Tijekom posljednjeg desetlje\u0107a utrostru\u010dio se broj migrantskih radnika u svjetskoj radnoj snazi. Dok se pone\u0161to zna o njihovim lo\u0161im \u017eivotnim i radnim uvjetima, malo je vijesti o uspje\u0161nim primjerima njihovog radni\u010dkog organiziranja. Ivana Peri\u0107 na primjeru borbe stranih radnika u Italiji i Srbiji za bolje uvjete opisuje uspjehe, ali i predstoje\u0107e izazove u organiziranju migrantskih radnika i radnica. <\/p>\n\n\n\n
\u201cOvo pi\u0161em iz Minhena, na srcu mi tri kamena\u201d, uvodni je stih malo poznate gastarbajterske pjesme Miladina \u0160obi\u0107a Kupi\u0107u ti bluzu novu.<\/em><\/a> <\/em>Pjesma je to iz filma M.V.<\/a> Mila \u0110ukanovi\u0107a snimljenog 1978. godine, a u kojem se migrantski radnik nakon godina izbivanja vra\u0107a u domaju Crnu Goru. Danas je takvih, migrantskih radnika i radnica, na svijetu vi\u0161e nego ikad, a u zemlje iz kojih su potekli vra\u0107aju se sve rje\u0111e.<\/p>\n\n\n\n Prema izvje\u0161\u0107u<\/a> Me\u0111unarodne organizacije za migraciju (IOM) za 2021. godinu, tijekom posljednjeg desetlje\u0107a utrostru\u010dio se broj migrantskih radnika u svjetskoj radnoj snazi. Prema njihovim procjenama, na svijetu je danas oko 170 milijuna takvih radnika, dok ih je 2010. godine bilo 53 milijuna. Doznake koje su radnici slali natrag ku\u0107i za mnoge su zemlje, pogotovo one najsiroma\u0161nije, bile presudne – u 2020. godini nosile su vi\u0161e od 25 posto ukupnog BDP-a u El Salvadoru, Libanonu, Kirgistanu, Tad\u017eikistanu i Tongi.<\/p>\n\n\n\n U migrantskoj radnoj snazi postotcima prednja\u010de radnici u sektoru zdravstva, ku\u0107ne skrbi i njege, poljoprivrede i graditeljstva. Strani lije\u010dnici, primjerice, \u010dine 33 posto lije\u010dnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, a u Europi i SAD-u standardizirano je oslanjanje na strane zdravstvene radnike i radnice, kako lije\u010dnike, tako i medicinske sestre. Vi\u0161e od dvije tre\u0107ine migrantske radne snage koncentrirano je <\/a>u zemljama s visokim dohotkom, a oko 60 posto otpada na tri subregije: 24 posto na Sjevernu, Ju\u017enu i Zapadnu Europu, 22 posto na Sjevernu Ameriku i 14 posto na arapske dr\u017eave. Prevaga ove tri regije u broju migrantskih radnika i radnika ostaje konstanta<\/a> kroz godine.<\/p>\n\n\n\n O tisu\u0107ama migrantskih poljoprivrednih radnika i radnica iz Afrike i isto\u010dne Europe koji rade u Italiji pisali smo<\/a> ve\u0107 na Biltenu. To da rade u lo\u0161im radnim uvjetima op\u0107e je poznato, a skriveniji nam i nepoznatiji u Hrvatskoj ostaju na\u010dini na koje se migrantski radnici poku\u0161avaju organizirati i boriti. Mladi radnik iz Obale Bjelokosti lani je tako podnio tu\u017ebu <\/a>Europskom sudu za ljudska prava tra\u017ee\u0107i osudu Italije zbog neljudskih i poni\u017eavaju\u0107ih uvjeta u kojima je bio prisiljen \u017eivjeti rade\u0107i kao sezonski radnik u poljoprivredi. Bio je smje\u0161ten u jednoj od napu\u0161tenih i tro\u0161nih baraka u kojima je skupa \u017eivjelo dvadesetak radnika. <\/p>\n\n\n\n Tro\u0161an je bio i Ghetto di Campobello di Mazara, kamp sezonskih migrantskih radnika, uglavnom iz Gambije i Senegala, koji beru masline na jugu Sicilije. Jesenas je kamp izgorio<\/a>, a na zgari\u0161te su radnicima u pomo\u0107 prisko\u010dili aktivisti lokalnih udru\u017eenja FuoriMercato i Arci Porco Rosso. Grupa od pedesetak migrantskih radnika i aktivista blokirala je tada obli\u017enju cestu, tra\u017ee\u0107i novi i adekvatni smje\u0161taj. Poru\u010dili su kako javnost mora shvatiti da njihov rad vrijedi, bez njih bi poznate masline s juga svakako ostale neobrane. \u201cSvi smo mi bra\u0107a, i oni s dozvolom boravka, kao i oni bez nje”, kazali su. Aktivisti i radnici nisu se zaustavili samo na nabavi i pru\u017eanju osnovnih potrep\u0161tina uslijed katastrofi\u010dne situacije, nego su nastavili dalje zajedni\u010dki raditi na rje\u0161avanju \u201ckorjenitih\u201d problema, od prava na dokumente, do smje\u0161taja i zdravstvene za\u0161tite radnika. Jedan od najglasnijih organizatora (p)ostao je Cheikh Sene, migrantski radnik iz Senegala koji je prije po\u017eara godinama \u017eivio u Campobellu.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno kao i aktivisti iz inicijativa FouriMercato i Arci Porco Rosso na Siciliji, migrantskim radnicima iz Vijetnama u Zrenjaninu su posljednjih mjeseci u pomo\u0107 priskakale<\/a> aktivistkinje Zrenjaninskog socijalnog foruma i Dru\u0161tvenog centra Oktobar. Radi se o radnicima koji za kinesku tvrtku za proizvodnju automobilskih guma Linglong u Zrenjaninu grade tvornicu, i zaglavili su u u\u017easnim zato\u010deni\u010dkim uvjetima. Aktivistkinje su im donosile osnovne potrep\u0161tine, hranu i higijenu, uz njihovu pomo\u0107 izboreno je da se radnici premjeste u bolji smje\u0161taj, a nastavile su i zagovaranje, unutar i van zemlje, za regulaciju i pobolj\u0161anje njihovih radnih (trenutno robovskih) uvjeta. Naravno, ovakav tip organiziranja ima svoje limite, naprosto zato \u0161to se radi o \u201cspontanoj\u201d solidarnosti. U nas je lani, primjerice, portal Radni\u010dka prava na engleskom jeziku objavio Priru\u010dnik za migrantske radnike<\/a>, \u0161to mo\u017eda jest malen, ali svakako nije neva\u017ean moment prepoznavanja problema migrantskih radnika u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n Za pokoji odgovor (ili jo\u0161 koje pitanje) o pokretanju solidarnih dugoro\u010dnijih inicijativa, koje bi bile transnacionalne i migrantsko-radni\u010dke, obratili smo se Europskoj konfederaciji sindikata (ETUC). \u201cOp\u0107enito se borimo za bolju migracijsku politiku na europskoj razini. Migrantske tragedije, uklju\u010duju\u0107i ljude koji umiru od hladno\u0107e ili se utapaju u moru, ukopane su u birokratske fraze o ‘bavljenju rutama’, ‘politici povratka’, ‘izazovima na vanjskim granicama’ i sli\u010dno\u201d, komentira nam Luke James iz ETUC-a.<\/p>\n\n\n\n Iz ETUC-a isti\u010du kako dobra migracijska politika u svojoj sr\u017ei treba imati pru\u017eanje legalnih i sigurnih migracijskih puteva, ali i kontinuirani rad na sprje\u010davanju iskori\u0161tavanja radnika, kako doma\u0107ih, tako i migrantskih. Ako se nastavi poticanje iregularne migracije, samo \u0107e se dalje mno\u017eiti dodatne razine eksploatacije. Migranti i radnici bez dokumenata nastavit \u0107e pla\u0107ati najpapreniju cijenu, dok se grani\u010dari i poslodavitelji bogate na njihovom o\u010daju.<\/p>\n\n\n\nIako san getanin, i ja san radnik<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Jo\u0161 ne znan kud sa sindikatom<\/strong><\/h2>\n\n\n\n