Hrvatska vlada poku\u0161ava minimalnim ustupcima ubla\u017eiti zahtjeve sindikata prosvjetnih i drugih radnika javnih i dr\u017eavnih slu\u017ebi koji u sklopu novog temeljnog kolektivnog ugovora \u017eele pove\u0107anje osnovice zbog rasta inflacije i uvo\u0111enje 13. pla\u0107e. Bez obzira na preoptere\u0107enost nekih radnika ovog sektora u pandemijskim uvjetima, kao i kroni\u010dan manjak nastavnika za odre\u0111ene predmete, ministar financija u javnim izjavama poziva se na neupitne zakonitosti tr\u017ei\u0161ta koje odvode visokokvalificirane radnike u inozemstvo, a protiv kojih se ni\u0161ta ne mo\u017ee. <\/p>\n\n\n\n
Nakon relativno uspje\u0161nog \u0161trajka prosvjetara<\/a> krajem 2019. godine, osnovica pla\u0107e zaposlenima u javnoj slu\u017ebi pove\u0107ala se za 6.12%, a koeficijent slo\u017eenosti posla za nastavnike pove\u0107ao se za dodatnih 6% (u tri intervala u razmaku od \u0161est mjeseci, a zadnji je bio 1.1.2021. \u2013 \u0161to je bio jedini ustupak sindikata spram Vlade). Efektivno to zna\u010di da je neto pla\u0107a nastavnika s dvadeset godina sta\u017ea i jednim djetetom porasla<\/a> sa 6.985,68 kn na 7.724,91 kn, odnosno, ukupno za 739,23 kn. S obzirom na istjecanje temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za zaposlene u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama, prosvjetni (a i ostali) sindikati u\u0161li su u pregovore s Vladom oko novog TKU s dozom entuzijazma vidljivom u neobi\u010dno “hrabrim\u201c zahtjevima: zahtjev za pove\u0107anjem osnovice zbog rasta inflacije te zahtjev za uvo\u0111enjem 13. pla\u0107e (u iznosu 1\/3 ili 2\/3 redovne pla\u0107e). Me\u0111utim, kako i sami sindikalni \u010delnici isti\u010du, nai\u0161li su na potpuno suprotna o\u010dekivanja Vlade; naime, ministri rada i financija, Josip Aladrovi\u0107 i Zdravko Mari\u0107, o\u010dekivali su da \u0107e sindikati biti spremni samo obnoviti postoje\u0107i TKU bez novih dodataka i nove zahtjeve sindikata do\u010dekali su kao neugodno iznena\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n Pregovori izme\u0111i vlade i predstavnika sindikata javnih i dr\u017eavnih slu\u017ebi oko novog TKU tako jo\u0161 uvijek traju, a kona\u010dna ra\u010dunica, po svemu sude\u0107i, bit \u0107e odbacivanje ve\u0107ine zahtjeva sindikata. Na \u0161estom sastanku, 11. sije\u010dnja, Vlada je odbila zahtjev za pove\u0107anjem osnovice pla\u0107e kao i zahtjev za isplatom 13. pla\u0107e. Kako trenutno stvari stoje, nakon 7. sastanka 25. sije\u010dnja, Vlada je spremna pristati samo na pove\u0107anje naknade za prijevoz i pove\u0107anje iznosa za sistematske preglede (s 500 kn na 1.200 kn), s perfidnim dodatkom da je o pove\u0107anju osnovice i 13. pla\u0107i spremna pregovarati “nakon potpisivanja TKU\u201c. Zadnji sastanak, odr\u017ean 8. velja\u010de, nije donio gotovo pa ni\u0161ta novo, osim prijedloga Vlade da se postoje\u0107i TKU privremeno produ\u017ei, s obja\u0161njenjem da se pregovori onda mogu odvijati “u komfornijoj zoni\u201c, no jasno je da Vlada zapravo poku\u0161ava kupiti vrijeme.<\/p>\n\n\n\n Zahtjev sindikata za pove\u0107anjem osnovice i isplatom 13. pla\u0107e temelji se na nekoliko argumenata: rastu\u0107a inflacija trebala bi dati razloga za pove\u0107anje osnovice, jer u suprotnom se efektivna kupovna mo\u0107 pla\u0107a smanjuje kako raste inflacija; izme\u0111u ostalog, kontinuirani rast BDP-a kojim se Vlada hvali daje prostora u dr\u017eavnom prora\u010dunu za takvo pove\u0107anje. Kona\u010dno, uvo\u0111enje 13. pla\u0107e kao novog standarda ina\u010de prisutnog u mnogim drugim europskim zemljama, dalo bi zaposlenima u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama dozu optimizma (budu\u0107i da bo\u017ei\u0107nica i regres iznose 1.500 kn neto, tj. bitno manje od potencijalne 13. pla\u0107e, pa \u010dak i ako je ona samo tre\u0107ina regularne pla\u0107e), \u0161to su naro\u010dito nagla\u0161avali sindikati prosvjetnih radnika.<\/p>\n\n\n\n Naime, sve je \u010de\u0161\u0107i i izra\u017eeniji problem da nema dovoljno nastavnika za odre\u0111ena radna mjesta, ponajvi\u0161e nastavnika informatike \u2013 \u0161to je razumljivo s obzirom na \u010dinjenicu da su trenutno informati\u010dke sposobnosti, \u010dak i bez diplome, na tr\u017ei\u0161tu rada ve\u0107 i stereotipno poznate kao “najutr\u017eivije\u201c \u2013 ali sve \u010de\u0161\u0107e i za nastavnike matematike i fizike. Ne radi se vi\u0161e o “zborni\u010dkim pri\u010dama\u201c prema kojima svaki nastavnik zna za neku mladu kolegicu ili mladog kolegu koji su napustili radno mjesto u \u0161koli zbog bolje prilike za posao u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Sada ve\u0107 i statistike HZZ-a pokazuju da je objavljena slobodna radna mjesta za nastavnike sve te\u017ee popuniti, jer se natje\u010daji za spomenute predmete nerijetko ponovno objavljuju zbog toga \u0161to se nitko na njih nije javio.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, nastavnici su pod sve ve\u0107im stresom i imaju sve vi\u0161e obaveza, ne samo zbog nastave u pandemijskim uvjetima koja je za sada jo\u0161 uvijek “novo normalno\u201c, uklju\u010duju\u0107i i u\u010destale nastave online na Zoomu, nego i zbog nedavno najavljenog uvo\u0111enja probne dr\u017eavne mature ove \u0161kolske godine za sve tre\u0107e i \u010detvrte razrede. Organizacija i provedba te probne mature, kao i u slu\u010daju “prave\u201c dr\u017eavne mature za maturante, spada na \u0161kole i nastavnike, no sada s tim dodatkom da se od nastavnika o\u010dekuje da ispite probne dr\u017eavne mature sami i isprave i ocijene. Naravno, niti za probnu niti za dr\u017eavnu maturu MZO, odnosno, Vlada nije planirala da nastavnici dobivaju ikakvu financijsku nadoknadu jer MZO i jedno i drugo tretira kao dio opisa nastavni\u010dkog posla. Me\u0111utim, uslijed ogromnog negodovanja prosvjetara i prijetnji da nastavnici ispite ne\u0107e ocjenjivati, Ministarstvo je popustilo i odlu\u010dilo platiti i ispravljanje ispita (po ispravljenom ispitu), kao i \u010duvanje u\u010denika dok pi\u0161u maturu (po satu \u010duvanja, s naknadom u iznosu prosje\u010dne vrijednosti nastavnog sata).<\/p>\n\n\n\n Ovaj ustupak Vlade treba \u010ditati u kontekstu pregovora o TKU: osim \u0161to je pri\u010da s nepla\u0107anjem nastavnika za probnu dr\u017eavnu maturu dobila solidnu pozornost medija<\/a> i javnosti (po\u010delo se pisati i o tome da \u0107e u\u010denici jedni drugima ispravljati ispite<\/a>), Vlada je vjerojatno procijenila da bi odbijanje prakti\u010dki svih zahtjeva sindikata u vezi novog TKU i istovremeno inzistiranje na nepla\u0107anju dodatnog rada proiza\u0161log iz probne mature rezultiralo velikim nezadovoljstvom prosvjetnih radnika, a mo\u017eda i potencijalnim novim \u0161trajkovima (najavljivani bojkot probne mature od strane mnogih nastavnika bila je prva naznaka toga). U strahu od ponavljanja 2019. i stvaranja novog vala podr\u0161ke javnosti prosvjetarima, Ministarstvo je pokleknulo tamo gdje je to jeftinije u\u010diniti: pla\u0107anje nastavnika za 26.000 sati rada i oko 138.000 ispravljenih ispita probne dr\u017eavne mature ko\u0161tati \u0107e Vladu par milijuna kuna, dok bi uvo\u0111enje 13. pla\u0107e u iznosu 1\/3 ili 2\/3 regularne pla\u0107e Vladu ko\u0161talo \u2013 prema analizi Fine koju je Vlada sama naru\u010dila \u2013 596 milijuna, odnosno, 1,2 milijarde kuna.<\/p>\n\n\n\nNatje\u010daji u prazno<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Nevolje s dr\u017eavnom maturom<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Ne mo\u017ee se protiv nevidljive ruke<\/strong><\/h2>\n\n\n\n