbijanju rata odmah zatra\u017eile primanje u NATO (iako dio \u010dlanica NATO-a i dalje ne priznaje nezavisnost Kosova) i stalno instaliranje ameri\u010dke vojske na podru\u010dju Kosova, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 bio na velikim mukama kako osuditi agresiju na Ukrajinu i onda to predstaviti rusofilskom dijelu svog glasa\u010dkog tijela \u010diji su mu glasovi potrebni da bi upisao jo\u0161 jednu pobjedu na izborima za to\u010dno mjesec dana. Vu\u010di\u010d je izabrao put kompromisa, odnosno navigavanja po tankoj liniji koja se zove: osu\u0111ujemo agresiju na Ukrajinu, ali ne name\u0107emo sankcije Rusiji.<\/p>\n\n\n\n

Ova taktika je sino\u0107 imala prvi test i to na izvanrednoj sjednici Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih naroda na kojoj se glasalo o rezoluciji koju su predlo\u017eile Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i jedina balkanska dr\u017eava \u010dlanica trenutnog sastava Vije\u0107a sigurnosti, Albanija.\u00a0Rezolucija<\/a>\u00a0za koju je glasala 131 dr\u017eava \u010dlanica UN-a potvrdila je nezavisnost, suverenost i teritorijalni integritet Ukrajine i tra\u017eila hitno povla\u010denje ruskih snaga s teritorija Ukrajine. Za rezoluciju su glasale sve dr\u017eave na\u0161e regije, uklju\u010duju\u0107i i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu \u010dije je opredjeljenje do samog glasanja bilo upitno. Nakon izglasavanja rezolucije, Vu\u010di\u0107 je odmah sazvao press konferenciju gdje je u uvrije\u017eenoj maniri prikazao sebe kao najve\u0107u \u017ertvu me\u0111unarodnih odnosa. S druge strane, u Bosni i Hercegovini poku\u0161aj Milorada Dodika da se aktivnije uklju\u010di u vanjsku politiku i proglasi neutralnost BiH u sukobu Rusije i Ukrajine osuje\u0107en je preglasavanjem od strane preostala dva \u010dlana predsjedni\u0161tva, \u0160efika D\u017eafirovi\u0107a i \u017deljka Kom\u0161i\u0107a. Kako u resoru vanjske politike vertikalu dr\u017ee probosanski kadrovi, SDA-ova ministrica Bisera Turkovi\u0107 te ambasador u UN-u i biv\u0161i dr\u017eavni inoministar Sven Alkalaj, ishod glasanja nije doveden u pitanje i BiH je glasala za rezoluciju. Protiv rezolucije su glasali samo najbli\u017ei ruski vojni i politi\u010dki partneri (Sirija, Bjelorusija, i Sjeverna Koreja) dok su suzdr\u017eane, me\u0111u ostalim, ostale socijalisti\u010dke zemlje\/vlade Azije (Kina, Vijetnam) i Latinske Amerike (Kuba, Bolivija), ali i \u010dlanice BRICS-a Indija i Ju\u017ena Afrika te ruski susjedi (Mongolija, Kazahstan, Tad\u017eikistan, Armenija). Bugarska je, o\u010dekivano, glasala za rezoluciju, ali rat u Ukrajini je u ovoj crnomorskoj dr\u017eavi izazvao iznena\u0111uju\u0107e politi\u010dke turbulencije.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\u010cinilo se da bi zbog svoga \u010dlanstva u NATO-u i Europskoj uniji, bugarsko pristajanje na sankcije Rusiji trebalo, ako ne uz otvorenu politi\u010dku podr\u0161ku, bar i\u0107i po nekoj inerciji zapovjedne odgovornosti koju diktira Bruxelles. Me\u0111utim, tom se planu isprije\u010dio tamo\u0161nji ministar obrane Stefan Janev koji je tijekom ve\u0107eg dijela 2021. bio i prijelazni premijer Bugarske uslijed ponavljanih izbora bez pobjednika \u0161to se kona\u010dno okon\u010dalo pobjedom ministara iz Janovljeve vlade Kirila Petkova i Asena Vasileva i njihove koalicije Nastavljamo s promjenama (PP). Iako je ta nova bugarska vlada dobila apoziciju\u00a0“Harvard”<\/a>\u00a0vlade, odnosno vlade \u010diji su \u010dlanovi obrazovani na najpresti\u017enijim zapadnim sveu\u010dili\u0161tima, o\u010dito im se potkralo koko\u0161je jaje i nekada\u0161nji general\u00a0bugarske vojske Janev blizak Rusiji. Naime, Janev \u00a0je odbio slijediti politi\u010dku liniju svoje vlade, NATO-a i Europske unije, oklijevaju\u0107i u nazivanju ruske agresije na Ukrajinu ratom i zagovorom bugarske neutralnosti u cjelokupnoj krizi. Momentalno i jednoglasno mu je izglasano nepovjerenje i brzo je zamijenjen NATO birokratom Dragomirom Zakovim. Ovaj primjer je zanimljiv jer pokazuje svojevrsni post-hladnoratovski\u00a0kontinuitet kadrova u bugarskoj politici. I dok je dugo vremena upravo Bugarska socijalisti\u010dka partija slovila kao “rusofilska” stranka, oni su sada \u010dlanovi koalicijske vlasti koja je bez puno razmi\u0161ljanja pokazala izlazna vrata Janevu. Tranzicija u NATO i EU, te smjena generacija, odradila je svojevrsno kadrovsko \u010di\u0161\u0107enje i u ovoj stranci. Tako da je o\u010dito jedino u dijelovima bugarskog vojnog establi\u0161menta ostala neka, pomalo i arhai\u010dna, veza s ruskom vojskom i nakon kraja Var\u0161avskog pakta te ru\u0161enja SSSR-a i dr\u017eavnog \u00a0socijalizma<\/p>\n\n\n\n

Svi ovi primjeri, \u0161to individualni (Janev), \u0161to povijesno-politi\u010dki (odnosi Srbije i Rusije), pokazuju koliko je na\u0161 region iznimno osjetljiv i izlo\u017een odjecima rata koji se doga\u0111a u Ukrajini. U Bugarskoj, Srbiji, a u zadnje vrijeme i Bosni i Hercegovini, odnos s Rusijom je dnevno-politi\u010dka tema. Rat koji se doga\u0111a u Ukrajini je sigurno svojevrsna prekretnica i za ove dr\u017eave i po\u010detak jednog novog perioda u me\u0111unarodnim i sigurnosnim odnosima u kojem vojska i vojna mo\u0107 postaju va\u017eni kao i za vrijeme hladnog rata. Samo ovaj put se \u010dini da i pacifisti\u010dki pokret i nesvrstanost kao legitimna alternativa politi\u010dko-vojnoj bipolarnosti nemaju nikakve \u0161anse.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osim geografske bliskosti koja u bitnome odre\u0111uje i pa\u017enju i interes regionalne javnosti za rat u Ukrajini, za Zapadni Balkan, ruska agresija na Ukrajinu je svojevrsna kulminacija i odre\u0111enih unutarpoliti\u010dkih tenzija. Bosna i Hercegovini, Srbija, ali i\u00a0Bugarska te Kosovo, samo su neki od primjera. U onome \u0161to se od prvog dana rata naziva obratom u […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41327,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[477,1653,564,497,640,78,1652,469],"theme":[456],"country":[616,35,48,11,459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih-2","tag-bosna-i-hercegovina","tag-bugarska","tag-kosovo","tag-medunarodni-odnosi","tag-nato","tag-rat-u-ukrajini","tag-srbija","theme-politika","country-balkan-balkan","country-bih","country-bugarska","country-srbija","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41326"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41331,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41326\/revisions\/41331"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41326"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41326"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41326"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41326"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}