{"id":41116,"date":"2022-02-10T11:55:00","date_gmt":"2022-02-10T10:55:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41116"},"modified":"2022-02-22T12:22:24","modified_gmt":"2022-02-22T11:22:24","slug":"inflacija-je-prvenstveno-klasno-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41116","title":{"rendered":"Inflacija je prvenstveno klasno pitanje"},"content":{"rendered":"\n<p>Tretman inflacije, pomalo zaboravljenog ekonomskog fenomena, u na\u0161im i u inozemnim medijima, te\u010de po ve\u0107 donekle definiranom obrascu. Jedna &#8220;rubrika&#8221; je zadu\u017eena za svakodnevna iskustva gdje spadaju vox populi reporta\u017ee, obilasci du\u0107ana i usporedbe cijena, a druga za doprinose ekonomskih stru\u010dnjaka koji nam obja\u0161njavaju \u0161to se tu zapravo doga\u0111a. Ono \u0161to upadljivo nedostaje je punokrvni politi\u010dki tretman problema. I tu ne mislimo na izjave politi\u010dara koje \u017eanrovski ionako spadaju u prvu rubriku, a sadr\u017eajno u slijepo vjerovanje stru\u010dnjacima. Pod punokrvnim politi\u010dkim tretmanom problema mislimo na njegovu klasnu dimenziju.<\/p>\n\n\n\n<p>Da se pri zazivanju klasne dimenzije ne radi samo o zahr\u0111aloj ljevi\u010darskoj optici koja u svemu vidi klasnu borbu potvrdio je krajem pro\u0161log tjedna guverner britanske sredi\u0161nje banke Andrew Bailey. On je poru\u010dio radnicima da bi se trebali suzdr\u017eati od zahtjeva za pove\u0107anjem nadnica kako bi se obuzdali inflatorni pritisci. Usput je malo i &#8220;ubla\u017eio&#8221; svoju izjavu, ina\u010de danu nakon \u0161to je centralna banka kojoj je na \u010delu podignula kamatne stope u svrhu borbe protiv inflacije: &#8220;Ne ka\u017eem da nitko ne bi trebao dobiti povi\u0161icu, ali moramo ograni\u010diti zahtjeve za pove\u0107anjem nadnica kako situacija ne bi izmaknula kontroli.&#8221; O proma\u0161enim interpretacijama trenutne inflacije na kojima se zasniva pove\u0107anje kamatnih stopa kao sredstva njena obuzdavanja <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40972\" target=\"_blank\">pisali<\/a> smo pro\u0161li tjedan, ali o\u010dito je da nije posrijedi samo kriva interpretacija nastala u socijalnom vakuumu ve\u0107 da je ona itekako klasno obilje\u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p>Rumunjska profesorica financija s prebivali\u0161tem u Velikoj Britaniji, Daniela Gabor, u ovotjednom <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/commentisfree\/2022\/feb\/08\/bank-of-england-rising-inflation-workers-pay-andrew-bailey\" target=\"_blank\">\u010dlanku<\/a> u Guardianu je precizno raskrinkala pozadinu Baileyeva razmi\u0161ljanja. Naime, Bailey je jednim potezom razmontirao mit o centralnoj banci kao politi\u010dki neovisnoj i neutralnoj instituciji te ju jasno u distribucijskom sukobu izme\u0111u rada i kapitala svrstao na stranu kapitala. Taj potez je svoju inspiraciju prona\u0161ao u strahu naslije\u0111enom iz posljednje epizode inflacijskih problema \u010dija se radnja zbivala 70-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Radi se o strahu od inflacijske spirale (<em>wage-price spiral<\/em>). Tada mo\u0107ni sindikati su na rast cijena odgovorali priskrbljivanjem vi\u0161ih nadnica kako bi radnici mogli pratiti rast \u017eivotnih tro\u0161kova. Kapital je na vi\u0161e tro\u0161kove rada odgovarao vi\u0161im cijenama proizvoda \u0161to bi sindikate potaknulo na novu rundu borbe za vi\u0161e nadnice. Bailey, a i drugi mu kolege, strahuju da bi se sli\u010dno moglo dogoditi i danas. Unato\u010d tome \u0161to nadnice desetlje\u0107ima stagniraju, \u0161to se mo\u0107 sindikata nalazi na povijesno niskim razinama i \u0161to je inflacija prili\u010dno sektorska i uzrokovana specifi\u010dnim pandemijskim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, kako nas upozorava Gabor, guverner je propustio spomenuti jednu prili\u010dno va\u017enu stvar. Nema ni\u0161ta prirodno ili ekonomski ispravno u tome da kapital vi\u0161e tro\u0161kove rada kompenzira vi\u0161im cijenama roba. Kapital vi\u0161e tro\u0161kove rada mo\u017ee &#8220;apsorbirati&#8221; i reduciranjem profita. Drugim rije\u010dima, Bailey je komotno mogao u svom obra\u0107anju imati i drugog adresata i zamoliti kapital da se suzdr\u017ei od (visokih) profita kako situacija ne bi izmaknula kontroli. No, odlu\u010dio je da mu je politi\u010dki isplativije ili &#8220;normalnije&#8221; za \u017ertvu zamoliti radni\u010dku klasu. Druk\u010diji pristup ne bi bio ni\u0161ta povijesno nezabilje\u017eeno. U drugoj polovici \u0161ezdesetih godina, podsje\u0107a Gabor, u Velikoj Britaniji je postojao Nacionalni odbor za cijene i dohotke koji je istra\u017eivao koje bi kompanije mogle apsorbirati vi\u0161e pla\u0107e ni\u017eim profitima, pogotovo one s ekscesivnom tr\u017ei\u0161nom mo\u0107i i upozoravao na to da podizanje cijena uslijed podizanja pla\u0107a reducira poticaje u smjeru rasta produktivnosti. \u010celnik Odbora Aubrey Jones, ina\u010de zastupnik Konzervativne stranke, tvrdio je da njihov cilj ograni\u010diti mo\u0107 i sna\u017enih poslodavaca i sna\u017enih sindikata.<\/p>\n\n\n\n<p>Na sli\u010dnom tragu bi se i danas, smatra Gabor, a i sve brojniji drugi ekonomisti, mogla voditi politika obuzdavanja inflacije i ubla\u017eavanja njenih posljedica po \u017eivotni standard radne ve\u0107ine. Tu bi, kao dugoro\u010dniji mehanizam, stajala strukturna reforma energetskih politika, a krakoro\u010dnije strate\u0161ke kontrole cijena u pojedinim sektorima i tamo gdje firme ne mogu opravdati vi\u0161e cijene. Naravno, svaki spomen kontrole cijena izaziva nervni slom na drugoj strani klasne barikade i kod feti\u0161ista slobodnog tr\u017ei\u0161ta koje se eufemisti\u010dki \u010desto naziva neovisnim ekonomskim analiti\u010darima. Njihova argumentacija, kako je prije koji dan upozorio <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/jacobinmag.com\/2022\/02\/inflation-interest-supply-chains-demand-wages-uk\" target=\"_blank\">ekonomist<\/a> Dominik A. Leusder, pada na vrlo banalnoj provjeri odr\u017eivosti. O\u010dito je da su militantni protivnici kontrole cijena kao takve istovremeno militantni zagovornici kontrole cijene jedne robe. A ta roba je radna snaga. Ako vam kontrola cijene te robe ne osigurava dovoljna sredstva za \u017eivot naprosto nemate sre\u0107e jer se cijene roba koje su vam neophodne za \u017eivot ne smiju kontrolirati. Ne postoji plasti\u010dniji prikaz klasnog sukoba i njegovog sredi\u0161njeg mjesta u svim dimenzijama na\u0161ih \u017eivota. Sav napor eksperata da nam poru\u010de kako je kontrola cijena ekonomski neodr\u017eiva nije ni\u0161ta drugo nego intelektualno podmazivanje objave klasnog rata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tretman inflacije, pomalo zaboravljenog ekonomskog fenomena, u na\u0161im i u inozemnim medijima, te\u010de po ve\u0107 donekle definiranom obrascu. Jedna &#8220;rubrika&#8221; je zadu\u017eena za svakodnevna iskustva gdje spadaju vox populi reporta\u017ee, obilasci du\u0107ana i usporedbe cijena, a druga za doprinose ekonomskih stru\u010dnjaka koji nam obja\u0161njavaju \u0161to se tu zapravo doga\u0111a. Ono \u0161to upadljivo nedostaje je punokrvni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41118,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[213],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-41116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-financije","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41116"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41135,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41116\/revisions\/41135"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41118"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41116"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41116"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41116"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41116"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}