Europska unija planira smanjiti emisiju \u0161tetnih plinova u prometu putem mehanizma koji je sli\u010dan sustavu trgovanja emisijama stakleni\u010dkih plinova. U sklopu tog programa kane stvoriti i socijalni fond koji bi pomogao najranjivijim skupina. No, sindikati, udruge potro\u0161a\u010da i ekolo\u0161ke udruge smatraju da plan nije dobar i da ne mo\u017ee dosti\u0107i proklamirane ciljeve. O njihovim argumentima pi\u0161e Nikolina Rajkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Paket Fit for 55 (Spremni za 55) koji je predlo\u017een sredinom pro\u0161le godine i trenutno je u fazi rasprave trebao bi biti dosad najambiciozniji korak u ispunjavanju kona\u010dnih ciljeva Pari\u0161kog sporazuma iz 2015. godine i Europskog zelenog plana, a to je klimatski neutralna Europa do 2050. godine. Brojka 55 iz spomenutog radnog paketa odnosi se na reviziju europskog zakonodavstva koje bi trebalo putem energetske, okoli\u0161ne i prometne politike doprinijeti smanjenju neto emisija \u0161tetnih plinova za najmanje 55% do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu. Paket Fit for 55 u tom smislu ispravlja neke od dosada\u0161njih propusta na na\u010din da sna\u017enije nagla\u0161ava i zagovara pravedni aspekt tranzicije (prijedlog o socijalnom fondu za klimatsku politiku) te uklju\u010duje pomorski i avio prijevoz koji su bili izuzeti iz sektora transporta u Pari\u0161kom sporazumu.<\/p>\n\n\n\n
Temelj za prometne i energetske politike, odnosno za njihovu reviziju i dodatnu prilagodbu dekarbonizaciji \u010dini skup mjera koji se u dosada\u0161njoj koncepciji i provedbi u industriji ovisnoj o fosilnim gorivima pokazao u najmanju ruku kontroverznim, a to je sustav trgovanja emisija stakleni\u010dkih plinova (ETS). Ideja vodilja tvoraca paketa Fit for 55 bila je – odredimo li cijenu ugljika i u sektoru prometa i zgrada, ste\u0107i \u0107emo vi\u0161e prihoda za provedbu pravedne tranzicije i smanjiti tro\u0161kove proizvodnje \u010di\u0161\u0107ih tehnologija. Prihodi ste\u010deni instrumentima za odre\u0111ivanje cijena ugljika punili bi socijalni fond koji bi potom amortizirao \u0161tetne posljedice po ranjive dru\u0161tvene skupine na razini EU, osobito one koje su u riziku od energetskog siroma\u0161tva i kojima je pristup alternativnijim oblicima mobilnosti ograni\u010den, a u pravilu nedostupan ako se radi o automobilskom transportu.<\/p>\n\n\n\n
ETS je godinama prije Pari\u0161kog sporazuma, a nakon protokola iz Kyota, bio centralni poku\u0161aj EU politike da smanji ispu\u0161tanje \u0161tetnih plinova u atmosferu, ponajprije iz velikih industrijskih postrojenja i u sektoru avio-prometa. Funkcionirao je po principu dodjele ili otkupa dozvola ili kvota koje predstavljaju dozvoljene granice one\u010di\u0161\u0107enja (cap<\/em>) i trgovanja njihovim vi\u0161kom ukoliko ih kompanije ne iskoriste (trade<\/em>). S obzirom da je sam sustav bio podatan za niz tr\u017ei\u0161nih spekulacija i ranjiv na velike ekonomske krize (recesija 2008. godine), to je posljedi\u010dno dovelo do gomilanja zaliha kvota za trgovanje me\u0111u dr\u017eavama, kompanijama i tr\u017ei\u0161nim spekulantima i smanjenja cijene ugljika te se planirane reinvesticije u smjeru zna\u010dajnijih ostvarivanja ciljeva klimatske tranzicije, a koje bi smanjile i regionalne nejednakosti u ovisnosti o fosilnim gorivima, nisu dogodile. Stoga je bilo nu\u017eno reformirati sam sustav ETS-a. Me\u0111utim, njegova reforma kakva se trenutno nalazi u sklopu paketa Fit for 55 ne mijenja puno samu koncepciju u kojoj je cijena ugljika i dalje glavni tr\u017ei\u0161ni instrument borbe protiv klimatskih promjena. Ono \u0161to se dogodio je samo pro\u0161irenje u sektor zgrada i cestovnog prometa, s nadom da \u0107e se njegove \u0161tetne posljedice po ku\u0107anstva amortizirati zahvaljuju\u0107i pomo\u0107nom stupu, odnosno socijalnom fondu koji bi trebao pomo\u0107i konzervativnoj brojci od otprilike 34 milijuna Europljana koji \u017eive u energetskom siroma\u0161tvu. Procjena je da \u0107e se unutar sedam godina prikupiti 288,8 milijardi eura pomo\u0107u kojih \u0107e kompanije i potro\u0161a\u010di uspjeti smanjiti ukupne emisije stakleni\u010dkih plinova za 43% do 2030. u odnosu na 2005. godinu.<\/p>\n\n\n\n Europska komisija tvrdi<\/a>, dodu\u0161e nepotkrijepljeno podacima, da se trgovanje emisijama u posljednjih 16 godina pokazalo kao vrlo djelotvoran mehanizam za njihovo tro\u0161kovno u\u010dinkovito smanjenje. To je ne\u0161to prema \u010demu treba izraziti ozbiljnu skepsu. Na uklju\u010denje trgovanja emisijama u sektoru cestovnog prometa i zgrada s mnogim rezervama ve\u0107 dugo godina gledaju sindikati, udruge potro\u0161a\u010da, te okoli\u0161ne i radne i savjetodavne skupine za dono\u0161enje tog paketa. Europska federacija sindikata radnika u transportu (ETUC), Sindikati za energetsku demokraciju (TUED) i niz stru\u010dnjaka nagla\u0161avaju<\/a> da sustav trgovanja \u0161tetnim emisijama osobito u sektoru prometa ne\u0107e polu\u010diti \u017eeljene rezultate s ciljem smanjenja \u0161tetnih plinova niti korigirati pona\u0161anje proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da. Velika je bojazan, osobito udruga potro\u0161a\u010da i sindikata, da \u0107e ove mjere zadati dodatni udarac ku\u0107anstvima s ni\u017eim prihodima.<\/p>\n\n\n\n Sve ove grupacije ujedna\u010dene su u stavu<\/a> da odre\u0111ivanje cijena ugljika u tim sektorima ne\u0107e potaknuti elasti\u010dnost potra\u017enje. Drugim rije\u010dima, pove\u0107anje cijene ne\u0107e nu\u017eno dovesti do promjene potro\u0161a\u010dkih navika, osobito ako nema \u0161iroko dostupnih i cjenovno prihvatljivih alternativa. Poskupljenje cijena goriva i ra\u010duna za struju u ku\u0107anstvima imat \u0107e regresivan u\u010dinak na dohodak ku\u0107anstva koja \u0107e se te\u0161ko mo\u0107i priu\u0161titi novi elektri\u010dni automobil pa \u010dak i onaj rabljeni. Uz volatilnost cijene ugljika, koju smo ve\u0107 spomenuli, stopa oporezivanja je drugi vezani problem. Za neke analiti\u010dare je upitno koliko su uop\u0107e emisije iz sektora prometa responzivne i na ve\u0107e stope oporezivanja ugljika. Istra\u017eiva\u010di iz Centra za globalnu energetsku politiku pri Sveu\u010dili\u0161tu Columbia su izra\u010dunali<\/a> da bi razlika izme\u0111u oporezivanja od 14$ po toni i 73$ po toni uglji\u010dnog dioksida proizvela svega 1-3% smanjenja emisija do 2030. godine, dok bi ista razlika bila deseterostruko u\u010dinkovitija u sektoru energetike u samo dvije godine primjene ve\u0107eg oporezivanja.<\/p>\n\n\n\n I u tom pogledu je indikativno da \u0161tetni plinovi u prometnom sektoru konstantno rastu usprkos dugogodi\u0161njoj primjeni razli\u010ditih mjera za njihovo ograni\u010denje, dok su u energetskom sektoru ipak pali, premda nedovoljno za zna\u010dajnije ispunjavanje dekarbonizacijskih ciljeva. Prema izvje\u0161\u0107u<\/a> Europske federacije za prijevoz i okoli\u0161 (T&E) iz 2014. godine ukupne CO2 emisije na razini EU su pale za 19% od 1990. godine dok su emisije iz prometa porasle su za 23%. Me\u0111unarodna agencija za energetiku (IEA) ustanovila<\/a> je 2019. godine da skoro \u010detvrtina svih C02 emisija na svijetu dolazi od motoriziranih oblika prijevoza, od \u010dega tri \u010detvrtine otpada na putni\u010dke automobile, kamione i motocikle. Tako\u0111er, gledaju\u0107i na globalnoj razini, transport je u periodu 2010-2015 tro\u0161io<\/a> 60% svih naftnih derivata, a u tome sudjeluje svega 10% svjetske populacije i to ve\u0107inom u zemljama OECD-a.<\/p>\n\n\n\n Iz samih brojki je jasno da se \u0161tetne emisije iz sektora cestovnog prometa koji ih najvi\u0161e proizvodi moraju smanjiti, no pitanje je ho\u0107e li Paket fit for 55 uz uvo\u0111enje trgovanja emisijama i postro\u017eavanje kriterija za emisije CO2 iz automobila i kombija potaknuti na ve\u0107i doprinos sektora prometa u dekarbonizaciji Europe, ali i ubla\u017eiti socijalne nejednakosti kao svoj drugi cilj. Europska komisija, dodu\u0161e, u Paket uklju\u010duje<\/a> i financiranje infrastrukture za alternativna goriva koja bi trebala dose\u0107i i ruralnije krajeve vode\u0107i se primjerom da je potra\u017enja za elektri\u010dnim automobilima u Europi sve ve\u0107a. To dodu\u0161e i jest to\u010dno, o \u010demu svjedo\u010de brojke da je u zadnjem tromjese\u010dju 2020. u EU-u registrirano gotovo pola milijuna novih vozila na elektri\u010dni pogon \u010dime je njihov tr\u017ei\u0161ni udio porastao na 17 %.<\/p>\n\n\n\n Bez obzira na to \u0161to tr\u017ei\u0161te elektri\u010dnih automobila u Europi raste br\u017ee negdje igdje drugdje u svijetu, pitanje je u kojim je zemljama do\u0161lo do porasta potra\u017enje za tim automobilima i o kojim se automobilima radi. Neki analiti\u010dari uo\u010davaju da tr\u017ei\u0161te elektri\u010dnih automobila u Europi stagnira unatrag zadnjih nekoliko godina i da je veoma polariziraju\u0107e, odnosno izrazito neujedna\u010deno i raspr\u0161eno u prostoru. O tome govori podatak<\/a> da je manje od 1% ukupne prodaje automobila na elektri\u010dni pogon u 2020. godini bilo je u zemljama isto\u010dne Europe, 9% u zemljama ju\u017ene, a preostalih 91% u zemljama zapadne i sjeverne Europe. <\/p>\n\n\n\n Osim toga, poraznija je \u010dinjenica da se postoje\u0107e regulacije za proizvo\u0111a\u010de zapravo su\u0161tinski ne mijenjaju. Najavljeni stro\u017ei kriteriji za ispu\u0161tanje CO2 iz automobila ne otklanjaju mjeru na koju su godinama upozoravali iz Europske federacije za Transport i okoli\u0161 (T&E) i neke od radnih skupina prilikom savjetovanja za dono\u0161enje paketa Fit for 55, a to je parametar mase. Jo\u0161 sredinom 2000-ih automobilska industrija je izlobirala<\/a> da se u europske regulative za smanjenje CO2 iz automobila ve\u017eu za parametar mase \u0161to je zna\u010dilo da su proizvo\u0111a\u010di premium automobila (Mercedes, BMW, Audi, Volvo) sebi izlobirali ni\u017ee standarde nego proizvo\u0111a\u010di ni\u017eih klasa (Renault, Citroen), a time i ni\u017ee tro\u0161kove proizvodnje. Osim \u0161to takve regulative nisu polu\u010dile<\/a> o\u010dekivano smanjenje \u0161tetnih plinova u prometu, inzistiranje na njima je dovelo i do toga da je dana\u0161nji udio na tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dnih automobila ve\u0107i me\u0111u premium modelima. A utrku za elektrifikacijom me\u0111u luksuznim proizvo\u0111a\u010dima automobilima pogurao je i Tesla, ne samo zbog toga \u0161to je kombinacija ogromnih baterija, digitalnih tehnologija i luksuznog dizajna privla\u010dna bogatijih potro\u0161a\u010dima, nego i zato \u0161to je po\u010deo strelovito preuzimati tr\u017ei\u0161ni kola\u010d od 2018. godine naovamo. <\/p>\n\n\n\n Premda je rano govoriti kakav je biti kona\u010dan dizajn paketa Fit for 55, doza pesimizma je o\u010dekivana. Ipak, valja vidjeti kakav \u0107e biti utjecaj pojedinih radnih skupina, odnosno onih koje tra\u017ee sna\u017eniju zastupljenost socijalnog stupa unutar samog paketa koji se ne bi punio prihodima od penalizacije ionako ranjivih skupina stanovni\u0161tva. Ukoliko se to ne dogodi, za o\u010dekivati je ve\u0107u prisutnost pokreta kao \u0161to su francuski \u017euti prsluci koji, prema rije\u010dima sindikata, ne odbacuju okoli\u0161ne politike per se<\/em>, nego demonstriraju<\/a> koliko je nepravedan njihov dizajn. U samoj sr\u017ei sindikalnih kritika je stoga jasan plan za financiranje alternativa koje su cjenovno prihvatljive, \u0161to jednako vrijedi za potro\u0161a\u010de kao i proizvo\u0111a\u010de koji premre\u017eavaju sektor energetike i prometa. Elektrifikacija ne mo\u017ee i\u0107i u dobrom smjeru dok se ne smanji parametar mase i veli\u010dinu putni\u010dkih automobila jer nije priu\u0161tiva za veliki dio stanovni\u0161tva niti je ekolo\u0161ki prihvatljiva kao alternativa s obzirom na to da tro\u0161i enormne koli\u010dine energije (trenutno ne\u010diste, a u budu\u0107nosti zelenije) koja takva vozila treba pogoniti i odr\u017eavati na \u017eivotu. Smanjenje uglji\u010dnog otiska bi svakako bila primjerenija mjera koja bi, za po\u010detak, i\u0161la ka smanjenju one\u010di\u0161\u0107enja u velikim urbanim sredinama u kojima \u017eivi najve\u0107i dio europskog stanovni\u0161tva. Smanjenje broja motoriziranih vozila na cesti u gradovima je drugi oblik mjere, koja se tako\u0111er mo\u017ee u relativno brzom roku po\u010deti sprovoditi, uz uvjet pove\u0107anja elektrifikacije koja \u0107e i\u0107i dominantno u smjeru javnog transporta te masovne, a ne individualne mobilnosti. Ovdje je ve\u0107 rije\u010d o elementima koji streme ka promjeni paradigme, kako u mobilnosti tako i u energetici, i to tako da se u sredi\u0161te politi\u010dkih intervencija postavi ubla\u017eavanje nejednakosti jer one primarno zaga\u0111uju na\u0161 planet.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Europska unija planira smanjiti emisiju \u0161tetnih plinova u prometu putem mehanizma koji je sli\u010dan sustavu trgovanja emisijama stakleni\u010dkih plinova. U sklopu tog programa kane stvoriti i socijalni fond koji bi pomogao najranjivijim skupina. No, sindikati, udruge potro\u0161a\u010da i ekolo\u0161ke udruge smatraju da plan nije dobar i da ne mo\u017ee dosti\u0107i proklamirane ciljeve. O njihovim argumentima […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41307,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,620],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[450],"coauthors":[52],"class_list":["post-41305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-promet","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41305"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41306,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41305\/revisions\/41306"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41307"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41305"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41305"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41305"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41305"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Neravnomjerna elektrifikacija<\/h2>\n\n\n\n
Sindikalna perspektiva<\/h2>\n\n\n\n