Prosvjedi protiv Rio Tintove eksploatacije litija u Srbiji povukli su za sobom pitanje zelene tranzicije i uloge litija u njoj. Plan Rio Tinta za Jadar sigurno ne spada u zelenu tranziciju i nu\u017eno ga je sprije\u010diti, ali postoje nove tehnologije ekstrakcije litija koje mogu odigrati klju\u010dnu ulogu u tom procesu.<\/p>\n\n\n\n
Globalna trka za mineralima<\/a> koji mogu ubrzati klimatsku tranziciju i dalje je primarno tr\u017ei\u0161na utrka u kojoj interes kapitala ima prioritet nad klimatskim, socijalnim, a ponekad i politi\u010dkim ciljevima \u2013 primarno onim zelenima. Rijetki zeleni politi\u010dki ciljevi napokon su artikulirani, te\u0161kom mukom i nakon stotinu godina upozoravanja, te su se probili do u\u0161iju politi\u010dkih i poduzetni\u010dkih elita. U ovom du\u017eem uvodu cilj je ponuditi kontekst za promi\u0161ljanje i dono\u0161enje odluka o tome kako politi\u010dki artikulirati i prihvatiti nu\u017enost ekstrakcije rijetkih metala te istovremeno sprije\u010diti pod svaku cijenu da ova tranzicija ima ista obilje\u017eja kao posljednja. Iz tih razloga, zanimljiva je petlja u kojoj se klimatski po\u017eeljne promjene razvijaju inercijom i stihijski iz same povijesne konstelacije, a ne kao rezultat promi\u0161ljenih strategija. Sanacija klime danas se doga\u0111a upravo i stihijski i inercijom: zaga\u0111en okoli\u0161 proizvodi epidemije i ugro\u017eava ljudsko zdravlje, a rukovanje takvim situacijama na povr\u0161inu izvla\u010di svo dekadama ugro\u017eavano obrazovanje i povjerenje gra\u0111ana u politiku \u0161to onda ugro\u017eava pozicije i popularnost politi\u010dara.<\/p>\n\n\n\n Oni potom izdaju nekoliko proglasa koje svi \u017eele \u010duti, ali vrlo malo zapravo operacionaliziraju. S druge strane, tr\u017ei\u0161ni analiti\u010dari jasno vide smjer \u2013 zahtjevi za promjenom praksi su sve glasniji i gotovo da uop\u0107e vi\u0161e ne prestaju. To ih motivira na dvostruko djelovanje, s jedne strane otpor prema politi\u010dkim promjenama koje provode lobisti\u010dki i internim kanalima, a s druge postupnom promjenom praksi jer je famozna fleksibilnost kapitalisti\u010dkog ure\u0111enja prepoznala da zadr\u017eavanje postoje\u0107ih praksi vodi u gubitke tr\u017ei\u0161ta, profita i kredibiliteta. Novi, makar poluzeleni, poslovni subjekti koji stupaju na tr\u017ei\u0161te, sve se lak\u0161e probijaju, sve vi\u0161e rastu i imaju sve bolji omjer ulo\u017eenog i vra\u0107enog, \u010dak i nakon ura\u010dunavanja klimatskih tro\u0161kova. Dok analiti\u010dari nude platforme za promjene, uloga lobista vi\u0161e nije \u010dvrsta kontrola nad politi\u010dkim praksama, ve\u0107 zamu\u0107ivanje definicija zelenosti, kao \u0161to imamo u primjeru zemnog plina kao tranzicijskog goriva, i prolongiranje implementacija klimatskih odredbi, kako bi se kompanije stigle reorganizirati i tako smanjiti kona\u010dne tro\u0161kove, nakon uvo\u0111enja poreza na ugljik.<\/p>\n\n\n\n Utrka za zelenom tranzicijom doga\u0111a se dakle na svim razinama, i dok je tr\u017ei\u0161no politi\u010dki faktori usporavaju, prosvjedi je ubrzavaju. Broj prosvjeda diljem svijeta, moglo bi se re\u0107i, da raste eksponencijalno. Gotovo je nemogu\u0107e vi\u0161e prona\u0107i dan kada negdje na svijetu nema prosvjeda. Naju\u010destaliji ove godine su slabo artikulirani, trans-klasni prosvjedi oko pandemijskih tema, oblikovani nadri-filozofskim po\u0161tapalicama i govorom o slobodi. No osim njih imamo i velike redovne klimatske prosvjede \u010diji su glavni organizatori mlade i nove generacije na pragu politi\u010dke zrelosti i aktivnosti, a koji su medijski prihva\u0107eni kao “srednjo\u0161kolski prosvjedi” \u010dime smo ih po\u010dastili ej\u0111izmom, idealizmom, i najva\u017enije od svega, time smo omogu\u0107ili sebi semanti\u010dku odstupnicu od vlastite odgovornosti. “Srednjo\u0161kolski prosvjedi” poprimaju sve karakteristike potrebne za patronizaciju: oni su “utopisti\u010dki”, “puni ideala” i “mladena\u010dke naivnosti”, oni su ono ne\u0161to \u0161to se doga\u0111a “kada si mo\u017ee\u0161 priu\u0161titi da prosvjeduje\u0161, umjesto da radi\u0161”. U medijskom diskursu sudionici takvih prosvjeda su jasno ome\u0111eni na maloljetnike i eventualno njihove profesore i roditelje. Tako u uhu \u010ditatelja nastaje konceptualna dihotomija na \u010dijem drugom kraju ne stoji ostatak svijeta, odrasla populacija, ili kakva klasna ili politi\u010dka struktura, ve\u0107 doktrina nastavljanja stvari po starome. Bilo da se radi o tome da “srednjo\u0161kolci” mogu slobodno prosvjedovati dok ostatak populacije radi, donosi politi\u010dke, zdravstvene i ekonomske odluke, dok kompanije nastavljaju sa nepromijenjenim aktivnostima li da se radi o poruci gotovo potpune politi\u010dke marginalizacije koju \u0161aljemo prosvjednicima.<\/p>\n\n\n\n Ne\u0161to je te\u017ee na isti na\u010din odbaciti i diskriminirati aktualne prosvjede u gradovima diljem Srbije gdje su popularni pritisci “odozdo” omasovljeni opipljivo\u0161\u0107u klimatske \u0161tete, kakvo je na primjer zaga\u0111enje zraka u Srbiji, narasli toliko da ugro\u017eavaju \u010dak i poziciju nesalomljivog predsjednika Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a. Opipljivost klimatske \u0161tete izvukla je nezadovoljstvo stanovnika Srbije na povr\u0161inu. Prosvjedi u Srbiji zbog ovog ili onog razloga tijekom cijele epidemije koronavirusa gotovo da uop\u0107e nisu prestali. Posljednji val ti\u010de se kompanije Rio Tinto koja se nada crpiti litij i bor iz minerala jadarita iz rijeke Jadar. To je mineral<\/a> \u010diji je kemijski sastav natrij-litij bor silikat hidroksid i koji trenutno ima veliku globalnu tr\u017ei\u0161nu vrijednost jer zelena tranzicija po\u010diva na sposobnosti industrije da proizvodi litij \u2013 nu\u017ean element za potpunu elektrifikaciju transporta i ostalih sektora. Rio Tinto je kontroverzna rudarska firma. Nakon niza skandala koji su po\u010deli 2010. godine sa slu\u010dajem \u0161pijuna\u017ee, pa do uru\u0161avanja svetih pe\u0107ina, isplate ni\u017eih pla\u0107a ili ve\u0107ih bonusa, sumnjivih trgova\u010dkih praksi, ova multinacionalna kompanija ne prestaje proizvoditi skandale i senzacionalne afere, pri \u010demu su aktualni prosvjedi u Srbiji i promjena zakona tako da idu kompaniji na korist, tek posljednja u nizu. Kompanija se nada u Srbiji rudariti jadarit metodom otvorenog rudnika, ekolo\u0161ki naj\u0161tetnijom metodom za rudarenje litija, a po izrazito lo\u0161im uvjetima za dr\u017eavu. Novi val rasprodaje prirodnih resursa u zemljama Balkana u Srbiji je nai\u0161ao na ogroman otpor. Spomenuto nepovjerenje javnosti u politiku o\u010dituje se tako i u pitanju o stvarnim koli\u010dinama litija u Srbiji koje su prema nekim Bloombergovim informacijama navodno najve\u0107e na planeti. Stru\u010dna i nestru\u010dna javnost sklona je smatrati te informacije itekako prenapuhanima. Litija prema tim informacijama nema samo u Jadaru ve\u0107 i tokom rijeke Drine.<\/p>\n\n\n\n Sve informacije o le\u017ei\u0161tima rijetkih metala su nepouzdane, od ovakvih prenapuhivanja kakve imamo u Bloombergu, preko \u010dinjenice da pojedine zemlje (SAD) skrivaju stvarne brojke, pa do toga su zemaljske zalihe poredane s obzirom na dr\u017eavu u kojoj se nalaze, dok se u me\u0111unarodnim vodama nalazi na primjer toliko kobalta da ga mo\u017eemo tro\u0161iti tisu\u0107u godina po brzini proizvodnje iz 2020. godine. Svi tekstovi o nesta\u0161ici litija i drugih rijetkih metala zapravo su rezultat koncentracije proizvodnje u Kini. To je zemlja s najve\u0107im nacionalnim zalihama litija i drugih rijetkih minerala na svijetu. Iza nje slijede Australija, Amerika, Bolivija i \u010cile (ne nu\u017eno ovim redosljedom). No, osim u moru, litija ima i u geotermalnim izvorima, posebno u blizini vulkana, ali i u obi\u010dnim geotermalnim izvorima.<\/p>\n\n\n\n Metode ekstrakcije materijala razlikuju se s obzirom na izvore. U slu\u010daju rijeke Jadar, Rio Tinto planira rudnik otvorenog tipa, ekolo\u0161ki i zdravstveno naj\u0161tetniji oblik rudarenja litija. No, postoje i druge metode, od kojih se nekoliko zasniva na nanotehnologiji, dok tre\u0107e imaju proizvodne varijacije koje im omogu\u0107uju da osim litija crpe i druge metale. Rijetki metali se u prirodi nalaze u podzemnim nalazi\u0161tima gline, mineralnih ruda i podzemnim spremi\u0161tima vode. Njihova ekstrakcija zahtijeva izgradnju rudnika i razgrtanje povr\u0161ine (iskapanje zemlje i kamena), izdvajanje iz gline ili rude, i razdvajanje putem kompleksnih zaga\u0111uju\u0107ih proizvodnih procesa. Druga osnovna metoda podrazumijeva ispumpavanje podzemnih spremi\u0161ta voda na povr\u0161inu (zahtijeva ogromne koli\u010dine vode) nakon \u010dega ostaju veliki bazeni muljevite, salamuraste teku\u0107ine koja potom isparava, a voda se mo\u017ee ponovno upumpati u zemlju. Litij se zatim izdvaja iz soli preostale u bazenima. Problem ogromnih koli\u010dina potrebne vode posebnu ulogu igra u \u010cileu i Boliviji gdje se za va\u0111enje litija koji se nalazi u pustinjskim podru\u010djima koristi \u010dak 65 posto vodnih rezerva. Suvremene tehnologije<\/a> i ovdje nude rje\u0161enja, pa je posljednjih godina patentirano \u010dak 60 novih metoda izravne ekstrakcije litija koje gotovo uop\u0107e ne zahtijevaju vodu, ili drugih koje koriste prirodne podzemne pare za razdvajanje materijala. Jo\u0161 jedna metoda koristi vodootporne ionizirane kuglice kako bi izvukla metale iz slanih salamura koje se nalaze ispod povr\u0161ine zemlje.<\/p>\n\n\n\n Potreba za litijem je relativno nova \u0161to pokazuje informacija da je porast proizvodnje ovog metala u posljednjih deset godina narastao za 70 posto. Istovremeno s proizvodnjom porastao je i broj nalazi\u0161ta otkrivenih u periodu 2007. \u2013 2017. kada je zabilje\u017een porast sa 4.100kt na 16.000kt. S novim proizvodnim metodama, razvijaju se nove ekolo\u0161ke metode ekstrakcije materijala koji su nam jo\u0161 ostali. Proizvodnja litija nije dakle vi\u0161e nu\u017eno zaga\u0111uju\u0107a sama po sebi, \u0161to revolt stanovnika Srbije protiv Rio Tinta \u010dini jo\u0161 opravdanijim. Tamo gdje litij po\u010dinje zaga\u0111ivati jest kada sam postane proizvodna sirovina. Studije pokazuju da je rast stakleni\u010dkih plinova povezan s litijem rezultat proizvodnje baterija, pri \u010demu je tehnologija napredovala i u tom smjeru pa tako metode kori\u0161tene za proizvodnju baterija u SAD-u zaga\u0111uju tri puta manje nego iste tvornice u Kini. Velik dio tih novih plinova nastaje u autoindustriji, a procjene<\/a> Me\u0111unarodne agencije za energiju govore da bi se potrebe za litijem, niklom i drugim dragocjenim materijalima mogle uve\u0107ati 30 puta samo u industriji elektri\u010dnih automobila do 2040. godine, ako \u017eelimo ispuniti cilj Pari\u0161kog sporazuma o ograni\u010denju zatopljenja na prosje\u010dna 2 stupnja Celzijusa.<\/p>\n\n\n\nGeopoliti\u010dka dimenzija informacija<\/h2>\n\n\n\n
Nu\u017enost demokratske kontrole<\/h2>\n\n\n\n