Na vijest o financijskim problemima H\u017d Carga doma\u0107i liberalni mediji klasi\u010dno su reagirali: eto jo\u0161 jedan dokaz nefunkcionalnosti dr\u017eavnog vlasni\u0161tva. Uobi\u010dajeno, izostala je bilo kakva analiza i bili su u krivu. Nikolina Rajkovi\u0107 donosi iscrpan pregled situacije u sektoru i pokazuje da su uprava tvrtke i dr\u017eava djelovali izravno u korist konkurencije koju \u010dine privatne tvrtke i one u vlasni\u0161tvu drugih dr\u017eava: kadrom, resursima i svim mogu\u0107im ustupcima.<\/p>\n\n\n\n
Znati\u017eeljnom oku pje\u0161aka koji redovito \u010deka na pru\u017enim prijelazima u blizini Zapadnog kolodvora u Zagrebu te\u0161ko mo\u017ee promaknuti u\u010destali prizor sporo prolaze\u0107ih teretnih vagona \u2013 Rail Cargo Carrier, Rail Sea, Train Hungary, Transagent Rail \u2013 sve redom poduze\u0107a koja prometuju hrvatskim \u017eeljeznicama, a nisu u vlasni\u0161tvu hrvatske dr\u017eave. Ta u\u010destala mizanscena refleksija je poja\u010danog teretnog prijevoza na ovoj dionici, ali i porasta broja \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a koja su u privatnom vlasni\u0161tvu ili u vlasni\u0161tvu drugih zemalja (naj\u010de\u0161\u0107e Austrije, Ma\u0111arske i Slovenije). Trenutno minimalno 13 poduze\u0107a prometuje hrvatskim \u017eeljeznicama zahvaljuju\u0107i liberalizaciji teretnog prometa. Sve do 2016. godine je H\u017d Cargo kao jedino teretno poduze\u0107e u javnom vlasni\u0161tvu imao ve\u0107inski udio u teretnom prijevozu. Dvije godine kasnije je taj udio pao na \u010dak 68%, a kraj 2021. godine H\u017d Cargo \u0107e do\u010dekati sa svega otprilike 50% udjela u tr\u017ei\u0161tu. Pad tr\u017ei\u0161nog udjela nije jedini problem H\u017d Carga, ali je vi\u0161estruko vezan uz niz ostalih.<\/p>\n\n\n\n
Poduze\u0107e doista grca u nelikvidnosti, a ta je situacija popra\u0107ena o\u010dekivanim medijskim repertoarom. Umjesto analize, primat imaju naslade te proizvodnja nezaobilazne slike o majci dr\u017eavi iz \u010dijih jasli nikako da se odvoji dijete, godinama nesposobno za osamostaljivanje. Narativ o dr\u017eavnim gubita\u0161ima na na\u0161im prostorima ne odudara od pouzdane matrice – prevelika javna ulaganja, neracionalno tro\u0161enje sredstava i neefikasnost u poslovanju. Stoga, kako to obi\u010dno i biva, kao recept se predla\u017ee pogurati niz provaliju onoga tko se ve\u0107 vlastitim odabirom na njezinom rubu i na\u0161ao. “\u0160to prije H\u017d Cargo propadne, to bolje nama koji ga financiramo” \u2013 ka\u017eu pojedini mediji<\/a> i navode da bi bilo bolje da su milijarde posljednjih godina “zavr\u0161ile kao ogrjev nego subvencije kompaniji koja se boji modernih tehnologija, ni\u017eih tro\u0161kova i efikasnijih poslovnih procesa”.<\/p>\n\n\n\n Funkcioniranje \u017eeljezni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta ne samo u Hrvatskoj, nego u svim europskim zemljama koje su usvojile \u017eeljezni\u010dke pakete zabranjuje dr\u017eavno subvencioniranje za teretne operatere, \u0161to se ne odnosi na operatere za infrastrukturu i putni\u010dki prijevoz. Europska komisija sankcionira kr\u0161enje te odredbe, a trenutno ne postoje nikakve indicije da H\u017d Cargo osim dr\u017eavnih jamstva prikriveno koristi i subvencije. Prijava kr\u0161enja takvih odredbi posao je prije svega nezavisnih regulatornih agencija i financijskih revizora, a na temelju jasnih dokaza kakvih trenutno u medijima nema. Subvencije u teretnom prijevozu su specifi\u010dna stvar koju svakako treba ozbiljnije razmotriti na \u0161to \u0107emo se vratiti kasnije u tekstu.<\/p>\n\n\n\n Najprije \u017eelimo podsjetiti na \u0161iri kontekst zbog \u010dega se H\u017d Cargo ve\u0107 gotovo desetlje\u0107e nalazi u te\u0161kom polo\u017eaju. U ovom mediju je u vi\u0161e navrata<\/a> pisano o katastrofalnim posljedicama koje je po \u017eeljezni\u010dka poduze\u0107a u Hrvatskoj ostavilo ukidanje H\u017d holdinga zbog \u010dega je i Zakon o \u017eeljeznici iz 2019. godine predvidio upravo povratak holding poduze\u0107a kako bi se potencijalno rije\u0161io veliki nered koji vlada na tr\u017ei\u0161tu \u017eeljezni\u010dkih usluga. A taj nered u velikoj mjeri stvara niz politi\u010dkih i menad\u017eerskih odluka koje su poduze\u0107e kao \u0161to je H\u017d Cargo kontinuirano lo\u0161e pripremali kako za izdvajanje iz holdinga tako i za opstanak na liberaliziranom tr\u017ei\u0161tu teretnih usluga. U ocjeni da H\u017d Cargu nedostaju moderne tehnologije i efikasniji poslovni procesi s medijskim stru\u010dnjacima bi se slo\u017eili i dionici iz \u017eeljezni\u010dkog sustava. Me\u0111utim, ako se pita ljude s terena koji u takvom sustavu rade godinama, re\u0107i \u0107e da je problem svakako nesklonost da se bilo \u0161to suvislo rije\u0161i \u010dak i kad rje\u0161enja postoje.<\/p>\n\n\n\n Prije svega, H\u017d Cargo je liberalizaciju do\u010dekao s najlo\u0161ijom pozicijom od svih \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a \u0161to se ti\u010de imovine koja nakon podjele na pet \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a i dalje nije proknji\u017eena. Drugi problemi proistje\u010du iz internih politika poduze\u0107a. H\u017d Cargo se trenutno iz nelikvidnosti poku\u0161ava izvu\u0107i prodajom zastarjelog voznog parka, \u0161to prema predsjedniku Sindikata hrvatskih \u017eeljezni\u010dara Ivanu Forga\u010du nije toliki problem, koliko je problem nepovjerenje da \u0107e uprava prodati i ono \u0161to poduze\u0107u treba. A trebali su mu i stru\u010dni kadrovi kakvih je bilo mnogo, no restrukturiranja su se godinama provodila na na\u010din da se ljudi otpu\u0161taju kao tehnolo\u0161ki vi\u0161ak, a ne dobrovoljno.<\/p>\n\n\n\n Deficit stru\u010dnog upravlja\u010dkog kadra primjetan je trend u cijelom \u017eeljezni\u010dkom sektoru, no od svih H\u017d poduze\u0107a, najve\u0107e smanjenje broja radnika do\u017eivio je H\u017d Cargo. O tome govori podatak<\/a> da je 2012. godine imao 3346 radnika, dok je 2020. do\u010dekao s 2065 radnika. Dio stru\u010dnog rukovode\u0107eg i izvr\u0161nog kadra nije naprosto nestao iz \u017eeljezni\u010dkog sektora nakon restrukturiranja, nego je kapacitirao upravo one koji po tra\u010dnicama danas voze efikasnije i s ni\u017eim tro\u0161kovima, kao \u0161to se pohvalio<\/a> direktor PPD Transporta rekav\u0161i da je vi\u0161e od polovine njihovih zaposlenika do\u0161lo iz H\u017d Carga. A dr\u017eavno potpomaganje privatnika ne doga\u0111a se samo kadroviranjem tehnolo\u0161kih znanja i resursa, a potom i klijenata koji odlaze, nego i voznim parkom. U analizi upravljanja \u017eeljezni\u010dkim uslugama u Hrvatskoj koju je proveo Institut za politi\u010dku ekologiju (IPE) osobito ljuti su bili predstavnici sindikata i poslovnih korisnika usluga teretnog prijevoza koji su ustvrdili da i H\u017d PP i H\u017d Cargo iznajmljuju svoje lokomotive privatnim teretnim operaterima i time ja\u010daju njihovu poziciju na tr\u017ei\u0161tu teretnih usluga.<\/p>\n\n\n\n\u0160iri okvir<\/h2>\n\n\n\n
Samoubojstvo uz dr\u017eavnu asistenciju<\/h2>\n\n\n\n