Brodarski institut osnovan je 1948. godine na novozagreba\u010dkoj ledini. Gradnja velebnog kompleksa dovr\u0161ena je 1959., a u projektiranje su uklju\u010deni istaknuti arhitekti. Marijan Haberle, koji je projektirao institut, zaslu\u017ean je i za Dvoranu Lisinski, Hotel Internacional, regulaciju Tkal\u010di\u0107eve ulice, Zagreba\u010dki velesajam\u2026 Arboretum je uredila Mira Halambek Wenzler, autorica Jaruna, zelenih povr\u0161ina Pionirskog grada, Novih Dvora u Zapre\u0161i\u0107u i drugih. Bazen u drvenoj kupoli projektirao je Krunoslav Tonkovi\u0107, arhitekt koji je osmislio Most slobode.<\/p>\n\n\n\n
Utemeljen je kao ustanova za razvoj brodogra\u0111evne znanosti i sredstava naoru\u017eanja i ratne tehnike. S najve\u0107im laboratorijskim resursima u Hrvatskoj i \u0161ire, bio je to centar znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada za potrebe ratne i trgova\u010dke brodogradnje. U sje\u0107anjima na godine provedene u Brodarskom, biv\u0161i predstavnik radnika u Nadzornom odboru Bla\u017e Me\u0161in pi\u0161e kako je u institut do\u0161ao 1978. godine iz Splita, na mjesto tehni\u010dara eksperimentatora.<\/p>\n\n\n\n
“Brodarski je u to vrijeme zapo\u0161ljavao oko 600 radnika. Lako sam se uklopio jer su kolege s kojima sam radio i koji su me upoznali s objektima, laboratorijima i na\u010dinom rada, do\u0161li iz ruralnih krajeva, Dalmatinske zagore i Like. Osje\u0107ao se kolektivni duh, sve je bio timski rad. To\u010dno je da je institutom upravljala JNA, ali tu su radili vrhunski stru\u010dnjaci razli\u010ditih profila, a 95% njih bili su civili. Znanje iz \u0161kole nam nije puno pomoglo, uglavnom se u\u010dilo uz starije radnike. Ovdje su radili vrhunski i svjetski poznati stru\u010dnjaci i doktori znanosti, npr. \u0160ilovi\u0107, Fancev, Bujas, Ljubeti\u0107, Sambolek, Feri\u0107 i drugi.\u201c<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/IMG_20211210_133651-1_compressed-e1639567932820.jpg\")
<\/a>Bilo je to zlatno doba Brodarskog instituta, a uspomene na taj period mo\u017eemo prona\u0107i diljem biv\u0161e Jugoslavije i \u0161ire. Brodarski je sudjelovao<\/a> u provedbi prvog flotnog programa obnove mornarice, razvoju prve doma\u0107e pametne mine, adaptacije sustava oru\u017eja, obnove brodova i razara\u010da, izrade raketnih topovnja\u010da\u2026 A s vremenom je ostvario samostalnost u razvoju podvodnog oru\u017eja. <\/p>\n\n\n\n Rukovodio je projektom podmornica, ina\u010de najslo\u017eenijeg tehni\u010dkog proizvoda. Portal Lupiga donio je pri\u010du<\/a> o slavnoj podmornici P-821, klase “Heroj\u201c. Izgra\u0111ena krajem 1960-ih, “u svoje vrijeme va\u017eila je kao \u010dudo tehnike i smatrana je jednom od najsuvremenijih podmornica tog tipa na Mediteranu\u201c. Bila je rezultat rada ponajprije hrvatskih stru\u010dnjaka, a najzaslu\u017eniji bio je direktor Brodarskog instituta, \u017darko Alujevi\u0107 Fe\u0111a. Nakon \u0161to je dva puta (miroljubivo) oplovila zemaljsku kuglu, izronila je 1991. i izlo\u017eena u Tivtu kao eksponat Muzeja pomorske ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n Iz gra\u0111anske inicijative Zeleni Umag podsje\u0107aju kako je studiju strujanja vode u luci za uma\u0161ku luku radio profesor (a svojevremeno i direktor) Andro\u010dec u Brodarskom institutu u Zagrebu. Studiju su tra\u017eili gra\u0111ani prije gradnje dana\u0161nje marine.<\/p>\n\n\n\n “Brodarski institut je vrhunska ustanova koju u interesu Hrvatske treba ne samo o\u010duvati, nego i dalje razvijati. \u010cestitam svim djelatnicima na dosada\u0161njim rezultatima i zahvaljujem na njihovu prilogu u Domovinskom ratu\u201c<\/em> \u2013 dr. Franjo Tu\u0111man<\/p>\n\n\n\n Bla\u017e Me\u0161in prisje\u0107a se kako je 1991. dio zaposlenika (oko 75 njih) oti\u0161ao jer se nisu slagali s aktualnom vlasti. Rad je ipak normalno nastavljen na svim djelatnostima, pa i nekim novima kao \u0161to su vojni programi \u2013 ovaj put u slu\u017ebi hrvatskih interesa. Brodarski se u tom periodu financira komercijalnim ugovorima, sura\u0111uje s MORH-om, Hrvatskom vojskom, kasnije HEP-om (mjerenja na hidroelektranama), Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama (izrada i ispitivanje modela tunela Sv. Roka)\u2026<\/p>\n\n\n\n “Devedesetih je suradnja s MORH-om bila intenzivna, po pitanju naoru\u017eanja i brodogradnje. S godinama se istopila, a sad je ima samo u tragovima\u201c, opisuje Pedi\u0161i\u0107 Bu\u010da. Institut je gurnut na tr\u017ei\u0161te i postaje dru\u0161tvo s ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. Me\u0161in u ovom trenutku vidi sjeme propasti: “Na\u0161e propadanje po\u010dinje 1992. kad je tada\u0161nja uprava BI-a uvjerila aktualnu vlast da ne budemo javni institut, ve\u0107 da se osnuje trgova\u010dko dru\u0161tvo. Kao sindikalni aktivist direktno sam pitao koji su razlozi za to. Odgovorili da tako mo\u017eemo slobodno poslovati, bez tra\u017eenja odobrenja ili polaganja ra\u010duna ministarstvu. Krenula je izrada plana za tehnolo\u0161ki vi\u0161ak radnika, ga\u0161enje nekih djelatnosti, osnivanje novih djelatnosti\u2026 Na taj na\u010din nije se moglo razvijati niti ulagati u znanost i znanstvenike. Sve uprave postavljane su od strane aktualne vlasti i bile su im apsolutna podr\u0161ka. Uglavnom su slu\u017eile za korist nekim dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, ali i za svoju osobnu korist.\u201c Nakon 43 godine provedene u Brodarskom, Me\u0161in je zajedno s ostalim kolegama shrvan zbog \u010dinjenice da takva ustanova odlazi u likvidaciju.<\/p>\n\n\n\n “Ja sam do\u0161la 1999. kad nas je tu bilo dvjestotinjak. Tada je i po\u010dela lo\u0161a faza Brodarskog, kada se stalno \u0161u\u0161kalo ho\u0107e li biti novaca ili ne\u0107e. Vidjeli smo da se institutom ne upravlja dobro i da promjene idu na gore”, potvr\u0111uje Pedi\u0161i\u0107 Bu\u010da.<\/p>\n\n\n\n “Otkako je Brodarski postao trgova\u010dko dru\u0161tvo, to je nekako hodalo do EU”, opisuje Pedi\u0161i\u0107 Bu\u010da. Klijenti su im bili uglavnom stranci, tj. strane privatne firme, proizvo\u0111a\u010di jahti, projektanti koji imaju privatne projekte za koje dio mjerenja, ispitivanja i istra\u017eivanja odra\u0111uju ovdje. Konkurencija su im, kako ka\u017ee, drugi instituti u Europi, ali u Hrvatskoj ona ne postoji.<\/p>\n\n\n\n “Problem je u tome \u0161to se ne mo\u017eemo prijavljivati na fondove, natje\u010daje i projekte. Nismo prepoznati ni kao znanstvena institucija, ni kao trgova\u010dko dru\u0161tvo. Govore da nismo profitabilni, da ne zara\u0111ujemo dovoljno na tr\u017ei\u0161tu, a ne govori se o tome da su nam odsje\u010dena sva sredstva na kojima bi trebali zara\u0111ivati. Kao da vas netko upuca u noge i ka\u017ee: Pa vi ne mo\u017eete tr\u010dati”, obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n Radnici su 2016. godine upozoravali na nu\u017enost dono\u0161enja hitnih mjera, to\u010dnije \u2013 posljedice izostanka istih. Kvalitetni i skupocjeni laboratoriji jedinstveni u radijusu od oko 1.000 kilometara, ostat \u0107e neiskori\u0161teni. Ste\u010dene kompetencije i znanja na razini dr\u017eave bit \u0107e trajno izgubljene i ne\u0107e ih biti mogu\u0107e nanovo uspostaviti \u2013 jedno od njih su i znanja vezana uz tehnologije vojnih plovila, u\u0161tedu energije, smanjenje \u0161tetnih emisija itd. Trajno ga\u0161enje obrazovno znanstvenog potencijala instituta na podru\u010dju tehnike u Hrvatskoj ostavit \u0107e ogromnu rupu jer u dr\u017eavi ne postoji nijedan drugi tehni\u010dki institut koji bi tu prazninu mogao nadomjestiti.<\/p>\n\n\n\n “Ovisit \u0107emo o strancima\u201c, obja\u0161njava Marta. “Na kraju \u0107emo moliti neku nizozemsku firmu da nam do\u0111e izmjeriti vibracije na putni\u010dkom brodu i pla\u0107at \u0107emo ogromne dnevnice za to. Za\u0161to? Umjesto da na\u0161i ljudi koji su vje\u0161ti, vi\u010dni, prepoznati u svijetu i cijenjeni u struci, to rade vani. Ako \u0107emo gledati institut kao profitni centar koji mora zaraditi na tr\u017ei\u0161tu, onda je uzaludan ako ne mo\u017ee pokriti svoje tro\u0161kove. Ali bih skrenula pa\u017enju da laboratorij i bazen nitko u svijetu nije pravio s idejom da \u0107e na stranom tr\u017ei\u0161tu \u0161tancati ispitivanja i na tome stvarati profit. Institut, laboratoriji i bazen su napravljeni s idejom da vlastitoj dr\u017eavi doprinose razvojem istra\u017eivanja, da se tu odra\u0111uju projekti i inovacije, da se stvaraju nove vrijednosti za budu\u0107e gospodarstvo i znanost.\u201c<\/p>\n\n\n\n Neki \u0107e onda ipak re\u0107i da Brodarski nije u stanju pratiti svjetske trendove. \u010cesto ta mantra ide ruku pod ruku s uvjerenjem da na\u0161e Sveu\u010dili\u0161te i akademska zajednica ne kotiraju dobro u svijetu, ako je suditi po \u0160angajskoj listi na kojoj se pomi\u010demo od 600. do 700. mjesta. No, prof. dr. sc. Nikola Mi\u0161kovi\u0107 sa zagreba\u010dkog FER-a isti\u010de podatak koji prolazi nezamije\u0107en. Na tematskom okruglom stolu Kluba zeleno-lijevog bloka<\/a> istaknuo je kako isto to Sveu\u010dili\u0161te stoji na visokom 43. mjestu u svijetu po pomorskim tehnologijama, i to najvi\u0161e zahvaljuju\u0107i Fakultetu strojarstva i brodogradnje. <\/p>\n\n\n\n U tekstu “Brodogradnja \u0107e se u Hrvatskoj ugasiti do 2021.<\/a>\u201c Sergeja \u017dupani\u0107a, stoji podsjetnik: “Brod ne nastaje u brodogradili\u0161tu, njega se tamo samo montira, sklapa. Da biste vi razvijali i koordinirali elemente iz prakti\u010dno cijelog gospodarstva koji su uklju\u010deni u to, vi morate imati sustav, instituciju razli\u010ditih struka koje to prate. To je nekad bio Brodarski institut. A otkad on propada, propada i hrvatska brodogradnja.\u201c<\/p>\n\n\n\n Na tvrdnje o tome da nisu u toku, Pedi\u0161i\u0107 Bu\u010da odgovara: “Ne znam tko je plasirao tu besmislenu dogmu. \u010cemu onda uop\u0107e na\u0161i fakulteti, za\u0161to ljude u\u010dimo da postanu in\u017eenjeri? Bazen u Brodarskom je jedan od najboljih bazena za modelska ispitivanja u Europi. Strancima iz struke je fascinantan, dive se infrastrukturi koju imamo. Imamo iskustvo i uigran tim, radimo 70 godina. Sve \u0161to radimo se dokumentira i sprema u baze podataka. Kad radimo ne\u0161to novo, mo\u017eemo se osloniti na to. Ne mo\u017ee osvanuti ne\u0161to novo i spektakularno ako nije prethodno na ne\u010dem niklo.\u201c<\/p>\n\n\n\n Kako je mogu\u0107e da dr\u017eava to ne prepoznaje? “Ne znam, nije to kvantna fizika. Ali postoje vje\u010dito drugi planovi i interesi\u201c, uzdahnula je. Nije kvantna fizika ni to da se institut nalazi na atraktivnoj gra\u0111evinskoj lokaciji. Na 120.000 kvadrata prostiru se zeleni arboretum i nekretnine procijenjene na 300 milijuna kuna. Sje\u0107ate li se Kamenskog? Jutarnji list pi\u0161e<\/a> kako je na listi zainteresiranih kupaca za lokaciju biv\u0161e tvornice ve\u0107 1.700 kandidata, a cijene kvadrata vrte se oko 5.000 eura.<\/p>\n\n\n\n “\u010cim su donijeli odluku o stvaranju uvjeta za pokretanje likvidacije, obratili smo se Vladi i ministrima s apelom da se djelatnosti instituta ostave. No formalni odgovor nismo dobili. Podr\u0161ku su nam pru\u017eile akademska zajednica i struka – FSB, FER, splitski FESB, Karlova\u010dko veleu\u010dili\u0161te, rije\u010dki Tehni\u010dki fakultet, Tehni\u010dko veleu\u010dili\u0161te u Zagrebu\u2026 Slali su apele i pisma potpore, obratili su se Vladi, no ni oni nisu dobili nikakav odgovor, koliko znamo\u201c, ka\u017ee Pedi\u0161i\u0107 Bu\u010da. <\/p>\n\n\n\n Ima li nade ili zadnje slamke spasa? “Dr\u017eava mo\u017ee otvoriti drugu instituciju, preseliti dokumentaciju i ljude ovog \u010dasa tamo, pustiti ih da nastave svoj rad i jave se svojim klijentima. Mogli bismo nastaviti u okviru znanstvene ustanove ili nekog drugog oblika koji bi omogu\u0107avao da se javljamo na natje\u010daje, fondove, projekte. Samo to treba netko htjeti, a ne vidim da je to itko po\u010deo raditi\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n Upravo ovih dana Nacional<\/a> je pisao o sumnjivim potezima Ministarstva i CERP-a koji su blokirali inicijativu za spas Brodarskog: slova\u010dka tvrtka NTE Development Grupa, odnosno njezina hrvatska podru\u017enica SE Constructions, najavila je da \u0107e podi\u0107i kaznene prijave protiv upravlja\u010dkih tijela BI, CERP-a i Ministarstva prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine jer su iz nepoznatog razloga uporno ignorirale konkretne ponude Slovaka za spas Brodarskog instituta.<\/p>\n\n\n\n “Kad sam po\u010dela raditi na Brodarskom krajem devedesetih, tu je bilo mnogo ambicioznih ljudi koji su htjeli raditi i u\u010diti. Bila je to lijepa koncentracija ljudi, zdrave energije, volje. Lo\u0161a politika i pla\u0107e ispod svakog kriterija su dovele do toga da je mnogo njih oti\u0161lo. Svima je \u017eao, voljeli su Brodarski, htjeli su ovdje magistrirati i doktorirati, a onda su vidjeli da ba\u0161 u ustanovi koja je predvi\u0111ena za to \u2013 te\u0161ko da \u0107e to mo\u0107i ostvariti\u201c, opisuje Pedi\u0161i\u0107 Bu\u010da.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de kako se novinarska pitanja \u010desto svode na to jesu li dobili pla\u0107u i kako je spajati kraj s krajem. No, to je samo jedan problem u \u0161iroj slici. “Mi smo tu svojom voljom. Nitko nas ne tjera biti tu. Sigurna sam da \u0107e se ljudi sna\u0107i, tj. ve\u0107 se snalazimo: radimo na temperaturama od 4 stupnja, sami si popravljamo kvarove\u2026 Imali smo hrpu nevjerojatnih situacija i izvukli smo se zahvaljuju\u0107i snala\u017eljivosti i predanosti ljudi. Nismo ni\u0161ta ispustili ili ne-odradili, \u010dak i kad je djelovalo nerje\u0161ivo.\u201c<\/p>\n\n\n\n Rado se prisje\u0107a mladih s kojima je imala prilike sura\u0111ivati. Dugo je dr\u017eala vje\u017ebe na fakultetima, a \u0111aci i studenti \u010desto su dolazili na Brodarski u sklopu nastave. “\u0110aci i studenti \u010desto zamole profesore da ih povedemo u obilazak. Jedna gimnazija me ba\u0161 bila iznenadila: do\u0161li su u posjet, no u trenutku kad su obilazili prostore nije bilo mogu\u0107e pu\u0161tati valove na generatoru, tj. trebali bi pri\u010dekati sat vremena. Njima je to bio zadnji sat i mogli su i\u0107i ku\u0107i, no oni su rekli da \u017eele ostati i \u010dekati sat vremena da to vide. Ovdje ima potencijala za zapo\u0161ljavanje mladih, kreativnih ljudi, koji \u017eele istra\u017eivati. Jednom kad se to zatvori, svim idu\u0107im generacijama je to uskra\u0107eno”. <\/p>\n\n\n\n Pogledom prelazim prostoriju i komentiram da jo\u0161 samo nedostaje Titova slika na zidu da se \u010dovjek osjeti kao da je otputovao kroz vrijeme. “Ni\u0161ta nije obnavljano, ne radi grijanje\u2026 Ali eto, kad do\u0111u klijenti, morate se tih dan-dva osje\u0107ati druga\u010dije i zaboraviti.\u201c U tom poma\u017ee pogled kroz prozor, na jedan od najljep\u0161ih gradskih vrtova. Zaslu\u017eio je nadimak “botani\u010dki vrt Novog Zagreba\u201c, a za\u0161ti\u0107en je kao kulturno dobro. Stanovnici Sigeta, naselja u kojem se institut nalazi, vi\u0161e puta su pisali Vladi i ministarstvima<\/a>, zabrinuti zbog propadanja kompleksa. \u0160tovi\u0161e, cijeli slu\u010daj su 2017. prijavili DORH-u i Uskoku, iskazav\u0161i \u017ealost \u0161to \u0107e 70. obljetnicu postojanja Brodarskog “ukrasiti privatizacija i stambeno-poslovni objekti na zelenim parcelama koje su vrijedni djelatnici sve te godine odr\u017eavali i donosili raznoliko bilje iz svih dijelova svijeta\u201c.<\/p>\n\n\n\n Nema vrtlara niti osobe koja je zaposlena za brigu o zemlji i vrtu. Radnici Brodarskog sami kose travu, zalijevaju biljke, skupljaju granje. Ka\u017ee se kako onaj tko sadi vrt, vjeruje u sutra. “Evo, mo\u017eete i sami pogledati, s ovog prozora se lijepo vidi na\u0161a magnolija\u201c, pokazuje Marta dok razmi\u010de zastor. “Makar, sad i nije neki prizor. Vrijeme je tmurno i depresivno\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n ***<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Na izlasku iz Brodarskog, u uvelom li\u0161\u0107u uo\u010davam tro\u0161nu spomen plo\u010du s nekoliko datuma i godina. Godina 1948. bila je godina osnutka instituta, 10. rujna 1959. sve\u010dano je otvoren na Dan mornarice, a 1991. su jedinice kriznog sto\u017eera Novog Zagreba, uz suradnju dvadesetak radnika Brodarskog instituta, preuzele institut i stavile ga na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Po svemu sude\u0107i, 2021. godina mogla bi biti idu\u0107a, i zadnja na tom popisu.<\/p>\n\n\n\n A onda? Ni\u0161ta. Idemo dalje<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Brodarski institut u Zagrebu osnovan je 1948. i svoje zlatno doba pro\u017eivljava do 1992., kada je gurnut na tr\u017ei\u0161te tako \u0161to mu je status iz javnog instituta pretvoren u dru\u0161tvo s ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. Trenutno se priprema njegova likvidacija, a o lo\u0161em upravljanju institutom i njegovoj povijesti pi\u0161e Lidija \u010culo. “Osobnu, molim vas!”, […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":40578,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1620],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1621],"class_list":["post-40570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-brodarski-institut","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40570","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40570"}],"version-history":[{"count":29,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40570\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40606,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40570\/revisions\/40606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40578"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40570"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40570"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40570"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40570"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Onda su do\u0161le devedesete\u2026<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
“Kao da vas netko upuca u noge i ka\u017ee: Vi uop\u0107e ne mo\u017eete tr\u010dati!<\/strong>“<\/h2>\n\n\n\n
Snalazili smo se, \u010dak i kad je djelovalo da nema izlaza<\/strong><\/h2>\n\n\n\n