{"id":41078,"date":"2022-02-07T14:49:06","date_gmt":"2022-02-07T13:49:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41078"},"modified":"2022-02-07T14:56:11","modified_gmt":"2022-02-07T13:56:11","slug":"sto-se-dogodilo-izmedu-pekinga-2008-i-pekinga-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=41078","title":{"rendered":"\u0160to se dogodilo izme\u0111u Pekinga 2008 i Pekinga 2022?"},"content":{"rendered":"\n



U petak su sve\u010dano otvorene 24. Zimske olimpijske igre (ZOI) u Pekingu. Po prvi puta u povijesti jedan grad \u0107e imati priliku nakon ljetnih, biti doma\u0107in i zimskih Olimpijskih igara. Dok je Olimpijada 2008. bila scena za predstavljanje tada nove, ekonomski otvorene, globalizirane Kine kojoj samo taj jedan mali korak – demokratizacija i po\u0161tivanje ljudskih prava – fali od potpune integracije u slobodni svijet skrojen po pravilima Zapada, zimski Peking 2022 je obojen potpuno druga\u010dijim tonovima. Bar iz perspektive Zapada. I dok se 2008. nitko od politi\u010dkih vo\u0111a nije usudio prigovoriti slu\u017ebenom Pekingu na\u00a0kr\u0161enju ljudskih prava i politi\u010dkoj represiji<\/a>, danas postoji svojevrsna rang lista\u00a0negativnih epiteta kojima se kiti vlast Komunisti\u010dke partije Kine. Ona je agresivna (prema Tajvanu), genocidna (prema Ujgurima) i opasna (po, prije svega, Pacifik i daljnju\u00a0geopoliti\u010dku dominaciju SAD-a i saveznika). Kao rezultat svega toga ZOI 2022. su diplomatski bojkotirale vlade SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Australije te pojedine zemlje Europske unije.<\/p>\n\n\n\n

Paralelno s diplomatskim bojkotom, vodi se pravi medijski, odnosno, propagandni rat. Zimske olimpijske igre su iskori\u0161tene za o\u0161trenje pera pogotovo me\u0111u ameri\u010dkim mainstream medijima. Na globalnim dru\u0161tvenim mre\u017eama se odigrava neizvjesna utakmica izme\u0111u kineskih i ameri\u010dkih novinara i pundita<\/em>. Ovi prvi na platformama u vlasni\u0161tvu ameri\u010dkih tech kompanija su uvijek ozna\u010deni kao “China state-affiliated media”, dok su ovi drugi, naravno, potpuno neovisni i objektivni. A sam tijek i struktura utakmice se da vidjeti iz opisa tipi\u010dnih prodora i kontra-napada i nije nu\u017eno ograni\u010dena samo na dru\u0161tvene mre\u017ee nego se prelijeva i na samuu koreografiju ceremonije otvaranja igara. Na primjer: Amerikanci i co. krenu napad s kr\u0161enjem ljudskih prava Ujgura, a onda Kinezi udare kontru i stave mladu Ujgurku Dinigeer Yilamujiang da zapali olimpijske plamen. Ameri\u010dki liberalni\u00a0Politico<\/a>\u00a0im potom uru\u010di “zlatnu medalju iz cinizma.” Onda se krene u novi napad. Ovaj put, najednom ekolo\u0161ki osvije\u0161teni, CNN<\/a>\u00a0optu\u017ei organizatore ZOI-a da je sav snijeg koji koriste prilikom natjecanja umjetan i da time neizmjerno \u0161teti okoli\u0161u. Kinezi udare kontru s podatkom da je isti slu\u010daj bio prije \u010detiri godine u korejskom Pyeongchangu i da tada nikome nije palo na pamet da kritizira (svoje saveznike) ju\u017ene Korejce, a onda jo\u0161 umjesto velikog plamena koji \u0107e gorjeti dva tjedna, ostave sitni plamen s olimpijske baklje kao, tobo\u017ee,\u00a0 simbol \u0161tednje energije i resursa. Ovakvih primjera je mno\u0161tvo, a jedino \u0161to ih razlikuje je stupanj bizarnosti sadr\u017eaja. Opisana komunikacijska struktura je manje vi\u0161e ista.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to ovi medijski i olimpijski ceremonijali skrivaju je promjena u politi\u010dkom polju koja se dogodila u tih 14 godina od prvog do drugog Pekinga. Prvi Peking se doga\u0111ao taman u osvit globalne financijske krize 2008. koja je pogodila prvo SAD, a onda i ostatak svijeta. Kina je tada bila najve\u0107i kupac ameri\u010dkih dr\u017eavnih obveznica i servisirala je ameri\u010dki dug \u0161to je bila va\u017ena komponenta u provo\u0111enju ekonomskih politika izlaska iz krize i\u00a0bailouta<\/em>\u00a0ameri\u010dkog financijskog sektora te 2008. Istovremeno, Obamina administracija koja je upravo tada nekada do\u0161la na vlast u Bijelu ku\u0107u, nastavila je kao i njeni prethodnici poticati liberalizaciju trgovinskih odnosa, pa i sa Kinom. Drugim rije\u010dima, Kina je tada bila potrebna ameri\u010dkoj politi\u010dkoj i gospodarskoj eliti i nije im bilo na pamet brinuti o Ujgurima i Tajvanu. U me\u0111uvremenu, na vlast u SAD-u dolazi notorni Trump. On sa svojim nacionalisti\u010dkim i protekcionisti\u010dkim porukama o pogubnim trgovinskim sporazumima koji su uni\u0161tili ameri\u010dki proizvodni sektor, osvaja bitne glasove na\u00a0deindustrijaliziranom Srednjem zapadu i tako pobje\u0111uje na izborima 2017. Tijekom Trumpova mandata se mijenja i odnos prema Kini koja sve vi\u0161e postaje suparnik, a sve manje (vanjskotrgovinski) partner. Bidenova administracija je preuzela takvo stanje i nastavila ga njegovati. Kina u tom periodu i dalje raste, izbjegava recesiju, gradi infrastrukturu i omogu\u0107ava nezapam\u0107enu socijalnu mobilnost svom stanovni\u0161tvu te u kona\u010dnici postaje i va\u017ean globalni geopoliti\u010dki akter. U tom kontekstu na Peking 2022. ne treba gledati kao na, isklju\u010divo, skijanje i curling nego i svojevrsni simbol recentnog razvoja Kine koja kulturnim, ekonomskim i politi\u010dkim intervencijama van svojih granica, a i ve\u0107om vojnom prisutno\u0161\u0107u, postaje konkurent Zapadu u me\u0111unarodnom sustavu koji je institucionalno, izgradio i uredio, upravo taj Zapad. Tako da Peking 2022, uz to \u0161to primarno prezentira Kinu i njenu mo\u0107, zrcali Zapad i njegove trenutne probleme i dileme.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U petak su sve\u010dano otvorene 24. Zimske olimpijske igre (ZOI) u Pekingu. Po prvi puta u povijesti jedan grad \u0107e imati priliku nakon ljetnih, biti doma\u0107in i zimskih Olimpijskih igara. Dok je Olimpijada 2008. bila scena za predstavljanje tada nove, ekonomski otvorene, globalizirane Kine kojoj samo taj jedan mali korak – demokratizacija i po\u0161tivanje ljudskih […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":41079,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,1071,217,1397,28,310,49],"theme":[458,456],"country":[1640,967,459],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-41078","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-geopolitika","tag-kina","tag-kinezi","tag-mediji","tag-sad","tag-sport","theme-drustvo","theme-politika","country-kina","country-sad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41078","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41078"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41078\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41085,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41078\/revisions\/41085"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41079"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41078"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=41078"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=41078"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=41078"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=41078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}