{"id":40773,"date":"2022-01-10T13:55:56","date_gmt":"2022-01-10T12:55:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40773"},"modified":"2022-01-10T13:55:56","modified_gmt":"2022-01-10T12:55:56","slug":"strah-od-komunizma-na-dan-republike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40773","title":{"rendered":"Strah od komunizma na Dan Republike"},"content":{"rendered":"\n<p>Tijekom vikenda u Banjaluci se obilje\u017eavalo trideset godina od progla\u0161enja Republika Srpske. Tog 9. sije\u010dnja 1992. na Palama pored Sarajeva progla\u0161ena je Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine odlukom Skup\u0161tine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Od tada, &#8220;deveti januar&#8221; je Dan Republike Srpske. Rije\u010d je o datumu koji u Bosni i Hercegovini i dalje izaziva velike kontroverze, a Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u studenom 2015. sam praznik proglasio neustavnim jer diskriminira ostale gra\u0111ane RS-a nesrpske nacionalnosti. Prema odluci tog najvi\u0161eg sudskog tijela postdejtonske BiH, Dan Republike Srpske ne odra\u017eava historijsko naslije\u0111e te (vjerske, nacionalne i kulturne) identitete ostala dva naroda, Hrvata i Bo\u0161njaka, nego isklju\u010divo Srba \u0161to je protivno principu konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH. Istovremeno, &#8220;deveti januar&#8221; nije ni potpuno sekularni praznik s obzirom da se taj dan slavi i sveti Stefan, pravoslavni za\u0161titnik RS-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Unato\u010d toj odluci, &#8220;deveti januar&#8221; je ostao Dan Republike Srpske dobiv\u0161i plebiscitarnu podr\u0161ku na referendumu u rujnu 2016. godine koji su konsenzualno podr\u017eali predstavnici vlasti (SNSD i partneri) i opozicije (SDS, PDP i ostali). U tom je tonu protekla i dvodnevna proslava tridesete godi\u0161njice RS-a. Vidno je bilo marginaliziranje opozicije, teren nacionalnog folklora je ne\u0161to u \u010demu opozicija ne mo\u017ee parirati me\u0161tru od ceremonije Miloradu Dodiku, a svaka kritika bi zna\u010dila dovo\u0111enje u pitanje nacionalnih mitova i ekspresan gubitak glasova na sljede\u0107im izborima koji su planirani za listopad ove godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Na subotnjoj akademiji povodom ovog praznika sudjelovali su visoki predstavnici vlasti susjedne Srbije (premijerka Ana Brnabi\u0107 i predsjednik Narodne skup\u0161tine Ivica Da\u010di\u0107), patrijarh SPC-a Porfirije, ali i predstavnik Srba iz Hrvatske i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac. Visoki gosti iz susjedstva su ve\u0107inom presko\u010dili vrhunac sve\u010danosti, ju\u010dera\u0161nji policijski defile u sredi\u0161tu Banja Luke na kojem su najzapa\u017eeniji nastup imali \u010dlanovi Specijalne antiteroristi\u010dke jedinice MUP-a RS-a pjevaju\u0107i kora\u010dnicu \u201cSrba ima kao lista,&nbsp;<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/twitter.com\/IstragaB\/status\/1480142180798935054?s=20\" target=\"_blank\">nema vi\u0161e komunista<\/a>. Za krst, za krst, Nemanji\u0107a, za slavu, za slavu, Obili\u0107a\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj performans je jo\u0161 jednom pokazao da su svi nacionalni feudi nastali poslije uni\u0161tenja Jugoslavije 1990-ih, prije svega, antikomunisti\u010dki jer je komunizam predstavlja(o) jedini okvir u kojem su se mogli suzbiti sitni kulturni nacionalizmi koji su u Bosni i Hercegovini doveli do krvoproli\u0107a, etni\u010dkih \u010di\u0161\u0107enja, i u kona\u010dnici, genocida. U tom kontekstu, 30 godina &#8220;slavne Republike Srpske&#8221; izgleda paradoksalnim iz nekoliko razloga. Prvo, tih trideset godina puno vi\u0161e ozna\u010dava stalni status quo ili \u010dak nazadovanje, nego neku povijesnu mijenu ili barem vremensku progresiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugo, me\u0111unacionalne tenzije su izra\u017eenije nego posljednjih nekoliko godina. Propaganda koju potenciraju svi nacionalni mediji u Bosni i Hercegovini dovela je do stalnog pozivanja na rat \u010demu doprinosi ju\u010dera\u0161nji defile. Istovremeno, vlasti u Republici Srpskoj indirektno ili direktno raspiruju me\u0111unacionalnu mr\u017enju pogotovo u sredinama u kojima Bo\u0161njaci \u010dine zna\u010dajnu povratni\u010dku populaciju. U&nbsp;<a href=\"https:\/\/ba.n1info.com\/vijesti\/na-ulicama-prijedora-bakljada-i-pjesme-kojima-se-velica-ratni-zlocinac-video\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Prijedoru<\/a>&nbsp;i&nbsp;<a href=\"https:\/\/ba.n1info.com\/vijesti\/janja-pucali-iz-pistolja-i-vrijedjali-vjernike-koji-su-se-vracali-iz-dzamije\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Bijeljini (Janji)<\/a>&nbsp;krsta\u0161kom retorikom, antimuslimanskim parolama i provokacijama svjesno se bri\u0161e i ideja o mogu\u0107nosti zajedni\u010dkog \u017eivota na ovim prostorima \u0161to savr\u0161eno odgovara nacionalnim elitama.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107e, RS bilje\u017ei&nbsp;<a href=\"https:\/\/ba.voanews.com\/a\/brain-drain-bosnia-02-26-2019\/4804830.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">demografsko nazadovanje<\/a>&nbsp;kroz masovna iseljavanja zbog rasprostranjenog siroma\u0161tva i osje\u0107aja egzistencijalne nesigurnosti. Iole pristojan \u017eivot je osiguran isklju\u010divo onima koji su dio rasprostranjene Dodikove strana\u010dke mre\u017ee. Oni policajci koji pjevaju o krstovima i komunistima, prije su strana\u010dki pla\u0107enici, svojevrsna partijska parapolicija, nego slu\u017ebenici neke polupristojne poludr\u017eave. Podru\u010dje koje danas teritorijalno pripada RS-u nema samo manje Bo\u0161njaka i Hrvata koji su stradali u ratu, nego i Srba.<\/p>\n\n\n\n<p>I trideset godina nakon njegovog ru\u0161enja, komunizam je opstao kao najve\u0107i strah doma\u0107ih nacionalisti\u010dkih elita. Za razliku od nacionalisti\u010dke srednjovjekovne mitologije Nemanji\u0107a i Obili\u0107a, komunizam je nudio budu\u0107nost koju gradimo zajedno sa ostalim narodima svijeta. Umjesto egzistencijalne nesigurnosti i siroma\u0161tva nudio je stabilnost i blagostanje, umjesto regresije i tradicije, progres i modernizaciju, umjesto rata, mir me\u0111u narodima, a umjesto krstova, zvijezdu s kojom se mogu poistovjetiti svi narodi. Drugim rije\u010dima, jugoslavenski socijalizam je nudio kakav takav model razvoja koji nikad prije ni poslije ovi narodi nisu do\u017eivjeli niti gradili. Zato je i danas, trideset godina nakon, komunizam najve\u0107i strah vladaju\u0107ih elita, ali i jedina alternativa njihovom sistemu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tijekom vikenda u Banjaluci se obilje\u017eavalo trideset godina od progla\u0161enja Republika Srpske. Tog 9. sije\u010dnja 1992. na Palama pored Sarajeva progla\u0161ena je Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine odlukom Skup\u0161tine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Od tada, &#8220;deveti januar&#8221; je Dan Republike Srpske. Rije\u010d je o datumu koji u Bosni i Hercegovini i dalje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":40778,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,103,25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[1630],"class_list":["post-40773","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-ideologija","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40773","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40773"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40773\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40780,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40773\/revisions\/40780"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40778"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40773"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40773"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40773"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40773"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}