U subotnjem izdanju Jutarnjeg lista, sredi\u0161nja tema podlistka Magazin bila je kadrovska politika Vatikana, odnosno smjena generacija u me\u0111u hrvatskim biskupima koja se o\u010dekuje u 2022. godini. Kako isti\u010du novinari Robert Bajru\u0161i i Tomislav Mami\u0107, papa Franjo je posljednjih nekoliko godina potpuno promijenio kadrovsku strukturu doma\u0107e kurije i to \u0107e se nastaviti i u 2022. godini odlaskom u mirovinu nekih od va\u017enijih figura Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj. Nakon \u0161to je u prvim godinama svoga pontifikata umirovio prousta\u0161kog li\u010dko-senjskog biskupa Milu Bogovi\u0107a i vojnog ordinarija Juraja Jezerinca, papa Franjo \u0107e u novoj godini nastaviti s umirovljenjima ostatka dominantne, nacionalisti\u010dke struje me\u0111u hrvatskim biskupima. Na red dolaze splitsko-makarski i zadarski nadbiskupi Marin Bari\u0161i\u0107 te \u017delimir Pulji\u0107 koji uskoro navr\u0161avaju 75 godina i prema pravilima Svete stolice, moraju, svjetovnim rje\u010dnikom re\u010deno, staviti svoj mandat na raspolaganje poglavaru Katoli\u010dke Crkve.<\/p>\n\n\n\n
Dominatno je mi\u0161ljenje da trenutni papa na \u010delo hrvatskih biskupija \u017eeli dovesti li\u010dnosti koji slijede njegov nauk, vidno progresivniji od njegovih prethodnika Ratzingera i Wojtyle. Kao o\u010diti primjer takve kadrovske politike navodi se Mate Uzini\u0107, budu\u0107i rije\u010dki nadbiskup, a nekada\u0161nji dubrova\u010dki biskup koji je svojim medijskim istupima isprike LGBT+ populaciji te otvorenim zagovaranjem cijepljenja stvorio brojne protivnike me\u0111u konzervativnim laicima i desnim klerikalnim grupama koje se ne libe o tome otvoreno govoriti za razliku od Uzini\u0107eve opozicije unutar crkvene hijerarhije. Iako Uzini\u0107 svakako predstavlja svijetli primjer u dugom mraku HBK kao bitne infrastrukturne i ideolo\u0161ke uzdanice doma\u0107e krajnje desnice, Crkva vrijeme mjeri ne\u0161to druga\u010dije nego mi, obi\u010dni ljudi. Vatikanu i njegovoj birokraciji va\u017enije je osigurati kontinuitet stabilnosti i odanosti univerzalnoj Katoli\u010dkoj Crkvi sa sredi\u0161tem u Rimu, nego ideolo\u0161ku konzistentnost i uskla\u0111enost sa trenutnim papom i njegovim porukama. Valja imati na umu da se paralelno s ovim promjenama me\u0111u hrvatskim sve\u0107enstvom doga\u0111a i puno va\u017eniji proces u samom Vatikanu, a to je dono\u0161enje novog apostolskog ustava <\/a>koji za cilj ima reorganizaciju vatikanske birokracije. Rije\u010d je o najve\u0107oj promjeni u ustrojstvu Katoli\u010dke Crkve jo\u0161 od pape Ivana Pavla II.<\/p>\n\n\n\n Uskla\u0111enost ta dva procesa mo\u017eda najbolje pokazuje slu\u010daj trenutnog nadbiskupa koadjutora u splitskoj metropoliji. Naime, aktualni nadbiskup splitsko-makarski Bari\u0161i\u0107 je ve\u0107 dobio svog nasljednika u vidu poslu\u0161nog vatikanskog birokrata hercegova\u010dkih korijena Dra\u017eena Kutle\u0161e koji je za vrijeme Pape Benedikta XVI. postavljen na \u010delo pore\u010dke biskupije da u korist talijanskih benediktinaca, a posredno Vatikana, do kraja rije\u0161i pitanje denacionaliziranog samostana u Dajli. Ovaj zaboravljeni primjer iz povijesti odnosa Vatikana i HBK, kao i \u010dinjenica da su procesu Franjinih kadrovskih promjena neke manje biskupije dobili nekada\u0161nji \u010delnici Papinskog Hrvatskog Zavoda sv. Jeronima u Rimu (Jure Bogdan vojni ordinarij te Bo\u017ee Rado\u0161, biskup vara\u017edinski), govori u prilog tezi da Vatikan \u017eeli osigurati stabilnost i vjernost hrvatskih prelata centralnoj vlasti u Vatikanu koja je kroz povijest \u010desto bila naru\u0161avana, a pogotovo u zadnje vrijeme nakon stavljana u ladicu slu\u010daja beatifikacije kardinala Stepinca \u0161to je, veliki udar na nacionalisti\u010dku liniju u Katoli\u010dkoj Crkvi u Hrvatskoj \u010diji je Stepinac, simboli\u010dka i povijesna personifikacija. <\/p>\n\n\n\n Svima je jasno da papa Franjo nije najomiljeniji papa me\u0111u hrvatskim katolicima koji su desetlje\u0107ima bili pastva za tovljenje najgorim nacionalizmom. I dok je mo\u017eda za vrijeme nekih ranijih papa to odgovaralo interesima Vatikana u tranziciji katoli\u010dkog dijela Isto\u010dne Evrope iz komunizma i mobilizaciji samih vjernika u tom procesu, danas to vi\u0161e nije slu\u010daj. Vrijeme biskupa bespogovorno odanih nacionalnoj ideji, prije nego interesima univerzalne Crkve je gotovo. Uostalom, to najvjernije pokazuju smjene na \u010delu slu\u017ebenih novina Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj 2020. i micanje notornog Ivana Mikleni\u0107a s pozicije glavnog urednika. To je bio svojevrstan uvod u kona\u010dni odlazak u mirovinu i kardinala Josipa Bozani\u0107a \u0161to \u0107e biti to\u010dka na i kona\u010dnoj transformaciji doma\u0107e kurije u skladu s interesima vatikanske birokracije i tamo\u0161njih promjena koje su puno dugoro\u010dnije nego simboli\u010dke politi\u010dke geste aktualnog pape.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U subotnjem izdanju Jutarnjeg lista, sredi\u0161nja tema podlistka Magazin bila je kadrovska politika Vatikana, odnosno smjena generacija u me\u0111u hrvatskim biskupima koja se o\u010dekuje u 2022. godini. Kako isti\u010du novinari Robert Bajru\u0161i i Tomislav Mami\u0107, papa Franjo je posljednjih nekoliko godina potpuno promijenio kadrovsku strukturu doma\u0107e kurije i to \u0107e se nastaviti i u 2022. […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":40814,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[586,547,585,25],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-40813","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-crkva","tag-hrvatska","tag-katolicka-crkva","tag-nacionalizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40813"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40818,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40813\/revisions\/40818"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40813"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40813"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40813"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40813"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}