{"id":4088,"date":"2015-01-13T08:00:39","date_gmt":"2015-01-13T07:00:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4088"},"modified":"2015-01-12T18:01:34","modified_gmt":"2015-01-12T17:01:34","slug":"novi-predsjednik-ista-stara-militaristicka-histerija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4088","title":{"rendered":"Novi predsjednik, stara vojna histerija"},"content":{"rendered":"

I novi rumunjski predsjednik nastavlja promovirati blisko vojno savezni\u0161tvo Rumunjske sa velikim svjetskim vojnim silama nau\u0161trb socijalne sigurnosti gra\u0111ana. Ni objavljivanje informacija o CIA-inim tajnim zatvorima po Rumunjskoj lokalnu javnost nije natjeralo da posumnja u nu\u017enost tog savezni\u0161tva. Istovremeno se rast obrambenog prora\u010duna obja\u0161njava opasno\u0161\u0107u koja prijeti iz Rusije.
\n<\/strong><\/p>\n

Klaus Iohannis prisegnuo je za predsjednika 21. prosinca pro\u0161le godine. To je za Rumunjsku bio dan nabijen simbolikom: istovremeno se naime, obilje\u017eavala obljetnica po\u010detka revolucije iz 1989. godine. Dvadeset i pet godina nakon tog doga\u0111aja, \u010detvrti rumunjski postkomunisti\u010dki predsjednik prisegnuo je da \u0107e zemlju povesti dalje na njezinom demokratskom putu. Nakon \u0161to je u studenom u utrci za predsjednika, s povijesno visokom izlazno\u0161\u0107u na birali\u0161ta, odnio nadmo\u0107nu pobjedu, Iohannisovo predsjedanje Rumunjskom zna\u010dilo je nadu i druga\u010diji pristup stvarima.<\/p>\n

Me\u0111utim, nakon samo nekoliko tjedana u uredu predsjednika, mandat mu je ve\u0107 obilje\u017een nizom gafova. Prva Iohannisova odluka bila je dodjeljivanje ordena biv\u0161em politi\u010dkom zatvoreniku iz vremena komunizma, poznatom i po svojoj odanosti fa\u0161izmu. \u010cak su i neki desni\u010darski antikomunisti\u010dki intelektualci, koji ina\u010de podr\u017eavaju predsjednika, ocijenili da se radi o gre\u0161ki u prosudbi. Tom je doga\u0111aju prethodilo otvoreno pismo istih tih intelektualaca kojim su doveli u pitanje Iohannisov izbor osoblja i savjetnika. Prigovor se posebno odnosio na postavljanje biv\u0161eg premijera, Mihaija R\u0103zvana Ungureanua, za po\u010dasnog savjetnika. Vjerni neoliberal Unugreanu za svog je kratkotrajnog premijerskog mandata bio upetljan u skandal oko rasipanja novca svog ureda na hranu, pi\u0107e i darove.<\/p>\n

Ovog tjedna, kad se zemlja napokon osvijestila nakon dugih sve\u010danih praznika, fokus se opet okrenuo prema Iohannisu. Predsjedavaju\u0107i ceremonijom imenovanja novog \u0161efa vojnog osoblja predsjednik je zatra\u017eio pove\u0107anje vojnog bud\u017eeta na 2 posto BDP-a te je ve\u0107 za sljede\u0107i tjedan zakazao sastanak sa svim politi\u010dkim strankama kako bi se prona\u0161ao na\u010din da se taj plan i ostvari. Pove\u0107anje vojnog bud\u017eeta Iohannis je pretvorio u prioritet svoga mandata. Kao razloge navode\u0107i strate\u0161ko partnerstvo sa SAD-om (koje nije bilateralni sporazum nego rezultat \u010dlanstva u NATO-u) i situaciju u Ukrajini, Iohannis zapravo zahtijeva ve\u0107a dr\u017eavna izdvajanja za vojsku.<\/p>\n

Suverenitet u zamjenu za sigurnost<\/strong><\/p>\n

Uzmemo li samo za primjer 32 posto rumunjskih ku\u0107anstava u kojima djeca \u017eive u siroma\u0161tvu, to je u najmanju ruku \u010dudan prioritet. Novi predsjednik time pokazuje kako nastavlja voditi zemlju u smjeru u kojem ju je vodio i biv\u0161i predsjednik Traian Basescu koji je pak Rumunjsku podvrgnuo vojnim interesima NATO-a i SAD-a, a nau\u0161trb pre\u010dih doma\u0107ih problema. To je tipi\u010dna strategija klasi\u010dnog ekonomista iz 18. stolje\u0107a Adama Smitha: po Smithu, mudri politi\u010dki vo\u0111a uvijek \u0107e \u017ertvovati dio suvereniteta svoje zemlje za sigurnost, \u0161to je i bila odlika rumunjske vanjske politike kroz posljednja dva desetlje\u0107a. Dok zazivanje vi\u0161e suvereniteta (bilo u odnosu na SAD ili EU) uvijek predstavlja opasnost poticanja nacionalizma (kao primjerice u slu\u010daju susjedne Ma\u0111arske), isti\u010de se trud ovda\u0161nje vladaju\u0107e klase da se preda interesima svjetskog kapitala i njegovih politi\u010dkih agenata. Dr\u017eava se smatra sredstvom za taj cilj, bez puno brige za stanovnike.<\/p>\n

U tome le\u017ei paradoks: dok nominalno dr\u017eava svoj suverenitet temelji u narodu, interesi tog naroda pod\u010dinjeni su dr\u017eavnoj sigurnosti. Drugim rije\u010dima, dok se socijalna sigurnost razmontirava zbog mjera \u0161tednje, vojna sigurnost se uzdi\u017ee na razinu najvi\u0161eg dr\u017eavnog prioriteta. Novi predsjednik, \u010dini se, tvrdoglavo nastavlja taj trend, ili ga barem ne dovodi u pitanje. Isticanje vojne potro\u0161nje kao prioriteta njegova prvog mandata nedvosmisleno ide u tom smjeru.<\/p>\n

Kao i obi\u010dno, ta ratni\u010dka tendencija dr\u017eave manje je povezana sa stvarnim ili zami\u0161ljenim prijetnjama, a vi\u0161e s ekonomijom, politikom i ideologijom. Od pada komunizma rumunjska vladaju\u0107a klasa svih politi\u010dkih predznaka smatrala je \u010dlanstvo u NATO-u krajnjim ciljem tranzicije, znakom civiliziranosti, zapadnja\u0161tva i prevladavanja pro\u0161losti. \u010clanstvo u NATO-u tako\u0111er je smatrano preduvjetom priklju\u010divanja EU, \u0161to je zapravo i bio. Stoga je pripadanje tom vojnom savezu, uz strukturne prilagodbe odre\u0111ene Washingtonskim konsenzusom, predstavljalo pokreta\u010dku snagu tranzicijskog perioda. Militaristi\u010dka perspektiva \u010dvrsto je ukorijenjena u samom procesu tranzicije nakon 1989., \u0161to je \u010dinjenica koju su promatra\u010di tih transformacija uvelike previdjeli. Neki od klju\u010dnih momenata za razumijevanje rumunjske tranzicije i neospornog savezni\u0161tva s imperijalisti\u010dkim interesima SAD-a i NATO-a su sljede\u0107i: NATO-ovo bombardiranje Jugoslavije 1999., invazija SAD-a na Irak 2003. te NATO-ov samit u Bukure\u0161tu 2008., na kojem je zabilje\u017eena brutalna policijska represija protiv anti-NATO aktivista.<\/p>\n

CIA-ni tajni zatvori<\/strong><\/p>\n

Definitivni dokaz podre\u0111ivanja zemlje globalnim imperijalisti\u010dkim interesima bilo je sudjelovanje u “ratu protiv terorizma”. Rumunjska ne samo da je slala vojnike u Afganistan i Irak, nego je, jo\u0161 va\u017enije, pru\u017eila uto\u010di\u0161te danas zloglasnim tajnim zatvorima ameri\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe CIA-e. Ono \u0161to je dugo bilo javna tajna postalo je op\u0107epoznato kad je koncem 2014. godine objavljen izvje\u0161taj ameri\u010dkog Senata o tajnim zatvorima CIA-e. Nema ni tra\u010dka sumnje da je Rumunjska bila jedna od zemalja u kojima je CIA obavljala tajne operacije koje su uklju\u010divale mu\u010denje osumnji\u010denih za terorizam. Te tajne operacije bile su poznate najvi\u0161im rumunjskim dr\u017eavnim slu\u017ebenicima \u2013 ponajprije biv\u0161im predsjednicima i \u0161efovima tajnih slu\u017ebi \u2013 iako ni njima nisu bili otkriveni svi detalji. Ovdje valja napomenuti da se Rumunjska nije samo odrekla dijela suvereniteta za sigurnost, nego se dopu\u0161tanjem ovih tajnih operacija zapravo odrekla kontrole nad dijelovima svoga teritorija (kao \u0161to je slu\u010daj i s vojnim bazama postavljenim u zemlji nakon invazije na Irak).<\/p>\n

Tematika CIA-inih tajnih zatvora nije previ\u0161e zabrinula rumunjsku javnost. Osim nekih kritika u medijima engleskog govornog podru\u010dja, pro\u0161la je ispod radara rumunjskog javnog mnijenja. U Rumunjskoj je ve\u0107ina establi\u0161menta izabrala ili \u0161utnju ili opravdavanje zatvora kao nu\u017enosti takvog saveza. Tajne pritvorske jedinice i mu\u010denja u njima normalizirani su kao strate\u0161ka du\u017enost prema saveznicima. Ono malo glasova s ljevice koji su se odva\u017eili na kriti\u010dko propitivanje brzo su u\u0161utkani kao nedomoljubni ili kao ruske prodane du\u0161e.<\/p>\n

Ovo je glavni ishod situacije u Ukrajini i ruske aneksije Krima. One su retrospektivno opravdale udru\u017eivanje ovda\u0161nje vladaju\u0107e klase s NATO-om i SAD-om i \u0161tovi\u0161e, otvorile prostor za ve\u0107a vojna ulaganja. Ba\u0161 kao \u0161to se takozvanu teroristi\u010dku prijetnju drugdje u Europi koristi da bi se opravdale povrede gra\u0111anskih sloboda i odrije\u0161ile ruke tajnim slu\u017ebama i njihovim mehanizmima nadzora, takozvana ruska prijetnja sada se u isto\u010dnoj Europi otvoreno koristi za pove\u0107anje vojne potro\u0161nje. Potencijalna prijetnja koju se uzimalo za razlog integracije u NATO po\u010detkom 2000-ih sada se predstavlja kao stvarnost, stalna opasnost koja zahtijeva neposrednu reakciju.<\/p>\n

Zakon Velikog brata<\/strong><\/p>\n

Predsjednikov prijedlog izdvajanja 2 posto BDP-a za vojsku predstavlja samo vrh ledene sante me\u0111u “mjerama za u\u010dvr\u0161\u0107ivanje sigurnosti”, kako je slu\u017ebeno diskurzivno to uokvireno. Niz zakonskih prijedloga sada \u010deka na izglasanje u parlamentu po hitnom postupku. Najkontroverzniji od njih, prikladno nazvan zakonom Velikog brata, ponovno je na redu, nakon prijedloga o rumunjskoj tajnoj slu\u017ebi. Zakon, koji je 2014. progla\u0161en neustavnim, rumunjska je verzija zakona o National Security Agency<\/em>, kojim se tajnoj slu\u017ebi omogu\u0107uje pristup telefonima i internetskim podacima ciljanih korisnika. Povrh toga, novim zakonom namjerava se prisiliti pretplatnike da pri kupnji mobitela otkriju svoj identitet. Vi\u0161e NVO-a bliskih tajnim slu\u017ebama je nakon nedavnih zbivanja u Parizu ve\u0107 objavilo otvoreno pismo podr\u0161ke tim mjerama.<\/p>\n

U djelokrugu ljevice uvijek je bilo kritiziranje imperijalisti\u010dkih ambicija vojnih saveza poput NATO-a, kao i isticanje stalnog izvanrednog stanja koje dr\u017eave progla\u0161avaju da bi opravdale svoje poteze. Vi\u0161e no i\u0161ta drugo, sigurnost je bila na usnama onih koji zapravo poti\u010du nesigurnost, \u010dak i rat. No, sude\u0107i prema ovdje opisanom rumunjskom primjeru, trebali bismo mo\u017eda oti\u0107i korak dalje i u stvari priznati stalnu militarizaciju dr\u017eave i svakodnevnog \u017eivota op\u0107enito. S kapitalizmom u strukturnoj krizi, \u010dini se da je jedini na\u010din da dru\u0161tvo opstane masivna policijska intervencija i nasilje. Ovaj \u0107e se trend vjerojatno nastaviti, ali mu treba dodati poja\u010danu prisutnost vojske u dr\u017eavnom odlu\u010divanju. Budu\u0107i da je dr\u017eavna sigurnost ve\u0107 sada va\u017enija od socijalne sigurnosti i obrambeni bud\u017eeti se posvuda podebljavaju, doveden je u pitanje sam pojam gra\u0111anstva. Sve vi\u0161e se radi samo o metama. Predsjednik Iohannis je u svom govoru spominjao samo bud\u017eetne mete, ali trend je razvidan.<\/p>\n

S engleskog prevela Mirna \u0160imat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klaus Iohannis prisegnuo je za predsjednika 21. prosinca. To je za Rumunjsku bio dan nabijen simbolikom: istovremeno se obilje\u017eavala obljetnica po\u010detka revolucije iz 1989…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4093,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[78],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-4088","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-nato","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4088"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4088\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4101,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4088\/revisions\/4101"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4088"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4088"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4088"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4088"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}