Nedavno je guverner Hrvatske narodne banke gra\u0111anima poru\u010dio da se protiv inflacije bore odlaskom u one du\u0107ane koji nude ni\u017ee cijene. Iza tog savjeta stoji pretpostavka po kojoj je tr\u017ei\u0161na konkurencija najbolji lijek za inflaciju, ali i distinkcija izme\u0111u “opravdanog” i “neopravdanog” pove\u0107anja cijena. Na toj je distinkciji u zajedni\u010dkom obra\u0107anju s guvernerom Borisom Vuj\u010di\u0107em inzistirao i ministar financija Zdravko Mari\u0107. “Neopravdano” podizanje cijena spadalo bi pod trgova\u010dke trikove: iskori\u0161tavaju inflaciju da podignu cijene proizvoda iako ne postoji “\u010disto” ekonomsko opravdanje za podizanje cijena.<\/p>\n\n\n\n
Savjeti i preporuke guvernera i ministra financija djeluju cini\u010dno, ali taj je cinizam zasnovan na dijagnozi koju su podijelili s javno\u0161\u0107u: inflacija je u najve\u0107oj mjeri uvezena. \u0160to bi zna\u010dilo da ionako skromni fiskalni i monetarni kapaciteti koji im stoje na raspolaganju ne mogu previ\u0161e toga promijeniti. Dakle, problem je globalne naravi i iziskuje globalna rje\u0161enja. Ili rje\u0161enja u dosegu najmo\u0107nijih dr\u017eava svijeta. Kada je u pitanju inflacija, “nadle\u017ene” su, naravno, centralne banke. Prema dosada\u0161njim saznanjima, centralne banke \u0107e pribje\u0107i “tradicionalnim” alatima kad je inflacija u pitanju. Britanska i ameri\u010dka centralna banka ve\u0107 su najavili podizanje kamatnih stopa, a o\u010dekuje se, ili barem sna\u017eni pritisci idu u tom smjeru, da ih slijedi i Europska centralna banka (ECB).<\/p>\n\n\n\n
Kako na inflaciju djeluje<\/a> podizanje kamatnih stopa? Krediti postaju sve skuplji i te\u017ee nabavljivi, kompanije i potro\u0161a\u010di manje tro\u0161e, ekonomska aktivnost se usporava i postepeno cijene padaju. Me\u0111utim, takvi alati nose sa sobom i odre\u0111ene nepovoljne u\u010dinke. Zbog smanjene ekonomske aktivnosti kompanije otpu\u0161taju “vi\u0161kove” radnika, a neke i bankrotiraju. Tako\u0111er, visoke kamatne stope prisiljavaju i dr\u017eave na mjere \u0161tednje jer su rastom kamatnih stopa porasli i tro\u0161kovi servisiranja njihovih dugova. Radi se dakle o metodi koja je bila efikasna osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, ali uz visoku ekonomsku i politi\u010dku cijenu. No, ta metoda i dalje oblikuje prevladavaju\u0107e mi\u0161ljenje o inflaciji i na\u010dinima njenog suzbijanja. Ali brojni ekonomisti se javljaju i isti\u010du da se recentna inflacija ne mo\u017ee eliminirati tim putem jer su joj uzroci<\/a> sasvim druk\u010dije prirode: ne proizlaze iz potra\u017enje, tj. “vi\u0161ka” novca u optjecaju, ve\u0107 iz ponude, tj. nedovoljnog outputa.<\/p>\n\n\n\n Taj je uzrok usko vezan uz pandemiju. Zbog o\u010ditih razloga, epidemiolo\u0161kih mjera i lokdauna, veliki dio potro\u0161nje “preusmjerio” se s usluga (koje u velikom broju slu\u010dajeva iziskuju izravan kontakt izme\u0111u ljudi) na industrijske proizvode. A kapaciteti \u2013 oni ljudski i kapital \u2013 ne mogu se tako brzo prebacivati izme\u0111u sektora. To je dovelo do sna\u017enog pritiska na proizvo\u0111a\u010de koji nisu mogli odgovoriti na pove\u0107anu potra\u017enju, izme\u0111u ostalog i zbog epidemiolo\u0161kih mjera i svih problema u opskrbnim lancima. Sva su ta ograni\u010denja u proizvodnji, uklju\u010duju\u0107i i proizvodnju energenata, dovela do pove\u0107anja cijena. Naime, na taj na\u010din se proizvo\u0111a\u010di nose s problemom oslabljenih kapaciteta. Istovremeno, cijene usluga uglavnom nisu rasle jer nisu ovisne o kompleksnim proizvodnim i opskrbnim sustavima. To su i razlozi za\u0161to ekonomisti smatraju ovu inflaciju “prolaznim” fenomenom, a lijek vide u nestanku ograni\u010denja na proizvodnoj strani. Drugim rije\u010dima, visoke kamatne stope ne mogu rije\u0161iti ovaj problem, mogu ga samo pogor\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da je inflacija sektorske prirode, preporu\u010duju se i takve mjere: kontrola cijena u pojedinim sektorima, koordinacija u opskrbnim lancima, fiskalna rje\u0161enja u obliku smanjenja poreza ili subvencija i sli\u010dno. Ako su ta tuma\u010denja trenutne inflacije razumljiva i o\u010dita i nama laicima, za\u0161to oni najupu\u0107eniji, ljudi koji sjede u centralnim bankama, naginju rje\u0161enju koje to po svemu sude\u0107i nije? Obja\u0161njenje je ponudio Jurgen Stark, biv\u0161i \u010dlan izvr\u0161nog odbora ECB-a, a ono se ne vodi “\u010distom” ekonomskom logikom. Prema Starku, rije\u010d je o kredibilitetu: ako ekonomski agenti vjeruju da \u0107e ECB svojim potezima sniziti inflaciju, onda \u0107e to samo po sebi pomo\u0107i ostvarenju cilja. Bilo da je rije\u010d o okladi na kredibilitet ili slijepom vjerovanju u prija\u0161nje metode, \u010dini se da nismo u sigurnim rukama kad je o inflaciji rije\u010d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nedavno je guverner Hrvatske narodne banke gra\u0111anima poru\u010dio da se protiv inflacije bore odlaskom u one du\u0107ane koji nude ni\u017ee cijene. Iza tog savjeta stoji pretpostavka po kojoj je tr\u017ei\u0161na konkurencija najbolji lijek za inflaciju, ali i distinkcija izme\u0111u “opravdanog” i “neopravdanog” pove\u0107anja cijena. Na toj je distinkciji u zajedni\u010dkom obra\u0107anju s guvernerom Borisom Vuj\u010di\u0107em […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40974,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,213],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-40972","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-financije","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40972"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40972\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40973,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40972\/revisions\/40973"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40974"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40972"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40972"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40972"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40972"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}