Pandemijske su okolnosti, pogotovo epidemiolo\u0161ke mjere, promijenile puno toga u na\u0161im \u017eivotima. Tim su se promjenama tra\u017eili obuhvatniji nazivi koji bi ih najpreciznije i najslikovitije prikazali. Nova normalnost je zasigurno najpoznatiji me\u0111u onima s najve\u0107om ambicijom, ali i razli\u010diti segmenti \u017eivota su postali bogatiji za razli\u010dite nazive, izraze i fraze kojima se nastojala opisati promjena koja ih je zadesila. Ozbiljne su promjene, sasvim o\u010dekivano s obzirom na zaraznost virusa i oblike mjera za\u0161tite od zaraze, zadesile i svijet rada. Na samom po\u010detku te su se promjene naj\u010de\u0161\u0107e prikazivale sintagmama poput “esencijalnih radnika” ili \u010disto opisnih izraza kao \u0161to je “rad od ku\u0107e”.<\/p>\n\n\n\n
Putanja pandemije koja uklju\u010duje nagla zatvaranje i ne\u0161to manje nagla otvaranja nacionalnih ekonomija te razli\u010dite dr\u017eavne mjere potpora utjecala je na zbivanja na tr\u017ei\u0161tu rada. U najrazvijenijim zemljama svijeta zabilje\u017een je tako ove godine sna\u017ean val radni\u010dkih otkaza. Premda su brojke neumoljive, a razlozi i dinamika i dalje prili\u010dno zamr\u0161eni, prvi definicijski iskorak je napravio Anthony Klotz, profesor upravljanja na Sveu\u010dili\u0161tu Texas A&M, koji je zamjetni trend krstio sintagmom: Great Resignation<\/a><\/em>. Na na\u0161em jeziku jo\u0161 nemamo prikladan i elegantan prijevod i zasad se uglavnom koristi onaj o\u010diti i doslovni \u2013 velika ostavka. Nakon Klotzova priloga na stranicama Bloomberga sintagma je do\u017eivjela ekspanziju. Postala je legitimni i nezaobilazni eksplikatorni alat na stranicama svjetske poslovne \u0161tampe. Me\u0111utim, i dalje vlada djelomi\u010dna konfuzija oko toga \u0161to to\u010dno ona opisuje i koji su konkretni razlozi iza toga \u0161to opisuje.<\/p>\n\n\n\n Kako je posrijedi sintagma koja u sebi implicira epohalni zaokret, prikladna je za razli\u010dite uporabe, ovisno o smjeru analize u kojoj se koristi i politi\u010dkih nagnu\u0107a onih koji ju koriste. Nerijetko se njome definirala osveta srednje klase kojoj je pandemijski rad od doma otvorio perspektivu ve\u0107e autonomije i samim tim “hrabrijem” postavljanju spram poslodavaca, uklju\u010duju\u0107i i njihovo mijenjanje. Nisu je zaobi\u0161li ni oni poslovi\u010dno optimisti\u010dni ljevi\u010dari koji su u njoj vidjeli spontani odgovor radni\u010dke klase koja naprosto vi\u0161e ne \u017eeli raditi i time sabotira kapital. Oni najoprezniji su upozoravali da se doseg sintagme odnosi samo na pandemijski motiviran val prijevremenih umirovljenja i da se ne radi o krucijalnim promjenama na tr\u017ei\u0161tu rada ili mijenjanju politi\u010dkog sentimenta prema kulturi rada.<\/p>\n\n\n\n U svim tim definiranjima i perspektivama ima ne\u0161to istine. Ako ne nu\u017eno na tragu inicijalnog kori\u0161tenja termina, onda barem kao njegovo, manje ili vi\u0161e legitimno, \u0161irenje motivirano konkretnim promjenama. No, postoji nekoliko problema s tako \u0161irokim terminom epohalnih ambicija. On istovremeno cilja i na konkretne brojke i otkaze na tr\u017ei\u0161tu rada i na rasprostranjeni politi\u010dko-kulturni sentiment. Time njegova uporaba varira izme\u0111u one dokazive brojkama i one “dokazive” uo\u010denim dru\u0161tvenim simptomima. Drugi se problem ti\u010de pretpostavljene velike promjene u odnosima mo\u0107i izme\u0111u kapitalista i radnika. Kao da radnik odjednom mo\u017ee zahtijevati \u0161to \u017eeli, a prije naprosto toga nije bio svjestan. Pandemija mu je bilo mjerama potpore bilo “esencijalnim” statusom bilo radom od ku\u0107e otvorila o\u010di. Bez obzira na to \u0161to manjkovi radnika nakon otvaranja ekonomija donose ve\u0107u mo\u0107 radnicima, strukturni odnosi mo\u0107i se nisu promijenili. To je i razlog za\u0161to gore spomenuti ljevi\u010darski optimizam nema ba\u0161 upori\u0161ta u realnosti: na \u0161to se radnici mogu osloniti za pre\u017eivljavanje kad vi\u0161e ne primaju nadnicu za svoj rad? Tre\u0107i problem termina je upravo taj epohalni zaokret i pretpostavljeni novum. Ti trendovi su ovisni o specifi\u010dnostima nacionalnih ekonomija. Za Hrvatsku bi mogli tvrditi, na primjer, da je do\u017eivjela “veliku ostavku” nakon otvaranja granica Europske unije za ovda\u0161nje radnike. Masovno su davali otkaze i tra\u017eili sre\u0107u na sigurnijim i bolje pla\u0107enim radnim mjestima na Zapadu.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d tim problemima, za baratanje pojmom mo\u017eemo prona\u0107i dva oslonca. Definitivno se u SAD-u i ponekim europskim zemljama mo\u017ee bez ustezanja prepoznati trend radni\u010dkih otkaza na slabo pla\u0107enim poslovima s namjerom zapo\u0161ljavanja na onim pla\u0107enijim i kvalitetnijim poslovima u industrijama u kojima nedostaje radnike. Naprosto se u kontekstu pandemijskih u\u010dinaka na ekonomiju odre\u0111enom segmentu radni\u010dke klase otvorio prostor za pobolj\u0161anje radnih uvjeta i u kona\u010dnici onih \u017eivotnih. Pored tih konkretnih pomaka na tr\u017ei\u0161tu rada definitivno se dogodio i ideolo\u0161ki pomak u razmatranjima smisla, oblika, trajanja i autonomije rada. No, problem je \u0161to danas ne postoje dovoljno jaki sindikati koji bi povezali realnu potrebu za ve\u0107om pla\u0107om i stabilnijim \u017eivotom sa \u0161irom politi\u010dko-ideolo\u0161kom naobrazbom. Kao \u0161to pi\u0161e britanski ekonomist James Meadway<\/a>, ovi silni radni\u010dki otkazi predstavljaju novinu povjesni\u010darima radni\u010dku pokreta, ali zasigurno se radi o epizodi otpora. Taj otpor, uslijed pada popularnosti sindikata i kolektivnog djelovanja, nije kolektivan nego individualan i zato mu nedostaje jasnija politi\u010dka dimenzija. I zato su i mogu\u0107a razli\u010dita tuma\u010denja fenomena. Sada je na sindikatima red da doka\u017eu radnicima da je kolektivno djelovanje sigurnije, atraktivnije i jeftinije. Dok god sindikati nisu u stanju uvjeriti radnike u to, njima \u0107e individualni oblik otpora u kontekstu koji im to omogu\u0107uje biti racionalniji izbor.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pandemijske su okolnosti, pogotovo epidemiolo\u0161ke mjere, promijenile puno toga u na\u0161im \u017eivotima. Tim su se promjenama tra\u017eili obuhvatniji nazivi koji bi ih najpreciznije i najslikovitije prikazali. Nova normalnost je zasigurno najpoznatiji me\u0111u onima s najve\u0107om ambicijom, ali i razli\u010diti segmenti \u017eivota su postali bogatiji za razli\u010dite nazive, izraze i fraze kojima se nastojala opisati promjena […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39465,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[85],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-40562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40562"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40563,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40562\/revisions\/40563"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40562"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40562"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40562"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40562"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}