{"id":40870,"date":"2022-01-18T12:25:00","date_gmt":"2022-01-18T11:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40870"},"modified":"2022-01-20T19:21:46","modified_gmt":"2022-01-20T18:21:46","slug":"bizarnosti-suvremenog-kapitalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40870","title":{"rendered":"Lud i lu\u0111i suvremenog kapitalizma"},"content":{"rendered":"\n<p>Puno indikatora upu\u0107uje na to da \u017eivimo u politi\u010dki krajnje bizarnim vremenima. Gotovo svakodnevno mo\u017eemo izdvajati primjere koji zaslu\u017euju status &#8220;u\u017easa postmoderne&#8221;. No, oni &#8220;najsla\u0111i&#8221; dolaze uvijek iz samog srca globalnog kapitalizma. Larry Fink je \u010delni \u010dovjek BlackRocka, najve\u0107e svjetske korporacije za upravljanje investicijama. Pro\u0161log je tjedna vrijednost imovine kojom BlackRock upravlja prema\u0161ila 10 bilijuna dolara. U svom posjedu ima dionice svih najve\u0107ih svjetskih kompanija i nije pretjerivanje ako ka\u017eemo da BlackRock predstavlja financijsku infrastrukturu globalnog kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n<p>Vratimo se na Finka. On se svake godine obra\u0107a <a href=\"https:\/\/www.ft.com\/content\/2ab11b21-9a5c-480a-acd5-097ea0bb1ff3\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">pismom<\/a> kolegama izvr\u0161nim direktorima u kojem obznanjuje svoje vi\u0111enje trenutne situacije. U ovogodi\u0161njem pismu Fink se, naime, branio od optu\u017ebi. I to od optu\u017ebi ameri\u010dkih konzervativaca koji smatraju da je BlackRock &#8220;woke&#8221; kompanija. Konzervativni politi\u010dari, biznismeni i aktivisti optu\u017euju Finka i BlackRock da se pri investiranju ne vode uobi\u010dajenim poslovnim standardima ve\u0107 da u obzir uzimaju i dru\u0161tvene, ekolo\u0161ke i druge &#8220;ne-prirodne&#8221; kriterije. Ili rije\u010dima republikanskog senatora Teda Cruza, direktori koriste kompanije da provedu agendu Demokratske stranke koja je pod kontrolom radikalne ljevice.<\/p>\n\n\n\n<p>Ideje i konstrukcije ameri\u010dkih konzervativaca redovito spadaju pod najsumanutije, ali su prili\u010dno utjecajne. Dovoljno utjecajne da se Fink osje\u0107ao du\u017enim braniti se. U obrani poslovanja BlackRocka Fink se oslanja na distinkciju izme\u0111u sudionika (stakeholdera) i dioni\u010dara (shareholdera) i ideju da se investiranja ne smiju zasnivati samo na interesima potonjih ve\u0107 na interesima svih na koje imaju utjecaj. I smatra da se tu ne radi o politici i nastavlja: &#8220;Nije rije\u010d o dru\u0161tvenoj ili ideolo\u0161koj agendi. Nije &#8216;woke&#8217;. Radi se o kapitalizmu koji pokre\u0107u me\u0111usobno korisni odnosi izme\u0111u vas i zaposlenika, kupaca, opskrbljiva\u010da i zajednica na koje se va\u0161e kompanije oslanjaju da bi napredovale.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje u pismu Fink obja\u0161njava nu\u017enost zelene tranzicije i priliku koju ta tranzicija donosi te isti\u010de kako radni\u010dka potra\u017enja za ve\u0107im nadnicama ne predstavlja opasnost ve\u0107 znak ekonomskog zdravlja. Zadovoljan radnik je onaj koji pokre\u0107e kapitalizam, smatra Fink. Radi se, dakle, o retorici koja ne predstavlja posebnu novost, ali valja se zapitati: za\u0161to se jednu od centralnih firmi suvremenog kapitalizma optu\u017euje da &#8220;radi&#8221; protiv kapitalizma i za\u0161to Fink odgovara na takve optu\u017ebe umjesto da ka\u017ee: vi ste potpuno ludi? \u010cini se da postoje dva razloga za to. Unato\u010d sumanutosti konstrukcija optu\u017ebi, one se ipak oslanjaju na realan trend, samo ga, kako je to \u010desto u desnoj interpretaciji svijeta, krivo tuma\u010de. BlackRock se prili\u010dno isti\u010de u tzv. greenwashingu: predstavlja se kao kompanija bliska zelenim ciljevima dok istovremeno ula\u017ee u naftne kompanije. Me\u0111utim, to ne rade zato jer ih kontrolira &#8220;radikalna ljevica&#8221; ve\u0107 upravo zato da ubla\u017ee kritike po kojima ne skrbe za okoli\u0161 i vode se isklju\u010divo profitnim interesima.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi razlog nije poput prvog zasnovan na cinizmu BlackRocka ve\u0107 na sagledavanju \u0161ire situacije. Iako ne\u0107e \u017ertvovati profite radi \u0161irih i ekolo\u0161kih ciljeva, kapitalisti poput Finka znaju da opstojnost njihovih profita ovisi i opstojnosti kapitalizma. I da u vremenima kriza i nestabilnosti moraju zajedno s ostalim dionicima misliti i o \u0161iroj slici. A \u0161ira slika predstavlja interese svih aktera u kapitalizmu. Kriti\u010dari, na \u010delu s konzervativnim biznismenima i njihovim politi\u010dkim glasnogovornicima, naprosto vide opasnost u svakoj naznaci kolektivnog interesa pa makar bio posrijedi kolektivni interes kapitalisti\u010dke klase. Toliko su op\u010dinjeni strahom od kolektivnog da u rastu klasne svijesti kapitalista vide agendu radikalne ljevice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Puno indikatora upu\u0107uje na to da \u017eivimo u politi\u010dki krajnje bizarnim vremenima. Gotovo svakodnevno mo\u017eemo izdvajati primjere koji zaslu\u017euju status &#8220;u\u017easa postmoderne&#8221;. No, oni &#8220;najsla\u0111i&#8221; dolaze uvijek iz samog srca globalnog kapitalizma. Larry Fink je \u010delni \u010dovjek BlackRocka, najve\u0107e svjetske korporacije za upravljanje investicijama. Pro\u0161log je tjedna vrijednost imovine kojom BlackRock upravlja prema\u0161ila 10 bilijuna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40872,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-40870","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40870","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40870"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40870\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40873,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40870\/revisions\/40873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40870"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40870"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40870"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40870"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40870"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40870"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40870"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}