Ruski predsjednik Vladimir Putin je u ponedjeljak nave\u010der potpisao ukaz o priznanju suverenosti i neovisnosti od Ukrajine odmetnutih dijelova regije Donbas, samoprogla\u0161enih narodnih republika Luganska i Donjetska. Pritom je svjetsku javnost po\u010dastio jednosatnim predavanjem koje se mo\u017ee podijeliti na dva dijela. Prvo je bilo posve\u0107eno svojevrsnoj reviziji sovjetske povijesti, a drugo ne\u0161to bli\u017eoj pro\u0161losti i \u0161irenju NATO-a koje ugro\u017eava interese dana\u0161nje Rusije. I dok je drugi dio Putinova predavanja u skladu sa standardnim repertoarom ruske vanjske i sigurnosne politike posljednjih nekoliko godina, njegov prvi dio radnog naslova “Za sve je kriv drug Lenjin” \u010dinio se skoro kao rant pseudopovjesni\u010dara koji ina\u010de gostuju u notornoj Bujici usta\u0161kog pundita Velimira Bujanca.<\/p>\n\n\n\n
Prema Putinovom predavanju, bolj\u0161evi\u010dki vo\u0111a Vladimir Ilji\u010d Lenjin stvorio je Ukrajinu i to na \u0161tetu Rusije, a nakon njega taj proces teritorijalne konstrukcije nastavio je Staljin (u Drugom svjetskog priklju\u010denjem dijelova tada\u0161nje Ma\u0111arske i Poljske) te u kona\u010dnici zavr\u0161io Hru\u0161\u010dov (pripajanjem poluotoka Krima). Teritorijalnu konstrukciju je pratila, politi\u010dka i kulturna izgradnja ukrajinske nacije, opet, na \u0161tetu, naravno, Rusije. U tom povijesnom Putinovu narativu, od 1922. i kraja ruskog gra\u0111anskog rata do danas traje stogodi\u0161nja povijest derusizacije tih prostora koju su omogu\u0107ili i poticali sovjetski \u010delnici, a pogotovo prvi me\u0111u njima zagovaraju\u0107i princip samoopredjeljenja naroda odmah poslije Prvog svjetskog rata. Taj princip je onda utkan i ustavno ure\u0111enje SSSR-a za vrijeme Staljina \u0161to je na kraju omogu\u0107ilo rastakanje Sovjetskog saveza na nacije-dr\u017eave po\u010detkom devedesetih. Ako sa\u017ememo Putinovu poantu, sovjetske republike su nastale kao proizvod politi\u010dkog makijevelizma i teorijskog konstruktivizma u bolj\u0161evi\u010dkoj izvedbi. Ukrajina je pak, najeklatantniji primjer izvedbe tog principa, a upravo je on, sto godina nakon, krenuo u dekonstrukciju tog principa, a onda posljedi\u010dno i same Ukrajine. Da su Lenjin, Staljin i Hru\u0161\u010dov \u017eivi, unato\u010d me\u0111usobnim razlikama o kojima se i danas vode rasprave na ljevici, slo\u017eili bi se u jednom: Putin je prije svega jedan obi\u010dan “velikoruski \u0161ovinist.” Rije\u010d je o frazemu kori\u0161tenom u (ranom) sovjetskom politi\u010dkom diskursu kako bi se opisao ruski nacionalizam kojim danas ma\u0161e upravo ruski predsjednik.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, Putinova osnovna nacionalisti\u010dka teza je sljede\u0107a: Ukrajina je ruski izum! I to u dva smisla. Prvi smo ve\u0107 opisali kroz autorsku atribuciju Ukrajine bolj\u0161evi\u010dkim vo\u0111ama, odnosno Rusu Lenjinu. Dakle, da nije bilo Lenjina, nikad ne bi bilo ni dana\u0161nje Ukrajine. Drugi smisao je pak konzervativno, historicisti\u010dko i velikorusko\u00a0vi\u0111enje Ukrajine kao ruske zemlje, kao dijela povijesne Rusije, odnosno teritorija Ruskog Carstva, ali i vrlo va\u017eno, moskovske patrijar\u0161ije. To je poku\u0161aj izvoda povijesnog i kulturnog argumenta prema kojem i dana\u0161nja Rusija te on kao njezin predsjednik pola\u017eu pravo na direktnu intervenciju u Ukrajini. Sigurnosni argument je pak pribli\u017eavanje Ukrajine NATO-u, odnosno dolazak na vlast, kako on ka\u017ee, “radikala na \u010delo Ukrajine nakon dr\u017eavnog udara 2014.” koji provode nasilnu derusizaciju te omogu\u0107uju nacionalisti\u010dkim snagama da teroriziraju narod u Donbasu koji je ve\u0107inski ruski i koji se od 2014. protivi politi\u010dkim promjenama u ostatku Ukrajine. Putin je priznao neovisnosti odmetnutih ukrajinskih oblasti Donjetsk i Lugansk u granicama koje su definirane njihovim ustavom. Te granice su ne\u0161to \u0161ire od teritorija koje danas vlasti ovih narodnih republika kontroliraju \u0161to predstavlja osnov za potencijalna vojna djelovanja u bliskoj budu\u0107nosti. Ruske snage upu\u0107ene u Donbas, zasada su u tzv. mirovnoj misiji, a vjerojatno je pitanje dana, ako ne i sata, kada \u0107e ta misija prestati biti isklju\u010divo mirovna. <\/p>\n\n\n\n
S druge strane crte razgrani\u010denja uz ukrajinsku vojsku, va\u017enu ulogu igraju nacionalisti\u010dke paravojne snage koje se otvoreno pozivaju na nacisti\u010dku i kolaboracionisti\u010dku tradiciju iz vremena Drugog svjetskog rata i nisu, kako se \u010dini, pod izravnom kontrolom vojne i politi\u010dke vlasti u Kijevu. U trenutku zavr\u0161etka ovog teksta, kako javlja Al Jazeera, ukrajinski parlament je proglasio izvanredno stanje i omogu\u0107io civilima neometano no\u0161enje oru\u017eja \u0161to izgleda kao zeleno svjetlo za po\u010detak nekontroliranog ratnog ludila. Takav razvoj doga\u0111aja svakako ide na ruku paravojnim formacijama na terenu i njihovoj taktici te je za o\u010dekivati priklju\u010dene jo\u0161 vi\u0161e “nacionalno osvije\u0161tenih” Ukrajinaca upravo ovim snagama. Paradoksalno, Putin je dao najve\u0107i doprinos razvoju doga\u0111aja upravo u ovom smjeru. On je svojim govorom i zazivom velikoruskog \u0161ovinizma tog 21. velja\u010de vi\u0161e nego itko drugi u recentno vrijeme doprinio homogenizaciji ukrajinske nacije i bujanju ukrajinskog nacionalizma. Neusporedivo vi\u0161e nego drug Lenjin, svakako.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u ponedjeljak nave\u010der potpisao ukaz o priznanju suverenosti i neovisnosti od Ukrajine odmetnutih dijelova regije Donbas, samoprogla\u0161enih narodnih republika Luganska i Donjetska. Pritom je svjetsku javnost po\u010dastio jednosatnim predavanjem koje se mo\u017ee podijeliti na dva dijela. Prvo je bilo posve\u0107eno svojevrsnoj reviziji sovjetske povijesti, a drugo ne\u0161to bli\u017eoj pro\u0161losti i […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41267,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,103,25,137,216,307],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-ideologija","tag-nacionalizam","tag-rat","tag-rusija","tag-ukrajina","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41266"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41268,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41266\/revisions\/41268"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41267"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41266"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41266"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41266"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41266"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}