Prema svemu sude\u0107i, nedavno izre\u010dene optu\u017ebe na ra\u010dun Ante Gotovine, a vezane uz njegov biznis s tunama, nisu odr\u017eive. No, to ne zna\u010di da tr\u017ei\u0161te uzgoja riba nema posljedica po njenu dostupnost i ekolo\u0161ku odr\u017eivost.<\/p>\n\n\n\n
Zapjenilo se more jadransko pro\u0161li tjedan od vijesti da Ante Gotovina krijum\u010dari mladu tunu iz Libije za tov u svojim ribogojili\u0161tima. I da mu nadle\u017eno Ministarstvo poljoprivrede RH jo\u0161 navodno poma\u017ee u raboti nedostojnoj kultnoga general-heroja, makar i umirovljenog. Ubrzo \u0107e se ipak pokazati da za takvu pri\u010du zasad nema dovoljno dokaza<\/a>, pa ni ja\u010dih indicija. No njome je potencijalno otvorena \u010ditava jedna ranije dobrano potisnuta \u0161ira tema, pa \u0107emo zato malo du\u017ee zadr\u017eati pogled uprt na kontroverzno plavetnilo.<\/p>\n\n\n\n I jest impresivno, ali nipo\u0161to ne gledamo svi jednako poeti\u010dno ili pak mo\u017eda pragmati\u010dno na nj. Gotovina potje\u010de iz ribarske obitelji, dok je akvakulturi prionuo nakon \u010detrdesetgodi\u0161njeg izbivanja s Jadrana. U me\u0111uvremenu je slu\u017eio Legiji stranaca i francuskim vojno-obavje\u0161tajnim slu\u017ebama u Africi i Ju\u017enoj Americi, a potom se mal\u010dice odao kriminalu u samoj Francuskoj. Vojna mu karijera do\u017eivljava uzlet u redovima Hrvatske vojske i Hrvatskog vije\u0107a obrane u Bosni i Hercegovini, mada je ne\u0161to kasnije izru\u010den Ha\u0161kom tribunalu.<\/p>\n\n\n\n Nije poznato je li tada\u0161nji optu\u017eenik za ratne zlo\u010dine nad Srbima i napose srpskim civilima, svoj budu\u0107i maritimni biznis osmislio upravo za vrijeme tog uzni\u0161tva. Sedam je godina trebalo Me\u0111unarodnom sudu da mu izrekne osloba\u0111aju\u0107u presudu, a nakon prvotne okrivljuju\u0107e. Nesumnjivo su iza toga ostali stanoviti repovi, jer za civilne srpske \u017ertve u akciji Oluja nije osu\u0111en nitko uistinu relevantan. Pritom je ba\u0161 Gotovina upravljao klju\u010dnim, najburnijim operativnim zonama tokom osloba\u0111anja Hrvatske, Zbornim podru\u010djem Split.<\/p>\n\n\n\n Ipak, ne\u0161to je drugo kumovalo sjajnom imid\u017eu ovoga generala, i slici njegove ratni\u010dke neokaljanosti, povrh slu\u017ebene presude. Bila mu je ve\u0107 namijenjena uloga nacionalnog mu\u010denika, \u010duvara svehrvatske pravovjernosti, onako kao \u0161to je Kralju ribara povjeren Sveti gral. Indirektno se, ali efikasno ogradio, i odbio stati uz nacionaliste koji su u \u010dasu njegova dolaska iz zatvora naveliko hu\u0161kali protiv vlasti lijevog centra. Zatim su svi primijetili da se taj ustvari nikad u \u017eivotu nije javno istaknuo nekakvim \u0161ovinisti\u010dkim izjavama.<\/p>\n\n\n\n Zaredala su kuloarska tuma\u010denja s naglaskom na antifa\u0161isti\u010dku orijentaciju najbli\u017eih mu predaka, ali bit \u0107e da se na\u0161 ratnik naprosto za\u017eelio mira. Me\u0111u ostalim i zbog poslovanja, kao \u0161to \u0107e se ubrzo pokazati, s uzgojem tuna za izvoz u Aziju. Njegov pahuljasti obla\u010dak, njegov eteri\u010dni nebeski ideal, njegov du\u0161evni spokoj bio je tr\u017ei\u0161no determiniran, osim \u0161to je ni\u0161u jo\u0161 valjalo izgraditi. Sustav dr\u017eavnih koncesija i popratne regulative za tunogojstvo u Hrvatskoj nije bio razvijen, pa ga je tek Gotovina izrazitije potaknuo.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da nije otimao tvornice i otpu\u0161tao radnike, ispao je ono \u0161to se naziva humanim poduzetnikom. Budu\u0107i da nije govorio o Srbima mrzila\u010dki, ispao je \u010dak i ne\u0161to poput zavidno humanog ratnika. A posao s tunama je doslovno procvao, nakon po\u010detnog zahuktavanja, do razina o kojima se ovdje svojedobno moglo samo ludo ma\u0161tati. Danas je dovoljno re\u0107i da je izvoz tune postao peta najunosnija eksportna stavka u hrvatskoj vanjskoj trgovini. Nadma\u0161io je biznis sa p\u0161enicom, izvoznom perjanicom ina\u010de krhkog i zapu\u0161tenog doma\u0107eg agrara.<\/p>\n\n\n\n Kavezni uzgoj tuna, jasno, nije nikakva STEM-akrobatika, ali je razvoj dotad ve\u0107 zakr\u017eljalog sektora iziskivao odre\u0111ene sposobnosti, ne samo politi\u010dke veze. Da je glavni hagiograf Ante Gotovine, \u010duveni novinar Nenad Ivankovi\u0107, znao u kakvog \u0107e poduzetnika izrasti ovaj general, malo bi mu bila ona jedna knjiga o njemu. Ona jedna iz 2005. godine, naime, naslovljena “Ribar \u2013 pustolov i general”, a po kojoj je Antun Vrdoljak snimio film reduciranog naziva “General”, e da bismo sad iz obaju tih djela vukli citate za me\u0111unaslove.<\/p>\n\n\n\n Gornji navod nema dodu\u0161e veze s ribogojstvom, nego s vojnom taktikom, ali svakako ocrtava i snala\u017eljivost general-ribara na mirnodopskoj fronti. No tu se definitivno razilaze putevi Gotovine i njegova naroda, ili njegovih sugra\u0111ana: dakle tek po ribljem pitanju. Ne samo zato \u0161to su \u017eitelji Hrvatske plasirani ispod prosjeka Europske unije po konzumaciji ribe<\/a>, nego i zato \u0161to im je prosje\u010dno manje dostupna. Ili zato \u0161to gotovo polovica ribara<\/a> u EU-i, s njima i hrvatskih, zara\u0111uje manje od nacionalnog minimalca u svojoj zemlji.<\/p>\n\n\n\n \u0160tovi\u0161e, dok Ante Gotovina bilje\u017ei vrtoglavi prihod od izvoza plavoperajne tune, tu ribu hrvatski potro\u0161a\u010d nema \u010desto \u0161ansu vidjeti u prodaji. Kad ima, te\u0161ko je mo\u017ee platiti, ali zapravo je rijetko u ponudi<\/a>, jer Azijci daju vi\u0161e. I nije Gotovina kriv za to, niti bi se oko toga sudovalo onako dugo kao \u0161to je iziskivao ratni zlo\u010din. Tr\u017ei\u0161te je ono \u0161to razdvaja narod od kvalitetne tunjevine i od ratnika koji je odlu\u010dio loviti ribu umjesto ljude. A tr\u017ei\u0161te je i ono \u0161to ugro\u017eava ekolo\u0161ku odr\u017eivost rastu\u0107e akvakulture na Jadranu.<\/p>\n\n\n\n Ili valjda ne odolijeva ba\u0161 onoliko koliko se vjerovalo da je slu\u010daj, pa ga se izvjesnim praksama mo\u017ee i unakaziti. Mislimo pritom na razne tvari koje se koriste u ribogojili\u0161tima i uz njih, od hranjiva i pesticida do antibiotika i nafte. Neugodan miris, odbojan talog, zamu\u0107eno more, ogoljelo dno, cvjetanje algi \u2013 sve su to posljedice kakve u vi\u0161im koncentracijama te\u0161ko idu pod ruku s turizmom kao forsiranom specijalizacijom Jadranskog mora. To je u po\u010decima svog poslovnog razvoja na otoku Murteru iskusio i Ante Gotovina.<\/p>\n\n\n\n Ako ni on niti dr\u017eava ne pretjeraju s koncesijama, me\u0111utim, sektor \u0107e se pokazati ekolo\u0161ki podno\u0161ljivim. Izvoz \u0107e rasti jer se Japanu u narud\u017ebama sve vi\u0161e pridru\u017euju druge azijske zemlje. No spomenuti dru\u0161tveni jaz, dubok poput Jabu\u010dke kotline, ostat \u0107e netaknutim jer se dr\u017eava ovdje nerado pa\u010da u tr\u017ei\u0161ni zabran. Tako ba\u0161 ni\u0161ta ne ukazuje na skoru mogu\u0107nost da se prosje\u010dan hrvatski riboljubac le\u017eerno najede tunjevine, osim konzervirane. Pa ni ta u pravilu nije doma\u0107eg porijekla, \u010dak ni kad nam stigne iz ovda\u0161nje prerade.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prema svemu sude\u0107i, nedavno izre\u010dene optu\u017ebe na ra\u010dun Ante Gotovine, a vezane uz njegov biznis s tunama, nisu odr\u017eive. No, to ne zna\u010di da tr\u017ei\u0161te uzgoja riba nema posljedica po njenu dostupnost i ekolo\u0161ku odr\u017eivost. Zapjenilo se more jadransko pro\u0161li tjedan od vijesti da Ante Gotovina krijum\u010dari mladu tunu iz Libije za tov u svojim […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40787,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,610],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-40781","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-ribarstvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40781"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40781\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40790,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40781\/revisions\/40790"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40781"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40781"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40781"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40781"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}“Bo\u017ee, kako je veliko more!”<\/h2>\n\n\n\n
“Svatko od nas ima neki svoj obla\u010di\u0107!”<\/h2>\n\n\n\n
“Pa to je modularni sistem sektorskog tipa!”<\/h2>\n\n\n\n
“Ne da se unakaziti more, veliko je i mo\u0107no pa odolijeva!”<\/h2>\n\n\n\n