{"id":41287,"date":"2022-02-28T12:54:46","date_gmt":"2022-02-28T11:54:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41287"},"modified":"2022-02-28T13:04:43","modified_gmt":"2022-02-28T12:04:43","slug":"kako-citati-o-ratu-u-ukrajini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41287","title":{"rendered":"Kako \u010ditati o ratu u Ukrajini?"},"content":{"rendered":"\n

<\/p>\n\n\n\n

Peti dan je ruske agresije na Ukrajinu. U petak samo izvijestili<\/a> da su Putinovi ciljevi postavljeni jako apstraktno i da je te\u0161ko govoriti o njegovoj trenutnoj vojnoj taktici. Situacija se nije puno promijenila ni preko vikenda. Ukratko, borbe se vode oko dva najve\u0107a ukrajinska grada, Harkova i Kijeva, \u0161to otkriva da je glavni cilj po\u010detne vojne taktike usmjeren ka osvajanju velikih gradova i ru\u0161enju ukrajinske vlasti. Ako ne fizi\u010dki, onda bar simboli\u010dki preuzimanjem sredi\u0161ta gradova i zgrada dr\u017eavnih institucija. Dr\u017eanje pod kontrolom glavnog i drugog najve\u0107eg grada zna\u010dilo bi de<\/em> facto<\/em> i dominaciju nad dr\u017eavom, odnosno, nad njezinim ve\u0107im dijelom. To se u trenutku pisanja ovog teksta nije ostvarilo. Iako su vijesti o situaciji u Harkovu kontradiktorne, Kijev aktivno odr\u017eava svoju obranu i prema zadnjim vijestima nalazi se u nekoj vrsti opsade ruskih okupacijskih snaga. Istovremeno, ruske snage najvi\u0161e napreduju na ju\u017enom boji\u0161tu i za cilj imaju spojiti crnomorsku obalu sa dijelovima dr\u017eave pod njihovom kontrolom, odnosno poluotokom Krimom i ostatkom Donbasa. Trenutno se vode borbe za grad Mariupolj koji je bio popri\u0161te najintenzivnijih borbi i u ratnim sukobima 2014. godine.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom vikenda zapadni mediji (BBC, CNN, DW, France 24) i ve\u0107ina njihovih gostiju komentatora bili su slo\u017eni u ocjeni da se ruska taktika pokazala neuspje\u0161nom i da su ruske snage nai\u0161le na ve\u0107i otpor od o\u010dekivanog. Naj\u010de\u0161\u0107a teza koju smo mogli \u010duti bila je o Putinovom Blitzkriegu<\/em> koji je do\u017eivio neuspjeh. Takva analiza se naj\u010de\u0161\u0107e onda prenosila i u hrvatskim (HRT) i regionalnim medijima (N1). Logi\u010dno je da svaka vojna strategija po\u010diva na formuli da se u \u0161to kra\u0107em vremenu sa \u0161to manjim gubicima ispuni odre\u0111eni vojni cilj. U tom kontekstu, politi\u010dkom i vojnom vrhu bi odgovaralo da rat traje \u0161to kra\u0107e. Uzimaju\u0107i u obzir da se u slu\u010daju Ukrajine radi o ogromnom teritoriju i da je ruska vojska prvih dana agresije imala jasnu selekciju ciljeva, ne uni\u0161tavaju\u0107i pritom sustavno infrastrukturu i civilne objekte, postavlja se pitanje da li je doista Blitzkrieg<\/em> ne\u0161to \u0161to je ruski vojni i politi\u010dki vrh zamislio i isplanirao i da li je to, primjerice, informacija (i interpretacija) koju treba uzeti zdravo za gotovo. Pogotovo u medijskom i politi\u010dkom kontekstu u kojem, umjesto vijesti, imamo bezbroj komentara i mi\u0161ljenja. A takva situacija na kraju stvara nesnala\u017eenje, a onda, rastresenost, strah, nesigurnosti i anksioznost kod samih \u010ditatelja.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de samog medijskog konteksta ruske agresije na Ukrajinu, mislim da ga je va\u017eno opisati da bismo bili svjesni dotoka i protoka informacija. Ve\u0107ina sadr\u017eaja u na\u0161im medijima su, zapravo, informacije globalnih TV ku\u0107a na engleskom jeziku. Tako jednostavno funkcionira medijsko tr\u017ei\u0161te danas. Iako su na\u0161i novinari boravili u Kijevu i neki jo\u0161 borave u Lavovu, ve\u0107ina ih je, sre\u0107om, napustila Ukrajinu tijekom vikenda poma\u017eu\u0107i izbjeglicama u prijevozu do granice s Poljskom. Rat i ratno izvje\u0161tavanje s lica mjesta si mogu dopustiti i priu\u0161titi samo bogate medijske ku\u0107e s velikim resursima od kojih je bitan dio usmjeren i na odr\u017eavanje sigurnosti i osiguranje samih ljudi na terenu.<\/p>\n\n\n\n

Ukrajinski mediji su, logi\u010dno, upregnuti, prije svega, u odr\u017eavanje morala gra\u0111ana i vojske te dijeljenje informacija nu\u017enih za pre\u017eivljavanje u uvjetima ratnog stanja. Dio medija aktivno sudjeluje u \u0161irenju informacija i prema van, odnosno prema globalnoj publici. Kyiv Independent je sigurno izvor informacija na koji smo naj\u010de\u0161\u0107e priklju\u010deni ovih dana svi mi koji pratimo doga\u0111aje iz sata u sat. Naravno, \u010dinjenica da ste jedan od malobrojnih doma\u0107ih medija na engleskom jeziku pred vas stavlja i odre\u0111enu propagandu ulogu. To je s jedne strane i logi\u010dno s obzirom na ratno stanje u dr\u017eavi, ali istovremeno i bitan faktor koji \u010ditatelji, a i mi autori, moramo imati na umu prilikom filtriranja informacija s terena. Primjerice, Kyiv Independent redovno prenosi informacije ukrajinske strane o ljudskim i tehni\u010dkim gubicima ruske vojske. Me\u0111utim, nemamo nikakve podatke o ukrajinskim gubicima. Novinari ovog glasila pritom su prili\u010dno svjesni svoje uloge i isti\u010du da ne objavljuju slike ni podatke o ukrajinskim snagama da ne bi neprijatelju otkrivali informacije.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane ve\u0107ina ruskih medija su pod kontrolom dr\u017eave. Oni malobrojni koji to nisu moraju prema nalogu tamo\u0161nje agencije za nadzor medija Roskomnadzor na sve objavljene vijesti staviti disclaimer<\/a><\/em> da se radi o informacijama koje su proizvodi stranih agenata. Uz to, Rusija je ograni\u010dila kori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea poput Twittera i Facebooka. Najkori\u0161teniji alat komunikacije u Rusiji, Telegram, zasad nije zahva\u0107en spomenutim mjerama. Paralelno, Rusiju je zahvatio i val prosvjeda koji bivaju momentalno razbijani, a prosvjednici masovno hap\u0161eni. Putinova ratna medijska strategija podrazumijeva dozirano izvje\u0161tavanje o ratu u Ukrajini i narativ koji ne koristi ratnu terminologiju pa samim time i ne otkriva razmjere ruske agresije niti njihove \u017ertve. Ruski mediji namijenjeni stranim \u010ditateljima, poput Sputnika i Russia Today, od ju\u010der su dobili zabranu emitiranje u Europskoj uniji. Program Russia Todaya na engleskom jeziku sastojao se od redovnog izvje\u0161tavanja reportera iz Donbasa i gostovanja mahom ameri\u010dkih i britanskim komentatora. Naglasak njihovih komentara i izvje\u0161taja bio je pak na \u0161irenju NATO-a i recentne povijesti agresivne vanjske politike SAD-a koje su indirektan povod za Putinov rat. Koliko \u0107e Putinova medijska strategija biti uspje\u0161na ovisi i o vojnim ishodima, ali prije svega o broju \u017ertava s ruske strane koje je zasad nemogu\u0107e procijeniti s obzirom da imamo samo izvje\u0161taje ukrajinskog Ministarstva obrane. Istovremeno, na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a i u zapadnim medijima, se \u010desto provla\u010di teza da je krug Putinovih suradnika u Kremlju koji istinski podr\u017eavaju rat u Ukrajini sve u\u017ei i u\u017ei. Naravno, za tu tezu nema jo\u0161 dokaza, iako je preko vikenda pu\u0161tena informacija da je Putin smijenio svoga na\u010delnika general\u0161taba \u0161to je ubrzo demantirano jer se doti\u010dni pojavio u dru\u0161tvu ministra obrane Sergeja \u0160ojgua i samog Putina dok je ovaj najavljivao stavljanje u pripravnost nuklearnih snaga<\/p>\n\n\n\n

Za kraj, stanje rata nerijetko ne dopu\u0161ta luksuz provjeravanja informacija na licu mjesta \u010demu smo svjedo\u010dili prilikom prelaska tenka preko osobnog automobila u Kijevu \u0161to je vi\u0161e izgledalo kao prometna nesre\u0107a, nego intencionalan \u010din, a na kraju se uspostavilo da je rije\u010d o ukrajinskom oklopnom vozilu, a ne ruskom, kako su prvi izvje\u0161taji javljali potpaljuju\u0107i ratni senzacionalizam. Oprez, odnosno doza zdrave distance koja bi trebala postojati prilikom filtriranja informacija u ratnim uvjetima nema za cilj dovoditi u pitanje o\u010dite \u010dinjenice poput agresije ruske vojske na drugu suverenu dr\u017eavu, stradanje civila ili uni\u0161tenje civilnih ciljeva, nego za cilj ima izbje\u0107i stvaranje dodatne histerije koja vodi pove\u0107anoj militarizaciji ne samo politi\u010dkog diskursa, nego \u017eivih ljudi, ili tehni\u010dkim rje\u010dnikom re\u010deno, medijskih korisnika. To je posebice bitno za dru\u0161tva koja jo\u0161 nisu proradila svoje ratne traume kao \u0161to su ova na\u0161a postjugoslovenska.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Peti dan je ruske agresije na Ukrajinu. U petak samo izvijestili da su Putinovi ciljevi postavljeni jako apstraktno i da je te\u0161ko govoriti o njegovoj trenutnoj vojnoj taktici. Situacija se nije puno promijenila ni preko vikenda. Ukratko, borbe se vode oko dva najve\u0107a ukrajinska grada, Harkova i Kijeva, \u0161to otkriva da je glavni cilj po\u010detne […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41288,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[28,137,216,307],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mediji","tag-rat","tag-rusija","tag-ukrajina","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41287"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41294,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41287\/revisions\/41294"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41288"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41287"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41287"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41287"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41287"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}