Ove jeseni gradona\u010delnica Petrinje najavila je organizirane ture po razru\u0161enom centru Petrinje, dok se na kanarskom otoku La Palma vulkanska erupcija koristi kao atrakcija za privla\u010denje turista. Ivana Peri\u0107 pi\u0161e o tzv. turizmu katastrofe ili mra\u010dnom turizmu, koji bi s vremenom mogao donijeti i posebne \u201cpandemijske ture\u201d. <\/p>\n\n\n\n
\u0160panjolska ministrica turizma Mar\u00eda Reyes Maroto optu\u017eena je ove jeseni za manjak senzibiliteta nakon \u0161to je sugerirala <\/a>da bi se razorna vulkanska erupcija na kanarskom otoku La Palma mogla iskoristiti kao “atrakcija” za privla\u010denje turista. \u201cOvo tako\u0111er mo\u017eemo maksimalno iskoristiti kao atrakciju, tako da mnogi turisti koji \u017eele u\u017eivati u onome \u0161to je priroda donijela u La Palmu mogu to u\u010diniti u nadolaze\u0107im tjednima i mjesecima\u201d, rekla je Reyes Maroto.<\/p>\n\n\n\n Na La Palmi, popularnoj turisti\u010dkoj destinaciji, vulkanske erupcije su po\u010dele u rujnu i trajale puna tri mjeseca. U posljednjih 70 godina bile su tri erupcije na otoku: 1949., 1971. i 2021. godine. Oko \u0161est tisu\u0107a ljudi evakuirano je tijekom jeseni iz La Palme, a stotine ku\u0107a su uni\u0161tene. O \u201cvulkanskom turizmu\u201d koji je paralelno eruptirao na La Palmi za Deutsche Welle izvje\u0161tavala<\/a> je Stefanie Claudia M\u00fcller,koja u pomalo nadrealnoj reporta\u017ei pi\u0161e: \u201c<\/strong>\u010cim avion iz Madrida sleti u Santa Cruz de La Palma – najve\u0107i grad na \u0161panjolskom kanarskom otoku La Palma – putnici nestrpljivo dr\u017ee svoje kamere na mobitelu, nadaju\u0107i se da \u0107e snimiti slike dima i lave. Ovog dana u listopadu, pilot ima razo\u010daravaju\u0107e vijesti. \u2018Danas vjetar dolazi iz drugog smjera\u2019, poru\u010duje putnicima\u201d.<\/p>\n\n\n\n Svi zainteresirani za posjet vulkanu morali su nositi za\u0161titne nao\u010dale i pokrivala za glavu kako bi sprije\u010dili o\u0161te\u0107enje o\u010diju, a nekim je danima bilo potrebno nositi i gas maske. Ture su se pojavile odmah nakon prve erupcije u rujnu. Isla Bonita Tours i Getholiday bile su prve tvrtke koje su ih ponudile, a zatim su slijedili i drugi turoperatori. Toliko je turista bilo zainteresirano za posjet aktivnom vulkanu, da je do\u0161lo do neuobi\u010dajene suradnje turoperatora koji ina\u010de funkcioniraju po principu zakletog solo igranja i kontriranja konkurenciji. Obilasci su se odvijali i no\u0107u i danju.<\/p>\n\n\n\n \u201cBez dnevnog svjetla, spektakl je nedvojbeno impresivniji – raspolo\u017eenje u turisti\u010dkom autobusu gotovo je pobo\u017eno pred vatrenom, uzavrelom snagom prirode. U blizini naseljenog grada Los Llanos de Aridane, mogu se vidjeti parovi koji stoje zajedno, zagrljeni, zure u nebo. Neki su \u010dak donijeli i boce vina. Pomalo kao novogodi\u0161nja no\u0107 \u2014 s dodatkom potresa i lave\u201d, pi\u0161e<\/a> M\u00fcller.<\/p>\n\n\n\n S negodovanjem lokalaca i komentarima o neosjetljivosti krajem ljeta u nas se susrela<\/a> gradona\u010delnica Petrinje Magdalena Komes (HDZ), koja je po dolasku na gradona\u010delni\u010dko mjesto poru\u010dila<\/a> da je Banija sve zanimljivija turistima nakon potresa, pa gradska vlast planira organizirane ture po razru\u0161enom centru Petrinje. “Svakodnevnim prolaskom kroz grad, neposredno nakon potresa, vi\u0111am goste koji dolaze, razgledavaju i fotografiraju katastrofu koja nas je zadesila. Sigurna sam da bi ti posjetitelji voljeli \u010duti ne\u0161to o tim ru\u0161evinama. S obzirom na to da sam tek prije mjesec dana preuzela upravljanje gradom, u kojem sam zatekla potpuni kaos, turizam je tek prije nekoliko dana do\u0161ao na dnevni red. Razgovarali smo o potrebi organiziranja tura kroz centar grada, o kojemu imamo toliko toga za re\u0107i iz bogate petrinjske povijesti. Dosad su to bili uglavnom privatni aran\u017emani, ali svakako \u0107emo organizirati vodi\u010de koji \u0107e posjetitelje voditi po najzanimljivijim lokacijama”, izjavila je tada Komes.<\/p>\n\n\n\n Iz Turisti\u010dke zajednice Petrinje pozvali su se na to da \u201cturizam katastrofe\u201d postoji i opstaje i drugdje u svijetu, i da ga treba koristiti kao priliku za razvoj i obnovu zajednice. “Turizam katastrofe\u201d, “morbidni turizam”, “mra\u010dni turizam” neki su od naziva kojima se definiraju posjeti turista mjestima povezanima sa smr\u0107u, prirodnim katastrofama, ratovima, genocidom i sl. O tome su u knjizi “Mra\u010dni turizam: Atrakcija smrti i katastrofa” prvi pisali profesori Malcolm Foley i John Lennon. Lennon i Foley su uzeli potonu\u0107e Titanica kao po\u010detnu to\u010dku ovakvoga turizma, zaklju\u010duju\u0107i da je mra\u010dni turizam “proizvod postmoderne kulture, s globalnim mre\u017eama komunikacija i naglaskom na komodifikaciju”.<\/p>\n\n\n\n Mra\u010dnim se turizmom bavi “Dark Tourist\u201c (“Mra\u010dni turist\u201c), Netflixova novozelandska dokumentarna serija ) iz 2018. godine koju je vodio novinar David Farrier, a svoje je mjesto ovaj fenomen na\u0161ao i u knji\u017eevnosti. Lani je objavljen roman ju\u017enokorejske autorice Yun Ko-eun, “The Disaster Tourist\u201c (“Turist katastrofe\u201c). U sredi\u0161tu romana nalazi se D\u017eungla, ju\u017enokorejska putni\u010dka agencija koja radi turisti\u010dke aran\u017emane za ljude koji vole putovati na mjesta nesre\u0107e. Radnici D\u017eungle mrtvi hladni kvantificiraju prirodne katastrofe i prera\u010dunavaju ljudsku patnju u turisti\u010dke dolare, osmi\u0161ljavaju\u0107i bombasti\u010dne pakete, njih \u010dak stotinu i pedeset. Yona, 33-godi\u0161nja protagonistkinja koja u D\u017eungli radi desetak godina obja\u0161njava: \u201cImamo potrese, tajfune, vulkane, lavine, su\u0161e, poplave, po\u017eare, masakre, ratove, radioaktivnost, dezertifikaciju, serijske ubojice, tsunamije, zlostavljanje \u017eivotinja, zarazne bolesti, zaga\u0111enje vode, azile, zatvore i jo\u0161 mnogo toga.\u201d<\/p>\n\n\n\n Kako bi obi\u0161la potencijalna izletni\u010dka mjesta, Yona u jednom trenutku odlazi u selo koje mu\u010di siroma\u0161tvo (dok sama u me\u0111uvremenu boravi u luksuznom odmarali\u0161tu), a obilazi i vrta\u010de koje prijete doma\u0107em stanovni\u0161tvu, koje joj se na prvu ne \u010dine dovoljno “katastrofi\u010dne”. Roman nas zapravo tjera da se pitamo za\u0161to su ljudi u potrazi za katastrofama, i za\u0161to je tu\u0111a patnja svedena na po\u017eeljnu kulisu na kojoj pritom profitiraju samo oni koji su je na to sveli.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eemo ovdje spomenuti i indonezijski grad Palu koji je nakon potresa i tsunamija 2018. godine naglo postao atrakcija <\/a>– ku\u0107e zatrpane blatom postale su \u201cfascinacija\u201d brojnih turista, a radi se o mjestu na kojem su recentno poginule tisu\u0107e ljudi. Tlo se pretvorilo u teku\u0107e blato i doslovno progutalo ku\u0107e. \u201c\u010cak i groblja mogu postati turisti\u010dka atrakcija\u201d, navodi se u jednoj reporta\u017ei<\/a> kako vodi\u010d govori posjetiteljima koji snimaju selfije usred ru\u0161evina i pre\u017eivjelih lokalaca koji im pak nude obilaske onoga u \u0161to su se pretvorili njihovi nekada\u0161nji domovi. Je li to zaista jedini, primarni, ili uop\u0107e na\u010din kojim bi se zajednice trebale “obnavljati” nakon katastrofa?<\/p>\n\n\n\n Tog se cijepanja traume u turisti\u010dke aran\u017emane doti\u010de<\/a> i David Stubbs kada, pi\u0161u\u0107i o seriji “Dark Tourist”, spominje kako je jedna od najneugodnijih glasina koju pamti iz 1990-ih, za vrijeme zadnjeg rata na ovim prostorima, bila ta da je njema\u010dka agencija organizirala izlete za turiste kako bi \u201cposjetili\u201d sukob, pa \u010dak i u njemu sudjelovali. Prije nekoliko godina agencija City Soul Belgrade iz Beograda, u svom je “Meet a Gypsy” paketu pak nudila<\/a> obilazak romskih naselja, svjedo\u010denje skupljanju i recikliranju \u017eeljeza i bakra, te “opcionalni razgovor s Ciganinom”. Tura je brzo ukinuta zbog kritika na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n Posljednjih je godina sve ve\u0107i broj gradova i gradskih vlasti uklju\u010dio razvoj turizma propagiraju\u0107i ga kao pomo\u0107 nakon katastrofe i strategiju obnove zajednice. Pritom se lokalne stanovnike, njihove osje\u0107aje, ali i postavljanje pravih temelja budu\u0107e egzistencije, nije puno uzimalo u obzir. To je ono \u0161to nam je od ranije ve\u0107 poznato na primjeru tzv. pro poor<\/em> turizma, koji je rezultirao turama po svjetskim slumovima, na \u0161tetu onih koji u njima \u017eive. Prije desetak godina o tome je, na primjeru Nairobija, dobro pisao Kenny Odede u \u010dlanku <\/a>za New York Times. “Slum turizam pretvara siroma\u0161tvo u zabavu, ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee do\u017eivjeti u trenutku i potom pobje\u0107i. Ljudi misle da su stvarno ‘vidjeli’ ne\u0161to, a zatim se vra\u0107aju svojim \u017eivotima i ostavljaju mene, moju obitelj i moju zajednicu tamo gdje smo bili i prije\u201d, pi\u0161e Odede.<\/p>\n\n\n\n Na sli\u010dnom je tragu i Ana Prelo\u0161\u010daniz Petrinje, kada o planovima gradske vlasti za turisti\u010dke ture komentira<\/a>: \u201cNe znam \u0161to o\u010dekuju, da im budemo dio kulise me\u0111u ru\u0161evinama, da stojimo iza ograde i pla\u010demo. Meni to nije dobar osje\u0107aj, jer se ni\u0161ta drugo u gradu ne de\u0161ava. Dobijemo tu i tamo informaciju koji \u0107e se objekt i kada ru\u0161iti, ali nema zapravo nikakvog plana ni strategije za cijeli grad i kraj. Planovi u stilu \u2018do\u0107i \u0107e turisti i pojesti gula\u0161 u nekom od pre\u017eivjelih OPG-ova i malo razgledati ru\u0161evine u kojima i dalje \u017eivimo\u2019 u ovom su trenutku zadnje \u0161to \u017eelim \u010duti\u201d.<\/p>\n\n\n\n Logi\u010dno je da turoperatori ne izra\u017eavaju velike namjere za pokretanjem putovanja povezanih s Covid-19 katastrofama dok je pandemija jo\u0161 uvijek u tijeku, jer im to ote\u017eavaju mjere i pravila prekograni\u010dnih putovanja, boravka, ulaska i izlaska iz zemalja, koja se konstantno mijenjaju. Me\u0111utim, velika je mogu\u0107nost<\/a> da \u0107e s vremenom uklju\u010diti i posebne \u201cpandemijske ture\u201d u svoju ponudu. Primjerice, unato\u010d tome \u0161to je bio epicentar Covida-19, i samim time posebno rizi\u010dno mjesto, \u010dini se da se Wuhan ve\u0107 na\u0161ao <\/a>na tom popisu. Grad je za vrijeme pandemije isko\u010dio na prvo mjesto me\u0111u doma\u0107im destinacijama koje bi kineski turisti \u017eeljeli posjetiti, prema studiji koju je proveo Centar za istra\u017eivanje turizma u Kini. Iako se porast doma\u0107ih posjetitelja u Wuhanu mo\u017ee tuma\u010diti i osje\u0107ajem du\u017enosti u mnogih gra\u0111ana, odnosno \u017eeljom da podr\u017ee grad koji se oporavlja, me\u0111u (potencijalnim) posjetiteljima je sigurno i onih koje ne vodi takva motivacija. Turoperatori ionako ne vode puno ra\u010duna o motivaciji posjetitelja i \u201cotisku\u201d koji ostavljaju u mjestima na koje dolaze upravo zbog toga kako i za\u0161to dolaze, \u0161to se upisuje u odnos prema prostoru i ljudima.<\/p>\n\n\n\n Ako i kada bi se poticala tematska Covid putovanja, iz bran\u0161e prognoziraju da bi, osim posje\u0107ivanja gradova koji su bili posebno pogo\u0111eni pandemijom, ture najvjerojatnije uklju\u010divale mjesta na kojima su podignuta spomen-obilje\u017eja u \u010dast preminulima od Covida (jedan takav je Nacionalni spomen-zid Covida-19 u Londonu). U svakom slu\u010daju, paket aran\u017emana \u0107e biti i bit \u0107e naizgled raznoliki.<\/p>\n\n\n\n \u0160irenje mra\u010dnog turizma mo\u017eemo gledati i kao zadnje pomicanje granica u kontekstu prakticiranja kapitalisti\u010dko-turisti\u010dke poslanice, koja u potrazi za inputom jeftine prirode sada \u017edere golu katastrofu, a u koju je brojna druga mjesta pretvorio onaj drugi, \u201cobi\u010dni\u201d turizam.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ove jeseni gradona\u010delnica Petrinje najavila je organizirane ture po razru\u0161enom centru Petrinje, dok se na kanarskom otoku La Palma vulkanska erupcija koristi kao atrakcija za privla\u010denje turista. Ivana Peri\u0107 pi\u0161e o tzv. turizmu katastrofe ili mra\u010dnom turizmu, koji bi s vremenom mogao donijeti i posebne \u201cpandemijske ture\u201d. \u0160panjolska ministrica turizma Mar\u00eda Reyes Maroto optu\u017eena je […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":40738,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[94,1629],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-40734","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-turizam","tag-turizam-katastrofe","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40734"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40734\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40740,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40734\/revisions\/40740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40734"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40734"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40734"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40734"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}U na\u0161em sokaku<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Od Netflixove serije do knji\u017eevne D\u017eungle<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
I Covid u katalogu katastrofe?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n