U rekapitulaciji analiti\u010dko-politi\u010dke 2021. godine jedno od sredi\u0161njih mjesta zauzela bi sigurno tema navodnog kraja neoliberalizma. Ona se ve\u0107 po\u010dela skromno pojavljivati za vrijeme mandata Donalda Trumpa, ali tad je poticaj dolazio od, barem retori\u010dki zao\u0161trenije ako ne uvijek realizirane, protekcionisti\u010dke politike. Me\u0111utim, po\u010detkom pandemije i sna\u017enijim uplivom dr\u017eave u ekonomiju, pitanja o kraju neoliberalizma postajala su u\u010destalija. Dodatno ih je razbuktao nominalni ideolo\u0161ki zaokret administracije Joea Bidena koja je infrastrukturnim planovima i porukama o nu\u017enom smanjenju nejednakosti zbog ekonomskih razloga te procjenom da se Kini ne mo\u017ee konkurirati slobodnim tr\u017ei\u0161tem, pomjerila debate daleko od onih ve\u0107 desetlje\u0107ima ustaljenih definicija mogu\u0107eg i nemogu\u0107eg u ekonomiji.<\/p>\n\n\n\n
No, da bi procijenili svjedo\u010dimo li kraju neoliberalizma moramo prvo znati \u0161to podrazumijevamo pod tim pojmom. Radi se, poslu\u017eimo li se akademskim \u017eargonom, o polemi\u010dkom konceptu (contested concept), tj. konceptu na \u010dije kori\u0161tenje pravo pola\u017eu razli\u010diti sadr\u017eaji i predod\u017ebe. I dok se mnogi sla\u017eu u tome da je neoliberalizam odre\u0111ena faza u povijesti kapitalizma i da podrazumijeva ni\u017eu razinu radni\u010dkih i socijalnih prava nego u prethodnom periodu, njegova provenijencija i utjecaji se razli\u010dito tuma\u010de. Najbanalnije je ono po kojoj se neoliberalizam tretira kao “manje dr\u017eave” u ekonomiji pa se onda mjere udjeli dr\u017eavne potro\u0161nje u BDP-u i sli\u010dno. Nijansiranija tuma\u010denja kre\u0107u od toga da se ne radi o utjecaju dr\u017eave na ekonomiju kao takvom, ve\u0107 o prirodi tog utjecaja, tj. prioritetima i naglascima. \u0160to se ti\u010de pak pozadine nastanka ideja koje su sastavni dio neoliberalizma, mi\u0161ljenja se razlikuju.<\/p>\n\n\n\n
Neki u neoliberalizmu vide organiziranu klasnu akciju odozgo (na po\u010detku u najrazvijenijim zemljama) koja se \u017eeljela rije\u0161iti pritiska radni\u010dke klase. Dakle, posrijedi je, po tom tuma\u010denju, bio politi\u010dki projekt eliminacije sindikata i dr\u017eave blagostanja kako bi se sa\u010duvali profiti koji su bili ugro\u017eeni ja\u010danjem tih elemenata u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Drugo tuma\u010denje naglasak stavlja na intelektualnu povijest ideja i na utjecaj ekonomista i drugih intelektualaca okupljenih oko dru\u0161tva Mont Pelerin. Oni su, neki od njih i jo\u0161 prije rata, potaknuti strahom od razvoja komunizma i socijaldemokracije, razvijali ideje koje bi politi\u010darima i ekonomskim upraviteljima trebale slu\u017eiti kao alat u oblikovanju tr\u017ei\u0161nih ekonomija i eliminaciji bilo kakvog demokratskog utjecaja u ekonomskom odlu\u010divanju. Tre\u0107a opcija u razumijevanju nastanka neoliberalizma ne daje primat ni organiziranoj klasnoj akciji bur\u017eoazije ni intelektualnom utjecaju renomiranih profesora ve\u0107 ga tuma\u010di kao plod ekonomskih reakcija razvijenih dr\u017eava, prije Njema\u010dke nego Velike Britanije i Sjedinjenih Dr\u017eava, na realne ekonomske izazove: od monetarne do trgovinske politike. Ukupnost tih reakcija koje nisu bile unaprijed planirane ni idejno presudno zastupane dovela je do ne\u010dega \u0161to se mo\u017ee prepoznati kao koherentna politika.<\/p>\n\n\n\n
Svaka od tih perspektiva sa sobom nosi odre\u0111enu dozu uvjerljivosti i definitivno mogu supostojati kao elementi analize koji se nu\u017eno ne isklju\u010duju. I svaka doprinosi eliminaciji spomenute banalne interpretacije o udjelu dr\u017eave u ekonomiji koju na\u0161i liberalni kolumnisti najvi\u0161e vole. Na sporadi\u010dne optu\u017ebe o neoliberalnoj naravi hrvatske ekonomije oni odgovore podsmijehom i udjelom dr\u017eave koji navodno sve dokazuje. Pored ovih spomenutih tuma\u010denja, oni i potpuno zaobilaze hijerarhiju nacionalnih ekonomija u lancima vrijednosti i druk\u010dije uloge dr\u017eava koje njima nastoje upravljati. To jest, zaobilaze manevarske prostore, a “dokaze” o postojanju neoliberalizma tra\u017ee u broju zaposlenih ro\u0111aka u nekoj op\u0107ini. Me\u0111utim, bez obzira na to \u0161to se njihov stav lako mo\u017ee dovesti u pitanje, ne mo\u017ee ih se time odagnati kao sukreatore javnog mnijenja i oblikovatelje granica rasprave.<\/p>\n\n\n\n
Zato i dalje kao legitimno ostaje pitanje \u0161to raditi s neoliberalizmom u politi\u010dkim raspravama u na\u0161em kontekstu. Do sada je mo\u017eda naj\u010de\u0161\u0107e bio kori\u0161ten kao uvreda, ali to je vi\u0161e slu\u017eilo kao inicijacija u ljevi\u010darske krugove nego \u0161to je imalo efekta na \u0161iru zainteresiranu javnost. Kao neki tip politi\u010dke uvrede mo\u017ee slu\u017eiti u raskrinkavanju provincijalne naravi na\u0161ih neoliberala koji se vode za ud\u017ebeni\u010dkim definicijama, dok su njihovi zapadni uzori ve\u0107 odavno na strani pragmatike i konkretnih interesa koji ne isklju\u010duju uvijek vi\u0161e poreze i sli\u010dne tabuizirane mjere. \u0160to se ti\u010de pak analiti\u010dkog kori\u0161tenja, definitivno je potreban, barem u periodizaciji povijesti kapitalizma, ali treba imati na umu sva sporenja oko zna\u010denja samog pojma i prilagoditi ga specifi\u010dnostima ovda\u0161nje rasprave. Tako\u0111er, pojam mo\u017ee poslu\u017eiti i kao test za “procjenu” suradnika i politi\u010dkih partnera s obzirom na to da, unato\u010d svim nepreciznostima, sa sobom nosi distinkcije razli\u010ditih tipova kapitalizma s obzirom na socijalnu dimenziju. Premda nas povijest jasno u\u010di da je socijalno blagostanje u kapitalizmu neodr\u017eivo jer je podre\u0111eno profitabilnosti, tako nas isto i jasno u\u010di da revolucionarne te\u017enje u ne-revolucionarnim vremenima ne poma\u017eu nu\u017eno onima kojima planiraju pomo\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U rekapitulaciji analiti\u010dko-politi\u010dke 2021. godine jedno od sredi\u0161njih mjesta zauzela bi sigurno tema navodnog kraja neoliberalizma. Ona se ve\u0107 po\u010dela skromno pojavljivati za vrijeme mandata Donalda Trumpa, ali tad je poticaj dolazio od, barem retori\u010dki zao\u0161trenije ako ne uvijek realizirane, protekcionisti\u010dke politike. Me\u0111utim, po\u010detkom pandemije i sna\u017enijim uplivom dr\u017eave u ekonomiju, pitanja o kraju neoliberalizma […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40642,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[103],"theme":[458],"country":[38,459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-40640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ideologija","theme-drustvo","country-hrvatska","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40640"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40706,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40640\/revisions\/40706"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40642"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40640"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40640"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40640"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40640"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}