Niz korupcijskih skandala u kombinaciji s podacima o nevjerojatnim nejednakostima u pla\u0107ama koji su procurili u javnost tresu politi\u010dku scenu u Albaniji. Arlind Qori donosi pregled kompleksne situacije i predvi\u0111a mo\u017eebitne rasplete.<\/p>\n\n\n\n
Ova je godina u Albaniji zapo\u010dela nizom skandala koji su dodatno naru\u0161ili politi\u010dki legitimitet vlasti. S druge strane, sve ve\u0107i ekonomski problemi s kojima se stanovni\u0161tvo suo\u010dava stvaraju pritisak na politi\u010dki sistem za koji je sve manje izgledno da \u0107e pre\u017eivjeti bez zna\u010dajnijih promjena.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom sije\u010dnja u javnost su procurili dokumenti koji sadr\u017ee podatke o 600.000 pla\u0107a i nadnica u zemlji. Svi su mogli vrlo lako uo\u010diti nejednakosti izme\u0111u bur\u017eoazije na pla\u0107i i ostatka stanovni\u0161tva. Na primjer, 0.01% najpla\u0107enijih pripadnika spomenute skupine zara\u0111uje 221 put vi\u0161e od onih koji primaju minimalnu nadnicu te 119 puta vi\u0161e od radnika koji primaju prosje\u010dnu nadnicu. Tu elitu ve\u0107inom \u010dine direktori i menad\u017eeri albanskih i onih kompanija u stranom vlasni\u0161tvu. Tako Bankers Petroluem, kineska kompanija koja bu\u0161i naftu u ju\u017enoj Albaniji, premda na godi\u0161njoj razini prijavljuje gubitke u poslovanju, uspijeva nekako direktoru isplatiti mjese\u010dnu pla\u0107u u visini od 514.747 eura \u0161to je 2.127 puta vi\u0161e od minimalne nadnice. Drugi ilustrativan primjer predstavlja direktor Top Kanala, najve\u0107e albanske TV postaje – ina\u010de optu\u017een za koruptivnu rabotu u dosluhu s vladom – \u010dija je mjese\u010dna pla\u0107a 136 tisu\u0107a eura.<\/p>\n\n\n\n
Ove nejednakosti – koje su jo\u0161 ve\u0107e ako u obzir uzmemo ukupno bogatstvo (pla\u0107e + profiti + kamate + renta + vlasni\u0161tvo nad imovinom) – su generirale prili\u010dnu koli\u010dinu bijesa u javnosti. Bruto minimalna nadnica u Albaniji iznosi 242 euro mjese\u010dno i najni\u017ea je na Balkanu nakon one na Kosovu, dok je per capita dohodak u Albaniji najni\u017ei u Europi. Prema dokumentima o pla\u0107ama i nadnicama koji su procurili, vi\u0161e od polovice zaposlenih u Albaniji prima minimalnu ili jo\u0161 ni\u017eu nadnicu. S druge strane, prema slu\u017ebenim podacima iz 2019. godine, u riziku od siroma\u0161tva se nalazi 23% stanovni\u0161tva, dok njih 37,1% \u017eivi u ozbiljnoj materijalnoj deprivaciji. <\/p>\n\n\n\n
Javna se rasprava oblikovala kao borba za hegemoniju izme\u0111u liberala koji su skandalizirani nesposobno\u0161\u0107u vlade da za\u0161titi privatne podatke gra\u0111ana i ljevice koja nagla\u0161ava skandaloznu nejednakost, porezne utaje kompanija koje prijavljuju ridikulozno niske pla\u0107e zaposlenika i visoke pla\u0107e novinara dobro povezanih s vladaju\u0107im strankama i oligarsima. Ovolika razina nejednakosti vratila je u javni prostor ideje o nu\u017enosti sna\u017enijeg oporezivanja bogatih i pokretanja stvarne borbe protiv porezne utaje. <\/p>\n\n\n\n
Samo nekoliko tjedana prije curenja dokumenata uhi\u0107en je Lefter Koka, biv\u0161i ministar za\u0161tite okoli\u0161a u trenutnoj vladi. On je optu\u017een za korupciju u slu\u010daju izgradnje tri spalionice otpada koje su prema procjenama ko\u0161tale 430 milijuna eura. Postoje sna\u017ene indicije i da su drugi visoki du\u017enosnici sudjelovali u ovom korupcijskom skandalu – najmanje dva ministra trenutno na funkcijama, gradona\u010delnik Tirane, a mo\u017eda \u010dak i premijer Edi Rama. Primjetna je nervoza me\u0111u vrhu\u0161kom vladaju\u0107e Socijalisti\u010dke stranke dok traje slu\u017ebena istraga.<\/p>\n\n\n\n
Podaci o nejednakosti i korupcijske afere su se u pojavili u ekonomskoj situaciji koja klizi prema ozbiljnoj krizi. Cijene osnovnih roba su u proteklih nekoliko mjeseci prili\u010dno porasle. Premda slu\u017ebena stopa inflacije za hranu i ne-alkoholna pi\u0107a iznosi 3,9%, obi\u010dni ljudi smatraju da je stvarna stopa puno vi\u0161a. Cijena kruha je sko\u010dila za 20%, cijena ulja i masti za 6,9%, a cijena povr\u0107a za 6,7%. I cijene goriva su dosegnule povijesno rekordne razine. Kao posljedica tog skoka, najavljuje se pove\u0107anje cijene javnog prijevoza u Tirani. Za ve\u0107inu ljudi, pogotovo mlade, jedino odr\u017eivo rje\u0161enje jest “\u0161trajk nogama”, tj. migracija na zapad, prvenstveno u Njema\u010dku. Ovaj sve izra\u017eeniji migracijski val stvara velike probleme u tekstilnoj industriji. Vlasnici se \u017eale na veliki broj otkaza, ali i dalje odbijaju pove\u0107ati nadnice.<\/p>\n\n\n\n
I dok vladaju\u0107i s obzirom na skandale i ekonomske probleme sve sna\u017enije gube na legitimaciji, 30 godina star politi\u010dki sistem ne nudi efektne alate za reprezentaciju i organizaciju onih pogo\u0111enih tim nevoljama. Glavna opozicijska snaga, Demokratska stranka, raspada se po liniji raskola otprije nekoliko mjeseci kada je SAD njihovog povijesnog vo\u0111u Salija Berishu stavio na listu nepo\u017eeljnih osoba. Trenutni predsjednik stranke Lulzim Basha je izbacio Berishu iz stranke i tako raskolio stranku \u010dine\u0107i unutarnje kontradikcije nepremostivima. Obje strane optu\u017euju jedna drugu za dosluh s vladom Edija Rame i tako zbunjuju tradicionalno bira\u010dko tijelo. Politi\u010dka dezorijentacija i potencijalno uru\u0161avanje politi\u010dkog sistema (dviju stranaka “ekstremnog” centra koje podr\u017eavaju neoliberalne politike i boga\u0107enje oligarha) poti\u010du ljude prema potrazi za novim oblikom politi\u010dkog anga\u017emana i predstavljanja. <\/p>\n\n\n\n
Na pro\u0161lim op\u0107im izborima u travnju 2021. godine pojavila su se dva nova politi\u010dka subjekta: NGO liberali koje su podr\u017eale strane ambasade i nacionalisti koje je podr\u017eala trenutna vlada na Kosovu. Me\u0111utim, ni jedni ni drugi nisu uspjeli ostvariti zna\u010dajan utjecaj i danas su gotovo nestali iz javnog prostora. Jedini potencijalne snage koje mogu iskoristiti trenutnu dvostruku krizu (ekonomsku i legitimacijsku) su raznovrsni fragmenti krajnje desnice (antivakseri, propovjednici teorija zavjere i ultranacionalisti) ili ljevica koju u Albaniji predstavlja Organizata politike. Aktivisti te organizacije su zapo\u010deli s nacionalnom kampanjom za ekonomska i socijalna prava koja se naziva Socijalna povelja, a zahtjevi koje sadr\u017eava su: ozakonjenje minimalnog osnovnog dohotka, ozbiljno pove\u0107anje minimalne nadnice, besplatno zdravstvo, besplatno \u0161kolstvo, itd.<\/p>\n\n\n\n
Tri se mogu\u0107a raspleta ove dvostruke krize i intenzifikacije dru\u0161tvenih kontradikcija \u010dine izglednima. Mogu\u0107e je da se vlada uz financijsku i medijsku pomo\u0107 oligarha konsolidira. S obzirom na dezintegraciju Demokratske stranke ta bi konsolidacija dobila oblik autoritarne vladavine koja bi se legitimirala na pluralnim izborima bez jakih rivala. Nije nemogu\u0107e ni da ekstremna desnica i reakcionari uspiju profitirati kanaliziraju\u0107i narodni bijes prema manjinama. I na kraju, nije bez izgleda da se u tvornicama (pogotovo tekstilnim) i na sveu\u010dili\u0161tu formira dru\u0161tvena baza za sna\u017enu politi\u010dku stranku ljevice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Niz korupcijskih skandala u kombinaciji s podacima o nevjerojatnim nejednakostima u pla\u0107ama koji su procurili u javnost tresu politi\u010dku scenu u Albaniji. Arlind Qori donosi pregled kompleksne situacije i predvi\u0111a mo\u017eebitne rasplete. Ova je godina u Albaniji zapo\u010dela nizom skandala koji su dodatno naru\u0161ili politi\u010dki legitimitet vlasti. S druge strane, sve ve\u0107i ekonomski problemi s […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41272,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[516,64],"theme":[456],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-41270","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-albanija","tag-kriza","theme-politika","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41270","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41270"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41270\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41271,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41270\/revisions\/41271"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41272"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41270"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41270"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41270"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41270"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}