{"id":40861,"date":"2022-01-18T00:40:00","date_gmt":"2022-01-17T23:40:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40861"},"modified":"2022-01-20T09:23:24","modified_gmt":"2022-01-20T08:23:24","slug":"sjaj-i-bijeda-donacija-cjepiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40861","title":{"rendered":"Sjaj i bijeda donacija cjepiva"},"content":{"rendered":"\n

Ve\u0107 mjesecima se na sva zvona razgla\u0161ava humanitarne uspjehe velikih ekonomskih sila koje na redovitoj bazi objavljuju planove doniranja milijuna doza cjepiva siroma\u0161nim dr\u017eavama. Me\u0111utim, i nakon donacija bogate dr\u017eave imaju milijarde doza vi\u0161e nego \u0161to im je potrebno, a siroma\u0161ne dr\u017eave ih nemaju dovoljno ni za cijepljenje 20% najugro\u017eenijih, dok mnoge doze propadaju zbog isteka roka trajanja. Istovremeno se razvija nova vrsta zdravstvenog turizma koja cijepljenjem dobrostoje\u0107ih turista dodatno pridonosi globalnim nejednakostima u pristupu cjepivu.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je i po\u010dela, 2021. godina je zavr\u0161ila u znaku cijepljenja protiv Covid-19. Ali, za razliku od prethodnog decembra, kada je u po\u010detnoj fazi globalne distribucije cjepiva bilo op\u0107enito malo, krajem pro\u0161le godine u pojedinim regijama nagomilani su milijuni doza vi\u0161ka, dok drugdje potpuno cijepljene nisu bile \u010dak ni zdravstvene radnice. Dok je 31. decembra 2021. 70% stanovni\u0161tva Ujedinjenog Kraljevstva u potpunosti cijepljeno protiv Covid-19, kao i 69%, odnosno 62%, stanovni\u0161tva EU i SAD-a, taj postotak na cijelom afri\u010dkom kontinentu iznosio je 9,2%.<\/p>\n\n\n\n

O ovom, ne vi\u0161e novom, obliku nejednakosti mo\u017ee se re\u0107i puno, ali najva\u017enije je to da je njegova pojava bila apsolutno predvidljiva, i u vi\u0161e navrata predvi\u0111ena, ne samo od strane raznih organizacija za pravo na zdravlje, ve\u0107 i od Svjetske zdravstvene organizacije. Generalni direktor SZO, Tedros Adhanom Ghebreyesus, pro\u0161le godine je u vi\u0161e navrata upozoravao kako \u0107e gramzivost bogatih zemalja sprije\u010diti druge da postignu adekvatnu razinu procijepljenosti i time usporiti borbu protiv pandemije.<\/p>\n\n\n\n

Bolje i\u0161ta nego ni\u0161ta?<\/h2>\n\n\n\n

Unato\u010d upozorenjima i iskazima podr\u0161ke me\u0111unarodnim mehanizmima solidarnosti poput COVAX-a, konkretni koraci su ve\u0107inom izostali. Jo\u0161 prije decembra 2021., neslu\u017ebeno i potiho se po\u010delo govoriti kako je distribucija doza preko COVAX-a podbacila. Koli\u010dina osiguranih doza nije dovoljna \u010dak ni za postizanje prili\u010dno neambicioznog cilja, cijepljenja 20% najugro\u017eenijih u razli\u010ditim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n

Umjesto zajedni\u010dkih mehanizama, dr\u017eave koje su priskrbile previ\u0161e cjepiva za vlastite potrebe koncentrirale su se na bilateralne donacije. Ve\u0107 mjesecima se na sva zvona razgla\u0161ava humanitarne uspjehe velikih ekonomskih sila, koje na redovitoj bazi objavljuju planove za doniranje milijuna doza. Prema podacima UNICEF<\/a>-a, do danas je preko bilateralnih sporazuma Ujedinjeno Kraljevstvo isporu\u010dilo ne\u0161to vi\u0161e od 4 milijuna doza cjepiva, Njema\u010dka preko 8 milijuna, a SAD preko 60 milijuna.<\/p>\n\n\n\n

Ako se uzme u obzir donirano preko COVAX-a, brojke su jo\u0161 i ve\u0107e: preko 21 milijuna doniranih doza iz Ujedinjenog Kraljevstva, 85 milijuna iz Njema\u010dke i otprilike 272 milijuna iz SAD-a. \u010cak je i Hrvatska bilateralnim sporazumima isporu\u010dila 330 tisu\u0107a doza drugim dr\u017eavama na Balkanu, Butanu i Vijetnamu, a vi\u0161e od milijun doza kroz COVAX, ali eto, ni to nije pomoglo da se globalna slika cijepljenja bitno promijeni.<\/p>\n\n\n\n

I nakon donacija, bogate su dr\u017eave imale milijarde doza cjepiva vi\u0161e od onoga \u0161to im je potrebno da u potpunosti cijepe odraslo stanovni\u0161tvo. Samo SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo skupa su imali 14 milijardi doza vi\u0161ka – doza koje su uskladi\u0161tene \u010dekale da ih se iskoristi kao tre\u0107e i \u010detvrte doze, ili da ih se donira ako se uspje\u0161no prevazi\u0111u birokratske prepreke. Za usporedbu, za postizanje pune procijepljenosti odraslog stanovni\u0161tva Afrike u istom periodu bilo je potrebno oko 12,5 milijardi doza cjepiva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Naravno, moglo bi se re\u0107i da je u trenutnoj situaciji bolje i\u0161ta nego ni\u0161ta, odnosno da pristup distribuciji cjepiva temeljen na humanitarizmu mo\u017ee omogu\u0107iti da se cijepi barem dio stanovni\u0161tva siroma\u0161nih zemalja. Sude\u0107i prema nedavnim iskustvima, dodu\u0161e, izgleda da postoji \u0161ansa da \u010dak ni to nije istina. Zbog odre\u0111ene doze nevoljkosti bogatih zemalja u svemu, pa tako i u humanitarnom radu, donacije cjepiva koje se \u0161alju svijetom na odredi\u0161te pristi\u017eu preblizu kraju isteka roka valjanosti. Nigerija je tako u decembru<\/a> spalila preko milijun doniranih doza cjepiva zbog isteka roka trajanja, a kroz isti mjesec su siroma\u0161ne zemlje odbile primiti donacije od otprilike 100 milijuna doza, kako se uz no\u0161enje s pandemijom ne bi jo\u0161 bavile i zbrinjavanjem medicinskog otpada pristiglog iz Europe.<\/p>\n\n\n\n

Cjepni turizam<\/h2>\n\n\n\n

U drugim kontekstima nastaju i druga\u010diji problemi s cijepljenjem. Kao \u0161to je to ve\u0107 dobro razgla\u0161eno, turisti iz Rusije u velikim se brojevima upu\u0107uju na nekoliko lokacija – me\u0111u kojima i Hrvatsku – kako bi se (do)cijepili i ostvarili pravo na EU Covid-19 potvrdu, i tako lak\u0161e putovali na destinacije koje ne priznaju Sputnik V. Ustvari, ovaj oblik zdravstvenog turizma je toliko za\u017eivio da je do\u0161lo do dodatnog usmjeravanja kapaciteta na cjepne punktove u Zagrebu<\/a>, kako bi cijepljenje lokalnog stanovni\u0161tva i turista moglo pro\u0107i bez pote\u0161ko\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom da je trenutno lokalna potra\u017enja za cjepivom dovoljno niska, a koli\u010dina raspolo\u017eivih doza cjepiva dovoljno visoka da se dvije skupine ne na\u0111u u direktnom sukobu, situacija ne bi trebala izazivati posebnu zabrinutost; naravno, pod uvjetom da se za cijepljenje jednih i drugih osigura dovoljan broj odmornih zdravstvenih radnica, a ne optere\u0107uje dodatno medicinske sestre koje su preraspore\u0111ene iz drugih klju\u010dnih slu\u017ebi. Na kraju krajeva, zdravstveni turizam jest jedan od nedosanjanih snova dobrog dijela zdravstvenih strategija RH.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to predstavlja razlog za brigu jest \u0161to cijepljenjem dobrostoje\u0107ih turista mo\u017eemo dodatno pridonijeti globalnim nejednakostima u pristupu cjepivima. Dok \u0107e turisti iz Rusije koji si mogu priu\u0161titi aran\u017emane od vi\u0161e stotina eura plus dnevne tro\u0161kove mo\u0107i nastaviti putovati i tro\u0161iti uz minimalno prepreka, oni koji za to nemaju novaca i dalje \u0107e ostati bez ikakvog cjepiva. S time na umu, treba re\u0107i da je te\u0161ko ozbiljno shvatiti razmi\u0161ljanja koja je Vikica Krolo, biv\u0161a predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, iznijela u Slobodnoj Dalmaciji<\/a> kada je izrazila zabrinutost da iza aviona krcatih Rusa mo\u017eda mo\u017eemo o\u010dekivati one prepune Pakistanaca i Afganistanaca \u017eeljnih besplatnog cijepljenja.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da se Afganistan trenutno nalazi u ogromnoj humanitarnoj krizi<\/a>, zbog koje svega 5% stanovni\u0161tva ima dovoljno za jesti – u kojem je, usput budi re\u010deno, s dvije doze cijepljeno <\/a>manje od 10% stanovni\u0161tva, bar jednu dozu je primilo 11%, a isporu\u010deno mu je manje od 5 milijuna doza cjepiva kroz donacij<\/a>e – te\u0161ko mo\u017eemo o\u010dekivati masovnu navalu na lokalne turisti\u010dke i zdravstvene kapacitete.<\/p>\n\n\n\n

Ali stvar nije \u010dak ni u tome da Hrvatska (ili bilo koja druga dr\u017eava \u010dlanica EU) besplatno cijepi turiste iz Rusije, kao \u0161to ne bi bio problem da cijepi ve\u0107i broj ljudi iz Afganistana, samo kada bi to htjela. Doza, koliko znamo, ima. Najbogatije zemlje svijeta u dogovoru valjda mogu nekako osigurati i kadrove koji \u0107e te doze administrirati. Problem od po\u010detka le\u017ei isklju\u010divo u tome \u0161to EU, kao i SAD, Kanada, i ostali iz tog kruga, ne mogu zamisliti odgovor na pandemiju koji po\u010diva na pretpostavci da cjepivu moramo imati pristup svi, \u0161to prije – ako to zna\u010di da \u0107e financijski tro\u0161ak za nabavku snositi oni ili, jo\u0161 gore, farmaceutske kompanije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 mjesecima se na sva zvona razgla\u0161ava humanitarne uspjehe velikih ekonomskih sila koje na redovitoj bazi objavljuju planove doniranja milijuna doza cjepiva siroma\u0161nim dr\u017eavama. Me\u0111utim, i nakon donacija bogate dr\u017eave imaju milijarde doza vi\u0161e nego \u0161to im je potrebno, a siroma\u0161ne dr\u017eave ih nemaju dovoljno ni za cijepljenje 20% najugro\u017eenijih, dok mnoge doze propadaju zbog […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":40867,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[859,443,1273,435],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-40861","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-covid-19","tag-nejednakost","tag-procijepljenost","tag-zdravstvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40861"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40861\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40868,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40861\/revisions\/40868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40861"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40861"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40861"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40861"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}