U slovenskoj javnosti postoji pre\u0161utni konsenzus o koristi i nu\u017enosti Nuklearne elektrane Kr\u0161ko. No, stvari su manje jasne kad je rije\u010d o ulozi nuklearne energije u niskouglji\u010dnoj tranziciji. Jedan od razloga je i nepostojanje respektabilne i artikulirane zelene politi\u010dke opcije.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e nego pola stolje\u0107a nakon \u0161to su Stane Kav\u010di\u010d i Dragutin Haramija kao predsjednici izvr\u0161nih savjeta skup\u0161tina dviju najsjevernijih jugoslavenskih republika potpisali ugovor o gradnji Nuklearne elektrane Kr\u0161ko (NEK), politi\u010dari dviju, sad nezavisnih zemalja, dogovaraju se oko gradnje drugog bloka jedine nuklearke na podru\u010dju nekada\u0161nje zajedni\u010dke zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Prije dva mjeseca NEK je obilje\u017eila \u010detrdeset godina otkako je priklju\u010dena na elektri\u010dnu mre\u017eu. Za Sloveniju NEK danas osigurava petinu struje, dok Hrvatskoj zadovoljava oko 15% energetskih potreba i tako predstavlja klju\u010dnu to\u010dku sigurne i stabilne opskrbe strujom za obje zemlje. Iako se \u010dini da u Sloveniji postoji konsenzus o potrebi produ\u017eenja dozvole za rad elektrane do 2043. godine, nisu svi tako suglasni kad je rije\u010d o gradnji drugog bloka, NEK2. Postoje li uop\u0107e realne alternative za kakvu-takvu bezuglji\u010dnu budu\u0107nost Slovenije? Trenutna energetska konstelacija ukazuje na pretjeranu ovisnost o fosilnim gorivima, pogotovo ugljena koji se tro\u0161i u Termoelektrani \u0160o\u0161tanj (TE\u0160).<\/p>\n\n\n\n
TE\u0160, pogotovo njegov najnoviji \u0161esti blok, pravi je uteg oko vrata Slovenije. Brojke govore same za sebe: procjenjuje se da je gradnja TE\u01606 ukupno ko\u0161tala je 1,4 milijarde eura, a za projekt je od po\u010detka vezana sumnja u korupciju, koju su vansudskom nagodbom indirektno priznali i u General Electrics (ameri\u010dka kompanija 2015. preuzela je vlasni\u0161tvo nad francuskim Alstomom koji je bio zadu\u017een za projekt) i \u0161to je najgore, TE\u0160 je neprestano u gubicima, pa je tako samo u 2020. godini stvoren minus u visini od \u010dak 280 milijuna eura, a naga\u0111a se da \u0107e 2021. biti jo\u0161 gora. Zelena perspektiva Europske unije i, nadajmo se, cijelog planeta, TE\u0160 postavlja u jo\u0161 te\u017eu poziciju u slu\u010daju da do\u0111e do dodatnih zao\u0161travanja politike klimatskih bodova pa se tako ve\u0107 otvoreno spominje 2033. kao godina ga\u0161enja \u0161o\u0161tanjske elektrane. Kako sada stvari stoje, Gen energija, dr\u017eavna elektroenergetska grupa koja upravlja NEK-om, bit \u0107e prisiljena pokrivati rupu u obliku TE\u01606 kako bi Slovenija izmakla energetskoj i socijalnoj katastrofi zbog ubrzanog zatvaranja najve\u0107e termoelektrane.<\/p>\n\n\n\n
Iz socijalnog aspekta ga\u0161enje TE\u0160-a istovremeno zna\u010di prekid rada rudnika u Velenju oko kojeg je nekad \u201cTitovo\u201d Velenje planski izgra\u0111eno, a procjenjuje se da je uz eksploataciju ugljena u \u0160ale\u0161koj dolini vezano oko 1.400 radnih mjesta. Slovenija bi ostala i bez tre\u0107ine svoje aktualne energije \u0161to bi ju prisililo na uvoz struje. Taj scenarij u nadolaze\u0107oj zelenoj budu\u0107nosti Europe, gdje \u0107e o\u010dito sve vi\u0161e dr\u017eava zadovoljavati potrebe za energijom van svojih granica, ne izgleda kao previ\u0161e privla\u010dna ideja, a jo\u0161 manje ima smisla iz ekonomske perspektive. Energetska neizvjesnost i privredni razvoj te\u0161ko idu ruku u ruku.<\/p>\n\n\n\n
Ideje o ve\u0107oj ovisnosti o obnovljivim izvorima energije koje su blizu srcu aktivistima iz ekolo\u0161kih krugova su svakako dobrodo\u0161le, ali ne odgovaraju zaista na pitanja dugotrajne opskrbe energijom. Slovenske rijeke su u velikoj mjeri ve\u0107 energetski iskori\u0161tene, a i treba napomenuti da se ionako radi o relativno slabima vodotocima po pitanju protoka koji ne nude mogu\u0107nost ve\u0107ih akumulacija. Potencijal za energiju sunca i vjetra je u Sloveniji svakako neiskori\u0161ten, no, \u010dak se i postoje\u0107i planovi ograni\u010davaju na mikro nivo opskrbe. Primjer Njema\u010dke koja ispu\u0161ta velike koli\u010dine stakleni\u010dkih plinova, a pri tome njeni potro\u0161a\u010di pla\u0107aju visoke cijene energije, morao bi slu\u017eiti kao upozorenje dr\u017eavama koje se odri\u010du nuklearne energije. Me\u0111utim, prista\u0161e njema\u010dkog modela, \u010dini se, sve su to spremni ignorirati kako bi za sun\u010danih i\/ili vjetrovitih dana ustvrdili kako je Njema\u010dka svu energiju tih 24 sata dobila isklju\u010divo iz obnovljivih izvora energije. Refleks ekolo\u0161kih aktivista protiv energetskih projekata jeste razumljiv, ali s druge strane ignorira globalno pitanje klimatskih promjena \u010dije bi posljedice mogle postaviti novi standard za izraz kriza koji olako koristimo za bitno manje dru\u0161tvene ili prirodne katastrofe. Dok u nekim drugim zemljama zelene politike imaju svoje predstavnike u obliku zelenih stranaka, one su u Sloveniji fragmentirane i nebitne pa tako dru\u0161tveni kapital po tom pitanju nose predstavnici brojnih nevladinih ekolo\u0161kih organizacija.<\/p>\n\n\n\n
U slovenskoj politici svakako postoji konsenzus o nuklearnoj budu\u0107nosti zemlje pa se nije nitko zaista protivio vladi kad je stavila svoj potpis na dokument koji od Europske komisije zahtijeva da struju iz nuklearki stavi na listu odr\u017eivih izvora energije u tzv. zelenoj taksonomiji EU. Osim Slovenije, taj dopis potpisala je i Hrvatska, a ministar gospodarstva i odr\u017eivog razvoja Tomislav \u0106ori\u0107 nedavno je i osobno potvrdio interes Hrvatske za nastavljanje dijaloga oko Kr\u0161kog. Ina\u010de pismo Komisiji slovenska i hrvatska vlada poslale su zajedno s \u010ce\u0161kom, Bugarskom, Finskom, Mad\u017earskom, Poljskom, Rumunjskom, Slova\u010dkom i Francuskom. Zadnja na toj listi ima pri tome najja\u010di ekonomski interes jer se radi o dr\u017eavi koja daleko najve\u0107i udio energije dobiva ba\u0161 iz urana, dok istovremeno svoju tehnologiju izvozi i u zemlje \u0161irom svijeta. Dok trenutno 14 zemalja EU proizvodi nuklearnu energiju, o\u010digledno je da tek ovih devet ima dugoro\u010dne plane s njom. O tome kako \u0107e se zavr\u0161iti ovaj duel Francuske i Njema\u010dke, u velikoj mjeri odlu\u010dit \u0107e o tome kakva nas energetska budu\u0107nost \u010deka. Mogu\u0107i kompromis koji se spominje u Bruxellesu, po kojem bi Berlin dopustio da se uran odredi kao odr\u017eivo gorivo samo pod uvjetom da se isto u\u010dini za plin, bio bi korak u krivom smjeru za niskouglji\u010dnu Europu. No, nisu Nijemci gradili Sjeverni tok 2 da bi ga jo\u0161 prije zvani\u010dnog starta opteretili mogu\u0107im taksama.<\/p>\n\n\n\n
Dok su Slovenija i Hrvatska u francuskom kampu, na drugoj strani je sasvim o\u010dekivano Austrija koja ve\u0107 odavno brine zbog Kr\u0161kog pri \u010demu nagla\u0161avaju \u010dinjenicu da se NEK nalazi na potresno ugro\u017eenom podru\u010dju, i to u blizini milijunskog Zagreba. Protivljenje Austrije NEK-u starije je i od \u010dernobilske katastrofe. Naime, Austrijanci su ve\u0107 1978. u poznatom referendumu s ve\u0107inom od 50,47% glasali protiv pokretanja ve\u0107 izgra\u0111ene nuklearke u Zwentendorfu. Umjesto toga izgradili su u blizini termoelektranu na ugalj koja radi i danas te je jedna glavnih to\u010daka izvora uglji\u010dnog dioksida u Austriji.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u010detrdeset godina funkcioniranja bez ozbiljnijeg alarma, \u010dini se da NEK ima simpatije me\u0111u Slovencima. Me\u0111utim, tako\u0111er je sve jasnije kako \u0107e te simpatije morati ljudi potvrditi i na referendumu. Aktualna vlada i njen ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec dodijelili su ove godine energetsku dozvolu, inicijalni dokument koji i formalno daje zeleno svjetlo Gen energiji da krenu pripreme za gradnju drugoga bloka. Dok vi\u0161e-manje sve politi\u010dke stranke tiho odobravaju potez ministra, neke su izrazile mi\u0161ljenje da se radi o prevelikoj investiciji a da o tome ne bi glas imali gra\u0111ani. Tu poruku u javnost poslalo je i vi\u0161e stru\u010dnjaka, \u010dak i onih koji podupiru gradnju NEK2. Iako je od prve dozvole do gradnje dug put, vlada bi morala poku\u0161ati biti \u0161to transparentnija u svojim ambicijama jer Slovenci jo\u0161 dobro pamte fijasko TE\u01606 koji bi mogao javno mi\u0161ljenje okrenuti protiv novog i skupog projekta NEK2.<\/p>\n\n\n\n
Daleko od toga da dozvola predstavlja finalni blueprint <\/em>za kona\u010dni projekt. Me\u0111utim, iz nje je mogu\u0107e vidjeti u kojom smjeru \u0107e i\u0107i projekt. Procjenjuje se iz specifikacija da \u0107e najvjerojatnije i drugi blok NEK koristiti tehnologiju ameri\u010dke kompanije Westinghouse, \u0161to se i poklapa s naga\u0111anjima da je Vrtovec prilikom posjete SAD-u ve\u0107 o tome pri\u010dao s predstavnicima Westinghouse Electric Corporation. O cijeni se trenutno mo\u017ee samo naga\u0111ati, no sigurno \u0107e se brojiti u vi\u0161e milijarda eura \u0161to je ve\u0107 potaklo strahove o mogu\u0107oj korupciji. Dok je dio tih strahova potaknut iz generalne opozicije aktualnim vlastima, histerija protiv velikih javnih ulaganja opasna je nuspojava ina\u010de legitimne borbe gra\u0111ana protiv korupcije.<\/p>\n\n\n\n Vu\u0107i paralele izme\u0111u TE\u01606 i NEK2, kao \u0161to je popularno u nekim krugovima proteklih mjesecimi, ima smisla ako se radi o pozivanju na ve\u0107i nadzor javnosti nad projektom, no s druge strane propu\u0161ta bitnu \u010dinjenicu: TE\u01606 je u osnovi bio proma\u0161ena investicija koja bi i da je bila \u010dista kao suza, jo\u0161 uvijek bila \u0161tetna za zdravlje ljudi i dr\u017eavni prora\u010dun. U slu\u010daju referenduma oko NEK2 borci protiv korupcije i posebno ekolo\u0161ki aktivisti mogli bi se na\u0107i na strani protiv gradnje, a time bi mogli dugoro\u010dno nanijeti i vi\u0161e \u0161tete te bi samo poja\u010dalii osje\u0107aj prosje\u010dnog gra\u0111ana da se protive svakoj elektrani nevezano za njeno \u201cgorivo\u201d. Na ekologiji se lako mo\u017ee zaraditi politi\u010dke poene. Od svih bitaka koje je opozicija poku\u0161ala dobiti protiv aktualne vlade Janeza Jan\u0161e, jedini pravi politi\u010dki poraz nanijeli su im referendumom oko prijedloga novog zakona o vodama koji je djelomi\u010dno olak\u0161avao gradnju na obalama te je zato bio uvjerljivo odba\u010den. Usprkos tome i svjetskim trendovima, Slovenija i dalje nema pravu zelenu stranku koja bi imala ozbiljne mogu\u0107nosti za ulazak u parlament \u0161to je – gledaju\u0107i koji akteri si lijepe oznaku zeleni – mo\u017eda trenutno i bolji scenarij. Dok su ekolo\u0161ke intervencije civilnog dru\u0161tva nu\u017ene i dobrodo\u0161le, njihova nesposobnost dugoro\u010dnog planiranja ne nudi povjerenje. Neki ekolozi u medijskim nastupima kao realno rje\u0161enje za energetsku budu\u0107nost nudi smanjivanje potro\u0161nje struje – iako sve projekcije ukazuju na suprotno – ukazuje na nemogu\u0107nost ekolo\u0161kih boraca da odgovore na dugoro\u010dnije izazove pa se tako okre\u0107u teorijama odrasta koje se nude kao lak odgovor na kompleksne probleme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U slovenskoj javnosti postoji pre\u0161utni konsenzus o koristi i nu\u017enosti Nuklearne elektrane Kr\u0161ko. No, stvari su manje jasne kad je rije\u010d o ulozi nuklearne energije u niskouglji\u010dnoj tranziciji. Jedan od razloga je i nepostojanje respektabilne i artikulirane zelene politi\u010dke opcije. Vi\u0161e nego pola stolje\u0107a nakon \u0161to su Stane Kav\u010di\u010d i Dragutin Haramija kao predsjednici izvr\u0161nih […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40720,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[842,1085],"theme":[457],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1203],"class_list":["post-40718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-elektricna-energija","tag-odrzivi-razvoj","theme-klima","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40718"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40718\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40741,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40718\/revisions\/40741"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40718"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40718"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40718"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40718"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}