Objava prvih rezultata Popisa stanovni\u0161tva u Hrvatskoj privukla je zna\u010dajnu medijsku i analiti\u010dku pa\u017enju koju mo\u017eemo podijeliti u dva dijela. Prvi dio je “demografski”, a vezan je uz pad broja stanovnika. Drugi je dio “ekonomski”, a predstavlja reakciju na kombinaciju pada broja stanovnika i rast broja stambenih jedinica. Kad je rije\u010d o drugom dijelu, nije nedostajalo tuma\u010denja koji su broj neaktivnih ljudi na tr\u017ei\u0161tu rada odlu\u010dili br\u017ee-bolje objasniti rentijerskom zaradom. Medijski naslovi su sugerirali da stotine tisu\u0107e na\u0161ih sugra\u0111ana komforno \u017eivi od iznajmljivanja. S Ivom Mar\u010deti\u0107, arhitekticom iz Prava na grad, porazgovarali smo o dometima i zabludama tih tuma\u010denja te potencijalima stambene politike u kontekstu u kojem navodni zakon ponude i potra\u017enje ne smanjuje cijene kvadrata i rente, a trebao bi.<\/p>\n\n\n\n
Kako tuma\u010di\u0161 rezultate Popisa stanovni\u0161tva koji ukazuju na istovremeni pad broja stanovnika i rast broja stambenih jedinica? Mo\u017eemo li iz tih podataka izvu\u0107i zaklju\u010dke o ekonomskoj i dru\u0161tvenoj slici zemlje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pad broja stanovnika i istovremeni porast broja stambenih jedinica nije ne\u0161to \u0161to je novitet posebno u onim sredinama u Hrvatskoj u kojima imamo \u017eivo tr\u017ei\u0161te nekretnina. Tako primjerice sredi\u0161te Zagreba i u prethodnom popisnom razdoblju bilje\u017ei pad stanovnika i porast broja novoizgra\u0111enih stambenih jedinica u odnosu na prethodni period. Koliko mogu vidjeti ta razlika je u ovom periodu \u010dak i manja nego u prethodnom. Isto tako treba uzeti u obzir i to da je vjerojatno do\u0161lo do promjene metodologije pri uvr\u0161tavanju nekretnina u stambene jedinice i da su stambene jedinice za povremeno i privremeno stanovanje isto uvr\u0161tene u brojku ukupnih stambenih jedinica pa je zato razlika naspram prethodnog perioda drasti\u010dno ve\u0107a. No, ono \u0161to zasigurno mo\u017eemo tvrditi jeste trend smanjenja broja stanovnika i pove\u0107anje broja stambenih jedinica bez obzira na razinu pove\u0107anja, dok je istovremeno cijena stanovanja previsoka za sve one koji nemaju rije\u0161eno stambeno pitanje. <\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko bi mi bilo izvoditi kona\u010dne zaklju\u010dke o ekonomskoj i dru\u0161tvenoj slici dru\u0161tva temeljem ovih podataka, ali svakako je jasno da su kod nas nekretnine postale fokus ulaganja, ali i parkiranja u\u0161te\u0111evine. To ne treba \u010duditi jer gotovo da ne postoji regulacija koja bi sprije\u010dila \u0161pekulaciju nekretninama poput dodatnih poreznih davanja za prazne stanove, a ne postoji ni kontrola rente koja bi na neki na\u010din za\u0161titila one koji stambeno pitanje rje\u0161avaju podstanarstvom. Dakle, mo\u017eemo re\u0107i da u nedostatku za\u0161tite prava stanara, uz veoma \u0161iroko definirane parametre koeficijenata izgradnje i iskoristivosti urbanog prostora, kao i nedostatku stambenih politika koje te\u017ee kolektivnom, a ne individualnim rje\u0161enjima kao \u0161to je to slu\u010daj sa subvencijama kredita – u nas kao i u regiji ne postoje institucije i institucionalna rje\u0161enja koja bi sprije\u010dila divljanje cijena stanovanja, kao niti za\u0161titu najranjivijih od takvog divljanja tr\u017ei\u0161ta. Na neki na\u010din mi crpimo svoje urbane resurse iz kojih netko izvla\u010di velike zarade, a ujedno crpimo jedni druge prevelikim cijenama rente i nepravednim stambenim odnosima. Mogu\u0107e je da je to jedan od razloga za\u0161to gledamo ovakav demografski slom kakav gledamo, no ne mogu tvrditi da povla\u010dim znak jednakosti izme\u0111u ta dva procesa s obzirom na to da je stambena nepravda karakteristika perioda posljednjih trideset godina i to ne samo kod nas.. <\/p>\n\n\n\n Unato\u010d porastu broja stambenih jedinica rastu cijene kvadrata i rente. Dakle, suprotno od pouka navodnog zakona ponude i potra\u017enje. Koji faktori stoje iza rasta cijena i kako se taj rast mo\u017ee suzbiti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Logika ponude i potra\u017enje se \u010desto navodi kao jedini faktor dizanja cijene gdje se nerijetko potra\u017enja izjedna\u010dava s potrebom kada se radi o stambenim jedinicama. No, evidentno je sada, a bilo je i u ranijim periodima, da je porast broja novih ku\u0107anstava ni\u017ei od porasta broja novih stambenih jedinica \u0161to zna\u010di da zadovoljavanje stambenih potreba nije faktor u porastu cijene stambenih kvadrata, ve\u0107 da se radi o razli\u010ditim oblicima \u0161pekulacije koji di\u017eu cijenu kvadrata. Razlika izme\u0111u sada\u0161njeg trenutka i prethodnih perioda jest u tome da je drasti\u010dno opadanje broja stanovnika usmjerilo pa\u017enju na neto\u010dnost ideje da postoji \u201cprirodnost\u201d stambenog tr\u017ei\u0161ta, ali diskrepancija izme\u0111u broja novih ku\u0107anstava i broja novoizgra\u0111enih stambenih jedinica postojala je i ranije, a basnoslovni porast cijene stambenih kvadrata smo iskusili u prvoj deceniji dvijetisu\u0107itih u vrijeme tzv. stvaranja nekretninskog balona. <\/p>\n\n\n\n Manuel Aalbers tako tvrdi da cijena stambenih kvadrata raste kao, izme\u0111u ostalog, posljedica kompeticije na tr\u017ei\u0161tu kredita, a budu\u0107i je kod nas najve\u0107i rast cijene stanova zabilje\u017een upravo u vrijeme najve\u0107eg zabilje\u017eenog porasta potro\u0161nje stambenih kredita (period izme\u0111u 2004-2008) mo\u017eemo na neki na\u010din re\u0107i da smo iskusili istinitost ove tvrdnje. Specifi\u010dnost trenutne situacije i porasta cijena svakako karakterizira korelacija izme\u0111u programa subvencija kredita za prvu nekretninu i porasta cijene stanova \u0161to potvr\u0111uje i istra\u017eivanje HNB-a, ali motive za poja\u010dani interes za ulaganje u stambene nekretnine mo\u017eemo svakako tra\u017eiti i u \u010dinjenici da se radi o najsigurnijem tipu\u00a0 investicija kod nas budu\u0107i, kako sam navela, nema institucionalne za\u0161tite od predatorskih \u0161pekulativnih praksi niti alternative tr\u017ei\u0161tu po pitanju rje\u0161avanja stambenog pitanja, a tu je i slabo regulirani turizam kao nezaobilazan faktor. U svakom slu\u010daju jasno je da cijenu ne di\u017ee pove\u0107ana potreba za rje\u0161avanjem stambenog pitanja, u to mo\u017eemo biti sigurni.\u00a0<\/p>\n\n\n\n Rezultati popisa su potaknuli i medijske analize po kojima navodno 750.000 ljudi u Hrvatskoj ne radi i ne tra\u017ei posao jer navodno ve\u0107ina njih na ovaj ili onaj na\u010din \u017eivi od nekretnina i rente. Mo\u017ee li se neaktivnost na tr\u017ei\u0161tu rada objasniti rentijerskom strukturom ekonomije i postoje li neke konkretne i dostupne brojke o rentijerskoj klasi na koje bi se mogli osloniti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Primjetila sam takve natpise i uvijek me za\u010dudi lako\u0107a izvo\u0111enja zaklju\u010daka o korelacijama odre\u0111enih podataka. Naime, ovakve korelacije impliciraju da oko polovice ku\u0107anstava u Hrvatskoj \u017eivi od vi\u0161ka nekretnina \u0161to na neki na\u010din iz vlastitog iskustva mo\u017eemo pore\u0107i. Koji su uzroci ekonomske neaktivnosti, zaista ne mogu tvrditi, no zarade od obiteljskih apartmana na moru ili rentanja jednog naslije\u0111enog stana u Zagrebu ne mo\u017ee u potpunosti pokriti tro\u0161kove \u017eivota i ovakva sitna rentijerstva slu\u017ee za krpanje ku\u0107nih bud\u017eeta tako da ne vidim kako ih se mo\u017ee povezati sa razlogom ekonomske neaktivnosti. Pridodajmo tome i generacijski aspekt u kojem generacija tzv. boomera ima u vlasni\u0161tvu ve\u0107u koli\u010dinu nekretnina od onih generacija koje su jo\u0161 uvijek na tr\u017ei\u0161tu rada pa nije jasno kako to\u010dno mediji uspijevaju ovako olako ozna\u010diti gotovo \u010detvrtinu stanovni\u0161tva, odnosno tre\u0107inu radno sposobnog stanovni\u0161tva kao rentijere koji ne rade zbog toga \u0161to rentaju. Bojim se da su razlozi za ovako ne\u0161to mnogo kompleksniji i bit \u0107e potrebno jo\u0161 puno podataka da se izvedu bolji zaklju\u010dci. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Objava prvih rezultata Popisa stanovni\u0161tva u Hrvatskoj privukla je zna\u010dajnu medijsku i analiti\u010dku pa\u017enju koju mo\u017eemo podijeliti u dva dijela. Prvi dio je “demografski”, a vezan je uz pad broja stanovnika. Drugi je dio “ekonomski”, a predstavlja reakciju na kombinaciju pada broja stanovnika i rast broja stambenih jedinica. Kad je rije\u010d o drugom dijelu, nije […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40918,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[786,259],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[452],"coauthors":[90],"class_list":["post-40916","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-stambena-politika","tag-stanovanje","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40916","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40916"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40916\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40922,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40916\/revisions\/40922"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40916"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40916"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40916"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40916"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40916"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40916"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}