Kriptovalute su postale neizostavni dio na\u0161e svakodnevice. Unato\u010d tome i dalje je njihovo funkcioniranje, kako tehni\u010dko tako i dru\u0161tveno, neprozirno ve\u0107ini ljudi. Uklju\u010duju\u0107i i one koji njima barataju. Kako bi njihovu funkciju u\u010dinili prozirnijom valja se upitati ispunjavaju li kriterije za status novca, kakva im je uloga u domeni financijske spekulacije i koja im je politi\u010dka dimenzija. Odgovore je ponudio Mislav \u017ditko.<\/p>\n\n\n\n
Vijesti o zatvaranju moskovske burze, sna\u017enom padu vrijendosti ruske rublje i gra\u0111anima Ruske Federacije koji stoji u redovima ispred bankomata pojavile su se \u010detvrtog dana nakon po\u010detka vojne intervencije u Ukrajini. Vijest koja koja nije toliko dojmljiva kao slika gra\u0111ana koji u panici poku\u0161avaju do\u0107i do vlastitog novca ti\u010de se kupovine kriptovaluta, konkretnije bitcoina. Nesu\u0111ena prijelomna vijest<\/a> glasi da je u proteklih nekoliko dana dosegnut rekord u transakcijama kupovine bitcoina za rusku rublju. Doima se da barem jedan dio gra\u0111ana percipira bitcoin kao “sigurnu luku” u situaciji neizvjesne budu\u0107nosti ruskog bankarskog sustava zbog me\u0111unarodnog pritiska i blokade uobi\u010dajenih financijskih operacija. U kontekstu rasprava koje se posljednih desetak godina vode oko statusa i funkcija najprije kriptovaluta \u2013 prvenstveno bitcoina \u2013 ta vijest nije zanemariva jer sugerira da bitcoin funkcionira kao sredstvo rezerve ili osiguranja vrijednosti, \u0161to je jedna od temeljnih funkcija novca. <\/p>\n\n\n\n Rasprave oko statusa kriptovaluta, kojima su se posljednjih godina priklju\u010dila nova pitanja vezana uz streloviti rast NFT tr\u017ei\u0161ta (Non-fungible token<\/em> ili nepromjenjivih \u017eetona), veoma su \u010desto ispisane tehni\u010dkim \u017eargonom koji ostaje nerazumljiv ve\u0107ini \u010ditatelja, te \u010desto uslijed mno\u0161tva drugorazrednih detalja dovode do ispu\u0161tanja iz vida na\u010delnih pitanja. Ovdje \u0107emo se osvrnuti na tri na\u010delna pitanja kojima se rasprava o kriptovalutama mo\u017ee smjestiti u ne\u0161to \u0161iri okvir razmatranja novca, odnosno teorije novca. Tri na\u010delna pitanja koja \u0107emo dotaknuti jedno za drugim jesu pitanje dosezanja kriterija za status novca, zatim pitanje financijske spekulacije, te na koncu pitanje politi\u010dke dimenzije kriptovaluta. To su, da ponovimo, pitanja koja su va\u017ena utoliko \u0161to su razlozi optimizma u pogledu kriptovaluta i razlozi njihove dru\u0161tvene primamljivosti te\u0161ko razumljivi izvan konteksta dugotrajnijih polemika o ulozi novca, njegovoj idealnoj ekonomskoj funkciji i na\u010dinima na koji bi monetarni sustavi trebali slu\u017eiti dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n U u\u017eem smislu novac mora obavljati odre\u0111ene funkcije, a to su, ovim redom: sredstvo razmjene roba, sredstvo obra\u010duna cijena, sredstvo pla\u0107anja i sredstvo rezerve ili osiguranja vrijednosti. U suvremenom kapitalizmu dominiraju dvije nov\u010dane forme kroz koje se isprepleteno ostvaruju prethodno navedene funkcije, a to su fiducijarni novac i kreditni novac. Fiducijarni novac (fiat currency<\/em>) obi\u010dno je vezan uz nacionalne dr\u017eave koje emitiraju papirnate i kovane nov\u010dane jedinice pomo\u0107u kojih se odvijaju razli\u010dita pla\u0107anje (po\u010dev\u0161i od pla\u0107anja poreza), dok kreditni ili depozitni novac proizlazi iz aktivnosti banaka, prvenstveno odobravanja kredita i stvaranja odgovaraju\u0107ih depozita. Prema tome, suvremeni novac koji s lako\u0107om mo\u017ee mijenjati formu \u2013 dovoljno se uputiti do bankomata \u2013 povezan je istovremeno i s dr\u017eavom i s privatnim (bankarskim) sektorom. Karakteristika je suvremenih monetarnih sustava da operacije koje svakodnevno obavljamo nu\u017eno ovise o mre\u017ei posrednika sa\u010dinjenoj od poslovnih banaka i sli\u010dnih institucija s jedne, te sredi\u0161njoj banci, s druge strane. <\/p>\n\n\n\n U sustavu u kojem novac nema intrinzi\u010dnu vrijednost jer se transakcije ne obavljaju pomo\u0107u zlatnika ili srebrnjaka niti postoji zlatni standard u smislu unaprijed fiksiranog odnosa zlata i novca u optjecaju, povjerenje nu\u017eno igra zna\u010dajnu ulogu. Povjerenje se u ovom kontekstu odnosi na vjerovanje da \u0107e banke i financijske institucije, te monetarne vlasti koje ih nadziru djelovati tako da osiguraju stabilnost financijske arhitekture usprkos neizvjesnosti i asimetri\u010dnoj raspodjeli informacija i mo\u0107i. Me\u0111utim, upravo je razdoblje ubrzane financijske liberalizacije donijelo, da se poslu\u017eimo Kindlebergerovim naslovom<\/a>, u\u010destale krize, manije i slomove kakve razdoblje reguliranog bankarstva i financija nakon Drugog svjetskog rata nije poznavalo. Globalna financijska kriza iz 2008. samo je po u\u010dincima najzna\u010dajniji primjer onoga \u0161to je ameri\u010dki ekonomist Hyman Minsky nazvao<\/a> “inherentna nestabilnost financijskog kapitalizma”. Neobi\u010dna je slu\u010dajnost da je 2008. godine objavljen kratki tekst pod naslovom Bitcoin: A peer-to-peer electronic cash system<\/em> koji je napisao Satoshi Nakamoto, navodni utemeljitelj bitcoina. Da li se pod pseudonimom Satoshi Nakamoto krije jedna ili vi\u0161e osoba nije do kraja razja\u0161njeno, me\u0111utim nedvojbeno je nazna\u010den motiv za stvaranje kriptovalute putem blockchain<\/em> tehnologije. U prvom odjeljku tog rada<\/a> naime stoji: “Trgovina na internetu po\u010dela se oslanjati gotovo isklju\u010divo na financijske institucije koje slu\u017ee kao posrednici od povjerenja pri obradi elektroni\u010dkih pla\u0107anja. Dok sustav radi dovoljno dobro za ve\u0107inu transakcija, jo\u0161 uvijek pati od inherentnih slabosti modela utemeljenog na povjerenju… Potreban je sustav elektroni\u010dkog pla\u0107anja koji se temelji na kriptografskom dokazu umjesto na povjerenju, dopu\u0161taju\u0107i bilo kojim dvjema voljnim stranama da izravno sklapaju me\u0111usobne transakcije bez potrebe za posrednicima.”<\/p>\n\n\n\n Bitcoin je zami\u0161ljen kao peer-to-peer<\/em> verzija elektroni\u010dnog novca kojom se eliminiraju posrednici, dakle klasi\u010dne financijske institucije, zajedno s pote\u0161ko\u0107ama koje proizlaze iz pretjeranog oslanjanja na povjerenje prema drugim strankama i financijskim regulatorima. To je karakteristika, kako uo\u010dava<\/a> Brett Scott, koja privla\u010di sve one koji \u017eele umanjiti ili ukinuti mo\u0107 banaka i financijsko-politi\u010dkih elita kroz uvo\u0111enje ve\u0107e raznolikosti u monetarni sustav, “a to su ljevi\u010darski, anarhisti\u010dki nastrojeni pojedinci koji dr\u017eavu i bankarski sektor do\u017eivljavaju kao predstavnike interesa elita, te prepoznaju u bitcoinu potencijal za kolektivno i neposredno demokratsko upravljanje valutom. Me\u0111utim, to je tako\u0111er privla\u010dno konzervativnim libertarijancima koji bitcoin do\u017eivljavaju kao valutu sli\u010dnu robi, osobo\u0111enu od zala sredi\u0161njih banke i dr\u017eavne regulative.” Politi\u010dkoj \u0107emo se dimenziji vratiti kasnije, dok je u pogledu kriterija za status novca dovoljno potcrtati da bez obzira na po\u010detnu motivaciju, bitcoin (a jo\u0161 manje druge kriptovalute) ne mo\u017eemo klasificirati kao novac, ve\u0107 prije kao jednu, ne do kraja odre\u0111enu, formu likvidnosti. Iako gdjekad mo\u017eemo prepoznati funkcije novca u upotrebi kriptovaluta, radi se o karakteristikama koje su sporadi\u010dne i nestabilne, dok visoka volatilnost vrijednosti kriptovaluta posve onemogu\u0107uje da se relativne cijene izra\u017eavaju u nekoj kriptovaluti, makar i za potrebe misaonog eksperimenta.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo je spomenuti da vode\u0107i ekonomisti MMT-a (Moderne monetarne teorije) \u2013 teorijske grupacije koja je nastala zbog nezadovoljstva kako standardnom monetarnom teorijom, tako i prakti\u010dnim funkcioniranjem financija u suvremenom kapitalizmu \u2013 bez dvoumljenja odbijaju razmatrati kriptovalute kao novac u punom smislu te rije\u010di. Iz perspektive MMT-a novac je prvenstveno proizvod dr\u017eave, odnosno dr\u017eavne emisije nov\u010danica i autoriteta na temelju kojeg dr\u017eava prikuplja porez isklju\u010divo u nacionalnoj valuti. U hijerarhiji novca i drugih oblika likvidnosti, za MMT na samom vrhu stoji fiducijarni (dr\u017eavni) novac, zatim slijede depoziti na ra\u010dunima u bankama, a na dnu se pojavljuju privatno emitirani vrijednosi papiri (korporativne obveznice i sli\u010dno). Mo\u017eemo pretpostaviti da kroz prizmu MMT-a kriptovalute koje nisu ni na koji na\u010din povezane s dr\u017eavom niti su ugra\u0111ene u regulirano bankarsko poslovanje tako\u0111er zauzimaju donji dio hijerarhije nov\u010danih oblika. Sli\u010dno razumijevanje se mo\u017ee na\u0107i kod marksisti\u010dki orijetiranih autora, poput Michaela Robertsa koji tako\u0111er zaklju\u010duje<\/a> da kriptovalute sasvim bjelodano ne igraju ulogu novca te da \u0107e kao takve ostati na mikro-periferiji digitalnog novca, ba\u0161 kao \u0161to se to dogodilo se esperantom domeni jezika. Pote\u0161ko\u0107a s kriptovalutama, uklju\u010duju\u0107i bitcoin, u pogledu njihove \u2013 ako mo\u017eemo tako re\u0107i \u2013 izvorne vizije i misije le\u017ei u \u010dinjenici da uop\u0107e nisu jasni putevi uklapanja u postoje\u0107e financijske sustave i nacionalne ekonomije, kao \u0161to trenutno nije zamislivo da bi bilo koja kriptovaluta mogla preuzeti ulogu svjetskog novca, dakle me\u0111unarodnog monetarnog sidra kakvu usprkos svemu jo\u0161 uvijek igra ameri\u010dki dolar. To naravno ne zna\u010di da su kriptovalute pred nestankom i da u bliskoj budu\u0107nosti ne\u0107emo vidjeti novo ru\u0161enje rekorda u pogledu vrijednosti, \u0161to nas vodi do sljede\u0107eg pitanja \u2013 onog o spekulaciji.<\/p>\n\n\n\n Kriptovalute ili nemaju ili imaju samo rudimentarne oblike institucionalne potpore. One tako\u0111er nemaju nikakvu intrinzi\u010dnu vrijednost poput papirnatih nov\u010danica koje su tako\u0111er bezvrijedne bez snage dr\u017eave (ili skupine dr\u017eava) u pozadini. Ostaje onda pitanje razloga zbog kojih su kripotovalute jo\u0161 uvijek s nama. Financijska povijest poznaje mnogobroje epizode spekulativnih manija koje su, kao u slu\u010daju tulipomanije tokom 30-ih godina 17. stolje\u0107a u Nizozemskoj, redovito zapo\u010dinjale rastom potra\u017enje i shodno tome rastom vrijednosti neke imovine (primjerice, lukovica tulipana), a zavr\u0161avale u iracionalnom ushi\u0107enju, neodmjerenim financijskim spekulacijama i mnogobrojnim bankrotima. Analogija izme\u0111u klasi\u010dnih financijski manija i spekulativnog pona\u0161anja i investiranja u kriptovalute nije bez osnova ako se uzme u obzir spekatakularni uspjeh bitcoina na samom po\u010detku. Rani ulaga\u010di u bitcoin, uz malo sre\u0107e, ostvarili su gotovo nevjerojatne povrate na ulo\u017een novac ba\u0161 kao su lukovice tulipana proizvele pokoje obiteljsko bogatstvo. Me\u0111utim, od prve faze \u0161irenja do danas, visok stupanj volatilnosti prati i bitcoin i druge kriptovalute, te se tokom godina ustanovio ciklus uspona i padova u vrijednosti kripovaluta, kao i kreiranje novih kripotvaluta koje su kao neuspje\u0161ni instrument spekulacije proizvele samo gubitke za naivne ulaga\u010de. <\/p>\n\n\n\n Nadalje, u domeni spekulacije se pokazuje koliko je funkcioniranje tr\u017ei\u0161ta kriptovaluta u neskladu s idejama Nakamota i srodnih entuzijasta. Bitcoin je, kako smo vidjeli, uveden na osnovu ideja jednakosti koja proizlazi iz uklanjanja posrednika i transparentnosti jam\u010dene blockchainom. Skra\u0107eno re\u010deno, kriptovalute su trebale biti po\u010detak nove financijskog poretka koji vodi prema novom dru\u0161tvenom poretku, te su upravo na toj liniji kriptovalute u\u0161le u imaginarij dru\u0161tvenih pokreta i prosvjednih akcija poput Occupy Wall Street.<\/em> Me\u0111utim, tr\u017ei\u0161te kriptovaluta uvelike ponavlja iste nejednakosti kao i bilo koje drugo tr\u017ei\u0161te. \u010cak i ako analiza koju je ponudio<\/a> Flipside Crypto \u2013 prema kojoj gotovo 95% izrudarenih bitcoina se nalazi na samo 2% korisni\u010dkih ra\u010duna \u2013 nije sasvim to\u010dna, nesumnjivo je da nekoliko velikih igra\u010da mo\u017ee zna\u010dajno i po vlastitom naho\u0111enju utjecati na kretanje vrijednosti bitcoina, \u0161to obja\u0161njava ekstremnu volatilnost tijekom pojedinih ciklusa. U tom smislu demokratizacija financija putem \u0161irenja kriptovaluta, ne samo da nije doprinijela \u0161iroj imovinskoj jednakosti, nego je veliki dio korisnika svela na sitne spekulante u financijskoj igri koja im ostaje posve neprozirna. Bez obzira na mjestimi\u010dnu zaradu imatelja digitalnih nov\u010danika, politi\u010dko obe\u0107anje koje se na samom po\u010detku naziralo postepeno je gubilo na vjerodostojnosti, sli\u010dno putanji interneta od razdoblja tehnolo\u0161kog optimizma weba 2.0 do dana\u0161nje dominacije monopolnih platformi.<\/p>\n\n\n\n U tekstu<\/a> iz 2018. godine britanski sociolog Nigel Dodd iznosi tezu da \u0107e “bitcoin biti uspje\u0161an kao novac u onoj mjeri u kojoj bude neuspje\u0161an kao ideologija”. Naime, ako klju\u010dno obe\u0107anje kriptovalute le\u017ei u izbacivanju posrednika i zamjeni dru\u0161tvenih odnosa (povjerenja) programskim protokolom, onda je politi\u010dka dimenzija kriptovaluta u sadr\u017eanom smislu \u2013 antipolitika, odnosno verzija tehnolo\u0161ke utopije u kojoj se odnosi u monetarnom ili \u0161ire odre\u0111enom ekonomskom polju pojavljuju kao verzija horizontalizma bez politike, barem utoliko \u0161to se ukida mjesto odlu\u010divanja o monetarnim pitanja i uvodi namjesto toga strojni kod, decentralizirana mre\u017ea razmjene i “rudara” valute. U toj, kako nagla\u0161ava Dodd, fikcionalnoj pri\u010di dru\u0161tvena dimenzija novca se u potpunosti iscrpljuje u tehnologiji i protokolima bitcoina (ili neke druge kriptovalute), a ironija je upravo u tome da je “bitcoin bio uspje\u0161an kao novac upravo zbog zajednice koja je izrasla oko njega”. Prema tome, politi\u010dkom smislu \u0161irenje kriptovaluta nije donijelo ono \u0161to se uobi\u010dajeno razumije pod sintagnom “demokratizacija financija”, a povrh toga \u010dinjenicu da poslovi s kriptovalutama nisu nestali u kratkom vremenu poput nekih prethodnika u povijesti financijskih spekulacija mo\u017eemo zahvaliti zajednicama koje su se \u2013 ma kako nesavr\u0161ene i proturje\u010dne \u2013 oblikovale oko kriptovaluta i s njima povezanih poslova. Vrijedi ovdje spomenuti da veoma sli\u010dna \u010ditanja pozadinske ideologije bitcoina mo\u017eemo na\u0107i razmjerno \u010desto u sociolo\u0161kim analizma, pa tako i Scott pi\u0161e u ranije spomenutom tekstu: “Obratite pa\u017enju na temeljni mra\u010dni pogled na ljudsku prirodu. Dok su anarhisti\u010dki filozofi \u010desto zami\u0161ljali alternativno upravljanje sustavima utemeljeno uzajamnosti zajednice, ‘opunomo\u0107enje’ u sustavima bez posrednika ne proizlazi iz izgradnje veza u zajednici. Dapa\u010de, ono proizlazi iz ukidanja potrebe za povjerenjem i tra\u017eenja uto\u010di\u0161ta u defenzivnom individualizmu posredovanom matemati\u010dkim ugovornim pravom. Tu imamo posla s odre\u0111enim prezirom prema ljudskoj nesavr\u0161enosti, posebice nesavr\u0161enosti onih na vlasti, ali po implikaciji i nesavr\u0161enosti svih u dru\u0161tvu.”<\/p>\n\n\n\n Bez obzira na sociolo\u0161ka \u010ditanja ideolo\u0161ke pozadine kripto imovine i pripadaju\u0107e blockchain<\/em> tehnologije, treba naglasiti da usprkos svim novostima i nezanemarivim nov\u010danim vrijednostima, nova era u monetarnoj povijesti jo\u0161 nije uspostavljena, te da smo danas jo\u0161 uvijek suo\u010deni s problemima financijalizirane ekonomije u kojoj se rje\u0161enja i pote\u0161ko\u0107e svijeta kripto imovine sporo i nepravocrtno probijaju s margina financijskog i ekonomskog polja. Pri tom kretanju \u010desto ih mo\u017eemo prona\u0107i, kako je to dokumentirao<\/a> David Golumbia, u ideolo\u0161koj mre\u017ei, ne samo tehnolo\u0161kog utopizma, nego razli\u010ditih doktrina, od libertarijanske ideologije do desni\u010darskih teorija zavjere. To nas ne tjera da promatramo kriptovalute i blockchain<\/em> kroz prizmu napadnog skepticizma, ali je svakako potrebno zadr\u017eati budnost “za politi\u010dke pojmove i koncepte na koje nailazimo u diskursima koji ih okru\u017euju”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kriptovalute su postale neizostavni dio na\u0161e svakodnevice. Unato\u010d tome i dalje je njihovo funkcioniranje, kako tehni\u010dko tako i dru\u0161tveno, neprozirno ve\u0107ini ljudi. Uklju\u010duju\u0107i i one koji njima barataju. Kako bi njihovu funkciju u\u010dinili prozirnijom valja se upitati ispunjavaju li kriterije za status novca, kakva im je uloga u domeni financijske spekulacije i koja im je […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41297,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[213],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[147],"class_list":["post-41295","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-financije","theme-rad","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41295"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41295\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41300,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41295\/revisions\/41300"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41297"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41295"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41295"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41295"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41295"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Kriteriji za status novca<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Kriptovalute i financijska spekulacija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Politi\u010dka dimenzija kriptovaluta<\/strong><\/h2>\n\n\n\n