Ni\u0161ta toliko slikovito ne govori o politi\u010dkoj zapu\u0161tenosti Hrvatske kao \u010dinjenica da se zna\u010dajno vi\u0161e javnih rasprava vodilo o dizajnu nove kovanice eura nego o uvo\u0111enju eura.<\/p>\n\n\n\n
Neobavije\u0161tenom promatra\u010du mogla se Hrvatska pro\u0161log ljeta, sva u ostra\u0161\u0107enoj raspri o dizajnu svog izdanja eura, \u010diniti idili\u010dnom sredinom. Zvani\u010dni predmet diskusije bio je izgled, dakle selekcija nekolicine motiva koji \u0107e zaokru\u017eiti vizualnu pojavnost te monete. Lako se tad moglo zaklju\u010diti da hrvatski dionici lijepe kontinentalne pri\u010de: a) bez ostatka izgaraju za primijenjenu umjetnost i nadasve likovnost, i b) nemaju ba\u0161 nikakvih specijalno uznemiruju\u0107ih doma\u0107ih ekonomskih problema.<\/p>\n\n\n\n
Pritom svaka valuta ina\u010de slu\u017ei za odmjeravanje pripadaju\u0107e ekonomije s okolnima, ne samo kao univerzalni posrednik u internotrgova\u010dkoj razmjeni materijalnih i drugih vrijednosti. I valja za ovu pri\u010du imati na umu tu prvu, strate\u0161ku njezinu monetarno-politi\u010dku funkciju, jer Hrvatska o\u010dito sugerira vlastitu doraslost u ogledu sa zapadnoeuropskim ekonomijama koje stoje iza eura. A kad ne bi bilo tako, glasi logi\u010dan zaklju\u010dak, valjda se ne bi olako izlo\u017eila mogu\u0107nosti da na sebe primi sve eventualne tr\u017ei\u0161ne stresove te valute. Nego bi mirno zadr\u017eala vlastitu, onu koja joj osigurava prigodu za fina monetarna pode\u0161avanja u odnosu na \u0161iri kontekst, onako kako ve\u0107 odgovara njezinoj ekonomiji u datom izazovnom trenu.<\/p>\n\n\n\n
No budu\u0107i da je li\u0161ena takvih briga oko ekonomsko-politi\u010dkog sadr\u017eaja, Hrvatska se s odu\u0161evljenjem uklju\u010dila u zavr\u0161no dizajniranje svog eura i eurocenta. Reklo bi se naime da su nam preostali samo problemi sa identitarnim, tj. simboli\u010dkim potencijalom na \u010diju smo upotrebu tako\u0111er pozvani stupanjem u eurozonu po\u010detkom idu\u0107e godine. Pa smo s iznimnom odgovorno\u0161\u0107u pristupili odabiru grafi\u010dkih elemenata koji \u0107e nas dostojno predstavljati u monetarnom sustavu europske zajednice dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n
Ako se kome \u010dini da Hrvatska na EU gleda kao na svojevrsnu galeriju vizuala, neki tip Venecijanskog bijenala na koji \u0107e poslati svoju reprezentaciju, to zacijelo nije slu\u010dajan dojam. Ipak, tek nakon \u0161to smo ostatak kontinenta upoznali s odlukom da nas zastupaju Tesla i \u0161ahovnica, kuna i glagoljica, ovih je dana oko eura nastupila istinska dizajnersko-politi\u010dka drama. Proces usvajanja nove monetarne uniforme ili dresa, kako tko ho\u0107e, doslovno je kriminaliziran uslijed plagiranja jednog fotosa kune, naime, istoimene \u017eivotinje u njezinu prirodnom habitatu. Tu krzna\u0161icu iz porodice Mustelidae i roda Martes, po kojoj ime nosi sada\u0161nja hrvatska valuta, prenijet \u0107emo bar slikovno i na euro, ukra\u0161avaju\u0107i ga svojim kulturnim pe\u010datom.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu je \u010ditava Europa popratila proceduralni debakl ove na\u0161e folklorne renesanse, i ne\u0107emo ovdje iznova podsje\u0107ati na detalje predstave. Dovoljno je registrirati da je aspekt monetarnog dizajna jo\u0161 izrazitije dospio u plan ispred onog \u010disto ekonomskog, ali i ustvrditi da je pitanje kriminala navrlo iz sustava tamo gdje ga ima najmanje. Na\u0161e monetarno-politi\u010dke, institucionalne i tr\u017ei\u0161ne strukture kompromitirane su u svakom pogledu te\u017ee negoli tek protokolarno-dizajnerski.<\/p>\n\n\n\n
Navest \u0107emo svega par klju\u010dnih momenata koji tvore stvarnost daleko mra\u010dniju od podzemlja u kojem je nastao plagijat s bareljefnom siluetom one \u017eivotinjice na grani nekog drveta. Ionako ih nikad nije suvi\u0161no ponavljati – kuna je vezana uz njema\u010dku marku, potom euro, jo\u0161 otprije \u010detvrt stolje\u0107a, a na to je uskoro prislonjena rasprodaja dr\u017eavnih banaka, prethodno skupo saniranih javnim novcem. Prostor za suverene te\u010dajno-politi\u010dke i bankovno-politi\u010dke intervencije, kao ekstenzije monetarne politike, sveden je na izvjesni jedva elementaran tehni\u010dki kapacitet. Hrvatski monetarni sustav podvrgnut je zahtjevima vanjskih, superiornih privrednih i financijskih centara mo\u0107i, s pogubnim efektom na doma\u0107u industriju i izvoz.<\/p>\n\n\n\n
Uobi\u010dajeni najjednostavniji opis ishoda te relacije kazuje da je upravo zbog precijenjene kune, ozna\u010diteljice na\u0161eg odnosa prema okolnim ekonomijama, stradala hrvatska proizvodnja. Plus, da su zauzvrat prosperirali svi koji su izvana s ja\u010dih pozicija stupili u poslovanje na tr\u017ei\u0161tima Hrvatske, primarno uvoznici roba i novca. Daljnje politi\u010dke, socijalne i druge posljedice bile su ni\u0161ta doli kataklizmi\u010dki razorne, o \u010demu svjedo\u010di niz razvojnih ili naprosto obnovnih momenata danas.<\/p>\n\n\n\n
Lokalni politi\u010dki i ekonomski suverenitet ove malene \u010dlanice EU-a ni na \u010demu nije po\u010divao, barem teorijski, koliko na posjedovanju nacionalne valute. Prakti\u010dno i fakti\u010dno, me\u0111utim, Hrvatska se njega odrekla davno prije uvo\u0111enja eura, pa joj sad preostaje jedino zavr\u0161na kozmetika na sve\u010danosti valutne tranzicije. Ono \u0161to je pak jo\u0161 ozbiljnije, jest \u010dinjenica da nikad, sve dok bude u eurozoni, ne\u0107e vi\u0161e imati ni \u0161ansu da upravlja sama vlastitom ekonomskom politikom, povrh dosada\u0161nje impresije da to ne bi ni po\u017eeljela. Stoga \u0107e se ostati vrtjeti klaustrofobi\u010dno u su\u017eenom zabranu svoga krhkog fiskalnog sustava, ostavljenog svakoj \u010dlanici na brigu ponaosob, tvore\u0107i nova dramati\u010dna unutarkontinentalna proturje\u010dja i napetosti.<\/p>\n\n\n\n
O svemu tome ipak uporno \u0161ute na\u0161i monetarni kunsthistori\u010dari te interpretatori likovnja\u010dkog intelektualnog vlasni\u0161tva i tr\u017ei\u0161nog prava nad njim. \u0160ute o esenciji ovdje suprostavljenih interesa, udaraju ritam simptomati\u010dnom izbjegavanju krucijalne teme, zadr\u017eavaju javnost u podru\u010dju debate o manje zna\u010dajnom. Distrakcije se javljaju tek u pojedinim epizodama poput one s nedavnom aferom oko burzovno-me\u0161etarski raspolo\u017eenog kadra hrvatske centralne banke, uz povla\u0161tene informacije s tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Taj skandal jo\u0161 nije urodio kriminalisti\u010dkim epilogom; crna je kronika ovdje namijenjena samo dizajnerima-amaterima, premda njihova uloga izgleda kao da je naru\u010dena za odvla\u010denje pa\u017enje javnosti. Potonja se u tome zabrinjava ponajvi\u0161e oko rasta cijena zbog tranzicije i ve\u0107 dobrano nastupaju\u0107e inflacije, a svu ostalu energiju o\u010dekivano tro\u0161i na grafi\u010dke, identitetske prijepore. No prvenstveni simboli\u010dki aspekt zdu\u0161no potenciraju i liberalni komentatori zbivanja, odbijaju\u0107i sudjelovati u ekonomsko-politi\u010dkom dizajnu ove zemlje, \u0161utke pristaju\u0107i na postavku da to svakako moramo prepustiti tehnomenad\u017eerima. Oni se danas lo\u017ee na povratak kune u povijest, na svr\u0161etak mandata valute s, historijski gledano, usta\u0161ko-tradicijskim bremenom.<\/p>\n\n\n\n
I nitko da uo\u010di kako je bolje imati kunu na grani i te\u010dajnoj listi, nego euro za vratom, jer se doma\u0107oj valuti jo\u0161 i mo\u017ee promijeniti ime, dok na kontinentalnu ne\u0107emo utjecati nikako. Sva je prilika da \u0107emo na te\u017ei na\u010din shvatiti \u0161to se krije iza onih kovanih i farbanih sli\u010dica, i da to nije samo povijesni te kulturolo\u0161ki eho. Bit \u0107e kasno za popravak, ali znajmo da \u0107e se uvijek za utjehu na\u0107i kakav dizajnerski povod, a dotad \u0107emo usvojiti i najtananije propozicije toga uzbudljivog faha.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ni\u0161ta toliko slikovito ne govori o politi\u010dkoj zapu\u0161tenosti Hrvatske kao \u010dinjenica da se zna\u010dajno vi\u0161e javnih rasprava vodilo o dizajnu nove kovanice eura nego o uvo\u0111enju eura. Neobavije\u0161tenom promatra\u010du mogla se Hrvatska pro\u0161log ljeta, sva u ostra\u0161\u0107enoj raspri o dizajnu svog izdanja eura, \u010diniti idili\u010dnom sredinom. Zvani\u010dni predmet diskusije bio je izgled, dakle selekcija nekolicine […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":41112,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,213],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-41110","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-financije","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41110","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41110"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41110\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41111,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41110\/revisions\/41111"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41110"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41110"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41110"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41110"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41110"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41110"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41110"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}