Unato\u010d odr\u017eanoj prvoj rundi mirovnih pregovora prekida vatre u Ukrajini nema. \u0160tovi\u0161e, jutro\u0161nji izvje\u0161taji ukazuju na to da ruska vojska vi\u0161e nije toliko obzirna u razlikovanju vojnih i civilnih ciljeva. Unato\u010d nu\u017enoj skepsi koja se prema tim izvje\u0161tajima mora zadr\u017eati \u2013 \u0161to zbog filtriranja u slu\u017ebenim izvorima \u0161to zbog kakofonije \u2013 odmak od o\u0161trog razgrani\u010davanja vojne i civilne infrastrukture \u010dini se o\u010ditim. Takav odmak donosi sa sobom nu\u017eno i prevrate u tuma\u010denju Putinove taktike i krajnjeg cilja. Je li to bilo zami\u0161ljeno otpo\u010detka ili je tek reakcija na otpor prvih dana agresije? Naravno, ne izostaje ni ekstremno popularni pod\u017eanr kremljinologije koji se se bavi Putinovim psihi\u010dkim stanjem kao privilegiranom optikom tuma\u010denja rata, svijeta i svega mogu\u0107eg.<\/p>\n\n\n\n
Pored interpretacija neposrednih zbivanja koja se oslanjaju na vojnu taktiku i procjene u\u010dinka sankcija, kontekst rata i njegovi utjecaji dovode do novih preslagivanja, potvr\u0111ivanja ili odstranjivanja ideolo\u0161kih slojeva koji posljednjih godina \u010dine okosnicu europskih politika. Za ovu priliku \u0107emo se osvrnuti na tri takva sloja iako ih, o\u010dito, ima puno vi\u0161e. Prvi od tih slojeva vezan je za fiskalnu politiku i poznatu ideologiju uravnote\u017eenog prora\u010duna. Ta se perspektiva pogotovo uvukla u na\u0161u svakodnevicu nakon izbijanja financijske krize 2008. godine. Predvodnica takvog razmi\u0161ljanja je, naravno, Njema\u010dka. Ona je iz pozicije ekonomski najmo\u0107nije dr\u017eave Europske unije cijelo proteklo desetlje\u0107e dijelila packe neodgovornim i “ne-civiliziranim” \u010dlanicama koje bi navodno htjele tro\u0161iti vi\u0161e nego \u0161to zarade. Do labavljenja fiskalnih pravila dovela je ve\u0107 bila i pandemija, ali ona su se smatrala privremenima i nisu ciljala na izda\u0161nije dr\u017eavne investicije. Me\u0111utim, rat je promijenio pristup.<\/p>\n\n\n\n
Sasvim o\u010dekivano, mnogi \u0107e re\u0107i da je normalno da ista pravila ne vrijede u ratu i miru. To je, naravno, to\u010dno. Kao \u0161to je to\u010dno i da Njema\u010dka nije izravno uklju\u010dena u rat. Unato\u010d tome, tamo\u0161nja je koalicijska vlada odlu\u010dila izda\u0161no pove\u0107ati prora\u010dun za obranu. Zanimljivo je bilo i samo obja\u0161njenje pove\u0107anja, preciznije njegova fiskalna legitimacija. Naime, u parlamentu je Friedrich Merz iz Kr\u0161\u0107ansko-demokratske unije (CDU) kritizirao potez i ministra financija iz redova liberalnog FDP-a Christiana Lindnera, ina\u010de militantnog zagovaratelja uravnote\u017eenog prora\u010duna. Merz ga je upozorio da \u0107e zbog novog vojnog fonda porasti javni dug. Lindner mu je na to odgovorio da se prvenstveno radi o investiciji u slobodu. Ukratko, trebao se dogoditi rat da se opuste fiskalna pravila i da ekonomska retorika po\u010dne nalikovati pjesni\u010dkoj. To ne zna\u010di da su dosada\u0161nja fiskalna pravila bila “prirodna” ili “ispravna” samo zato \u0161to ih mo\u017ee promijeniti samo rat. To samo zna\u010di da je politi\u010dko-ideolo\u0161ka snaga koja je branila njihovu prirodnost bila toliko jaka da smatrala civilizacijskim dostignu\u0107em.<\/p>\n\n\n\n
Drugi ideolo\u0161ki sloj koji vrijedi spomenuti je onaj vezan uz pitanje izbjeglica. \u010cim se zaratilo i \u010dim je postalo o\u010dito da \u0107e tisu\u0107e ukrajinskih izbjeglica krenuti na zapad gotovo sve dr\u017eave su i vi\u0161e nego izda\u0161no ponudile svoje kapacitete za njihov prihvat. Isto tako se vrlo brzo uo\u010dilo \u0161to su zapravo kriteriji za prihvat izbjeglica s obzirom na to da gotovo sve te iste dr\u017eave bezuvjetno i nasilno na granicama odbijaju izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana. Da je boja ko\u017ee glavni kriterij potvrdila je uskoro i \u010dinjenica da afri\u010dki studenti iz Ukrajine nemaju isti status pri prelasku granice kao i “civilizirani” Ukrajinci. Opravdavanje o\u010ditog rasizma tra\u017eilo se u onoj famoznoj razlici izme\u0111u istinskih izbjeglica i ilegalnih ili ekonomskih migranata. S obzirom na to da se vi\u0161e iz Afrike i Bliskog Istoka gotovo nitko ne pu\u0161ta u Europu, bez obzira na nesporno ratno stanje u pojedinim zemljama, dovoljan je razlog da se to navodno opravdanje odbaci. Posrijedi je naprosto \u010disti rasizam.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107i sloj je ne\u0161to “dublji”. U smislu da ne aktivira odmah sna\u017ene ideolo\u0161ke reakcije. On se zasniva na ideji da Rusija u proteklih tridesetak godina nije uspjela razviti civilizirani kapitalizam. Taj se izostanak civiliziranosti najvi\u0161e ogleda u \u010dinjenici da se tamo\u0161nje kapitaliste naziva oligarsima. \u010cime se sugerira da njihov kapital nije nastao “prirodno” ve\u0107 u dosluhu s dr\u017eavom ili naprosto kra\u0111om. Oznaka oligarsi sugerira da su oni i dalje ovisni o dr\u017eavi \u2013 kao i dr\u017eava o njima. Problem te oznake nije u tome da su ona i njene implikacije pogre\u0161ne ve\u0107 u tome \u0161to za pretpostavku ima zapadne kapitaliste koji su \u010disti inovatori, bez ikakvih veza s dr\u017eavom i bez ikakvih tragova sumnjive prvobitne akumulacije. No to nije njen jedini problem razlikovanja civiliziranog i ne-civiliziranog kapitalizma. Naime, nastanak tobo\u017enjeg ne-civiliziranog kapitalizma u Rusiji izravan je u\u010dinak zapadnih kapitalisti\u010dkih misionara predvo\u0111enih Jeffreyjem Sachsom po\u010detkom devedesetih. Njihovi savjeti zasnovani na doktrini \u0161oka i privatizacijama su upravo omogu\u0107ili nastanak oligarha i stvaranje njihova bogatstva otima\u010dinom od naroda. I zato bi sada bili pravedno da zapadne dr\u017eave i institucije na\u010dine dodatni korak. A taj je da zamrznutu imovinu oligarha putem sankcija obe\u0107aju \u2013 na kakav god na\u010din \u2013 “podijeliti” najsiroma\u0161nijim Rusima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Unato\u010d odr\u017eanoj prvoj rundi mirovnih pregovora prekida vatre u Ukrajini nema. \u0160tovi\u0161e, jutro\u0161nji izvje\u0161taji ukazuju na to da ruska vojska vi\u0161e nije toliko obzirna u razlikovanju vojnih i civilnih ciljeva. Unato\u010d nu\u017enoj skepsi koja se prema tim izvje\u0161tajima mora zadr\u017eati \u2013 \u0161to zbog filtriranja u slu\u017ebenim izvorima \u0161to zbog kakofonije \u2013 odmak od o\u0161trog razgrani\u010davanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41303,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[137,216,307],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rat","tag-rusija","tag-ukrajina","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41301"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41301\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41304,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41301\/revisions\/41304"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41301"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41301"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41301"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41301"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}