Jutro\u0161nji izvje\u0161taji iz Ukrajine ukazuju da se borbe vode na periferiji Kijeva. U medijima se pojavljuje legitimna sintagma \u2013 bitka za Kijev. Prije samo nekoliko dana ta je sintagma zvu\u010dala sasvim nestvarno. No, parametri realnosti se vrlo brzo mijenjaju. Unato\u010d upozorenjima ameri\u010dkih i britanskih tajnih slu\u017ebi malo tko je vjerovao u rusku invaziju. Taj izostanak povjerenja u upozorenja vi\u0161e govori o tim tajnim slu\u017ebama nego o kognitivnim kapacitetima ljudi koji im nisu vjerovali. Ne treba i\u0107i predaleko u pro\u0161lost da bi se prona\u0161ao oslonac skepse. Dovoljno je prisjetiti se la\u017ei o nuklearnom naoru\u017eanju u Iraku.<\/p>\n\n\n\n
Naravno, to nije bio jedini uzrok ra\u0161irenoj pretpostavci da do invazije ovakvih razmjera ipak ne\u0107e do\u0107i. Ulogu je zasigurno igrala i strepnja od rata, ali i oklada da Vladimiru Putinu, njegovim suradnicima i ruskim ekonomskim mo\u0107nicima takav tip invazije i okupacije dugoro\u010dno nije racionalna opcija. No, odluka je pala i krenula je ni\u010dim opravdana invazija koja \u0107e odnijeti tisu\u0107e \u017eivota, dugotrajno destabilizirati i regiju i svijet. Dok su misli ljudi \u0161irom svijeta okrenuti prema sudbini obi\u010dnih ljudi u Ukrajini i dalje traju rasprave o pozadini Putinova napada i dugoro\u010dnim ciljevima trenutne vojne taktike. Naime, ciljevi su postavljeni prili\u010dno apstraktno i nije jasno razaznatljiv plan invazije: ni ekonomski ni politi\u010dki. Nema ba\u0161 puno smisla govoriti o smislenim i besmislenim ratovima, ali ovaj zasigurno spada duboko u sferu potonjih.<\/p>\n\n\n\n
Takav kontekst predstavlja i plodno tlo za proliferaciju razli\u010ditih povijesnih analogija i konstruiranih kontinuiteta iza kojih stoji cilj \u0161to jednostavnijeg obja\u0161njenja sukoba i invazije. Takvi su postupci sasvim razumljivi: suo\u010deni s te\u0161ko obja\u0161njivom realno\u0161\u0107u ili odre\u0111enim potezima ljudi pribjegavaju povijesnim primjerima ili obrascima kako bi si ih lak\u0161e objasnili. Me\u0111utim, povijesne analogije i predod\u017ebe rijetko predstavljaju kvalitetnu podr\u0161ku u razumijevanju trenutnih doga\u0111anja. Osnovni razlog je prili\u010dno banalan i nalazi se u tome \u0161to se povijest naprosto odvila i promijenila kontekste i uloge. Pomalo paradoksalno, pribjegavanje \u0161iroj povijesnoj perspektivi pri poku\u0161aju razumijevanja sada\u0161njosti \u010desto isklju\u010duje samu povijest koja je dovela do sada\u0161njosti kakva je. Drugi problem s analogijama i kontinuitetima je taj \u0161to nitko ne jam\u010di da su doga\u0111aji, primjeri i procesi ishodi\u0161no kvalitetno i pouzdano obja\u0161njeni. Vrlo \u010desto i nisu jer ina\u010de ne bi bili prikladni alat za analogije. A prikladan alat postaju kad se izbri\u0161u kompleksni uzroci i nijansirane posljedice.<\/p>\n\n\n\n
U doma\u0107im medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u0161to se ti\u010de povijesnih analogija prevladava ona s ratom u biv\u0161oj Jugoslaviji. Analogija je prili\u010dno jednostavna: Srbija je Rusija, a Hrvatska je Ukrajina. Takva analogija ne samo da eliminira sve bitne razlike u geopoliti\u010dkim ulozima i kontekstima ve\u0107 se oslanja na orijentalnu predod\u017ebu o valjda vje\u010dnoj pravoslavno-komunisti\u010dko-imperijalnoj gramzivosti i zlu. Takve predod\u017ebe ne obja\u0161njavaju povijest ve\u0107 samo politi\u010dku poziciju onoga koji za njima pose\u017ee. Druga analogija koja cirkulira javnim prostorom kod nas i \u0161ire jest izravna usporedba Putina s Hitlerom. Napokon smo prona\u0161li utjelovljenje zla, Hitlera 21. stolje\u0107a. Takva se usporedba prije svega zasniva na depolitizaciji Hitlera i Putina: oni nisu plod kompleksnih povijesnih procesa koji su mogli rezultirati razli\u010ditim raspletima ve\u0107 zlo kao takvo. Ako mislimo da ovisimo o periodi\u010dnim inkarnacijama zla koji ne ovise o ekonomiji i politi\u010dkom djelovanju \u0161ireg spektra aktera, onda smo stvarno osu\u0111eni na periodi\u010dne inkarnacije zla.<\/p>\n\n\n\n
Definitivno najpopularniji oblik povijesnog kontinuiteta koji se pote\u017ee u obja\u0161njavanju Putinova poteza i Rusije kao takve jest kontinuitet izme\u0111u politika Sovjetskog Saveza i trenutne vlasti u Ruskoj Federaciji. Predod\u017eba o tom navodnom kontinuitetu se zasniva na istom tipu orijentalizma kao i ona spomenuta povijesna analogija u doma\u0107em kontekstu. Za opovrgavanje tog kontinuiteta nisu potrebne na\u0161e analiti\u010dke sposobnosti, dovoljno je poslu\u0161ati samog Putina koji je u nedavnoj historiografskoj najavi<\/a> napada zapravo poru\u010dio da ispravlja pogre\u0161ke ruskih komunista. Jasno je i odakle dolazi spontani refleks izgradnje ovog kontinuiteta: tra\u017ei se politi\u010dko-ideolo\u0161ki zaklon u hladnoratovskim obrascima i predstavljanju zapadne perspektive kao nultog pisma politike. Pored svih drugih problema s tim pristupom, podsjetimo samo da je Hitler, taj tobo\u017enji Putinov prethodnik, bio proizvod tog istog zapada. Referiranjem na Putinov govor mogu se lako odstraniti i navodni povijesni kontinuiteti izme\u0111u antifa\u0161isti\u010dke uloge Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu i Putinove vojske danas u Ukrajini. To \u0161to u ukrajinskom politi\u010dkom prostoru sna\u017ean utjecaj imaju neonacisti ne zna\u010di da postoji antifa\u0161isti\u010dki kontinuitet u ruskoj politici niti da postoji opravdanje za ovakvu invaziju. Ona je pogonjena velikoruskim \u0161ovinizmom, izme\u0111u ostalog, a ne iskrenim antifa\u0161izmom. Dovoljan dokaz tome je dr\u017eavni tretman antifa\u0161ista u suvremenoj Rusiji.<\/p>\n\n\n\n Sigurno u optjecaju ima jo\u0161 povijesnih analogija i kontinuiteta kojima se nastoji objasniti ruska invazija. Oni u pravilu nude pojednostavljena obja\u0161njenja bremenita potro\u0161enim ideolo\u0161kim optikama koja \u0107e te\u0161ko pridonijeti kvalitetnijem razumijevanju situacije i u\u010dinkovitijim politi\u010dkim potezima. Mi trenutno ne mo\u017eemo pomo\u0107i narodu koji pro\u017eivljava muke rata. Mo\u017eemo samo po\u017eeljeti mir i ukazati na probleme pri tuma\u010denju onoga \u0161to im se doga\u0111a. A povijesne analogije su dio tog problema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jutro\u0161nji izvje\u0161taji iz Ukrajine ukazuju da se borbe vode na periferiji Kijeva. U medijima se pojavljuje legitimna sintagma \u2013 bitka za Kijev. Prije samo nekoliko dana ta je sintagma zvu\u010dala sasvim nestvarno. No, parametri realnosti se vrlo brzo mijenjaju. Unato\u010d upozorenjima ameri\u010dkih i britanskih tajnih slu\u017ebi malo tko je vjerovao u rusku invaziju. Taj izostanak […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41278,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[144],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41276","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-revizionizam","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41276","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41276"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41276\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41284,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41276\/revisions\/41284"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41276"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41276"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41276"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41276"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41276"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41276"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}