Porast cijena energenata u svijetu po\u010deo je negativno utjecati na makedonski elektroenergetski sustav, otkrivaju\u0107i njegove sustavne slabosti i nedostatke. Nadle\u017eni su pribjegli ad-hoc mjerama koje \u010dak ni u najboljem slu\u010daju ne\u0107e rje\u0161avati strukturne uzroke krize. Dok \u0107e stotine milijuna eura dr\u017eavnog novca biti dato za spa\u0161avanje energetskog sektora, gra\u0111ani \u0107e vjerojatno ostati sami u borbi protiv energetskog siroma\u0161tva, za koje se ove zime o\u010dekuje da \u0107e porasti iznad ve\u0107 alarmantne razine.<\/p>\n\n\n\n
Vlada Makedonije 9. studenog proglasila je jednomjese\u010dnu elektroenergetsku krizu, koja \u0107e se vjerojatno produ\u017eiti do 9. lipnja 2022. Ova odluka je donesena prvenstveno kako bi se u energetska poduze\u0107a ubrizgala sredstva za pove\u0107anje njihove likvidnosti. Procjenjuje se da \u0107e sada\u0161nja situacija dr\u017eavu ko\u0161tati vi\u0161e od 300 milijuna eura, od \u010dega je 65 milijuna ve\u0107 preba\u010deno na ra\u010dune ESM-a (Elektrane Sjeverne Makedonije) i MEPSO-a (Makedonskog operatora prijenosnog sustava), kako bi se sanirali financijski gubitci koje su ove dvije tvrtke napravile u proteklom razdoblju, prvenstveno zbog uvoza skupe elektri\u010dne energije, jer dr\u017eava tro\u0161i dvostruko vi\u0161e struje nego \u0161to proizvodi.<\/p>\n\n\n\n
Makedonski elektroenergetski sustav podijeljen je u tri segmenta: proizvodnja elektri\u010dne energije, prijenos kroz visokonaponsku mre\u017eu i distribucija do krajnjih potro\u0161a\u010da. Glavni proizvo\u0111a\u010d je ESM, koji je u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, a njegovi se kapaciteti sastoje od 3 termoelektrane, 8 hidroelektrana i jedne vjetroelektrane. U dr\u017eavnom je vlasni\u0161tvu i termoelektrana TEC Negotino, koja zbog nerentabilnog rada miruje ve\u0107 12 godina. U sustav proizvo\u0111a\u010da uklju\u010dene su i privatne tvrtke koje upravljaju malim hidro ili fotonaponskim elektranama. Visokonaponski prijenosni sustav u nadle\u017enosti je dr\u017eavne tvrtke MEPSO i predstavlja “krvotok” kojim se elektri\u010dna energija prenosi od proizvo\u0111a\u010da do srednjenaponske distribucijske mre\u017ee, ali i povezuje elektrodistribucijski sustav sa sustavima susjednih zemalja. Dominantni dio distribucije elektri\u010dne energije krajnjim potro\u0161a\u010dima je u nadle\u017enosti austrijske tvrtke EVN, a postoji i vi\u0161e malih licenciranih opskrbljiva\u010da elektri\u010dnom energijom. Tr\u017ei\u0161te elektri\u010dne energije u Makedoniji je djelomi\u010dno liberalizirano. Ku\u0107anstva i mala poduze\u0107a kupuju struju po cijeni koju odre\u0111uje dr\u017eavna regulatorna komisija, a srednji i veliki poduzetni\u010dki subjekti elektri\u010dnu energiju nabavljaju od ovla\u0161tenih trgovaca koji ovaj energent prodaju po tr\u017ei\u0161nim cijenama.<\/p>\n\n\n\n
Osnovni stup cjelokupnog elektroenergetskog sustava Makedonije su dvije termoelektrane na ugljen, REK Bitola i TEC Oslomej, koje, ako rade punim pogonom, isporu\u010duju do 80% ukupne struje proizvedene u Makedoniji. Obje su starije od 40 godina. Posljednji blok REK-a Bitola pu\u0161ten je u rad 1988. godine. Od tada nije poduzet niti jedan zna\u010dajan korak ka rje\u0161avanju problema napajanja elektri\u010dnom energijom.<\/p>\n\n\n\n
Veliki nesklad izme\u0111u kratkog politi\u010dkog ciklusa vlade, u \u010dijoj su izravnoj odgovornosti proizvodni kapaciteti s jedne strane, i dugog vremenskog ciklusa potrebnog za zaokru\u017eivanje kapitalnih investicija s druge strane, dovela je do toga da se energetske strategije ne realiziraju, a natje\u010daji se za velike energetske objekte ili ne raspisuju ili se vi\u0161e puta bezuspje\u0161no objavljuju. Istodobno se mijenjala i struktura proizvodnje, pri \u010demu se koli\u010dina proizvedene elektri\u010dne energije iz termoelektrana kontinuirano smanjivala, u korist elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Naru\u0161avanje odnosa u korist obnovljivih izvora energije rezultiralo je naru\u0161avanjem stabilnosti elektroenergetskog sustava, jer voda, sunce i vjetar, kao nepostojani izvori energije, ne osiguravaju kontinuiranu proizvodnju.<\/p>\n\n\n\n
Pridodamo li svemu tome i lo\u0161e teku\u0107e odr\u017eavanje termoelektrana (zbog \u010dega je do\u0161lo do niza kvarova i prestanaka radova pojedinih blokova, posebice posljednjih godina), kao i iscrpljivanje doma\u0107ih rezervi uglja, koji je glavni energent za proizvodnju elektri\u010dne energije u Makedoniji, stvorena je situacija u kojoj makedonska elektroprivreda iz godine u godinu proizvodi sve manje elektri\u010dne energije, te postaje sve ovisnija o njenom uvozu. U 2010. godini u Makedoniji je proizvedeno ukupno 6.744 GWh, a u 2020. godini 5.128 GWh, \u0161to je smanjenje od gotovo 24% u deset godina. U strukturi proizvodnje prije 10 godina dr\u017eavni ESM sudjelovao je s 96%, a privatni proizvo\u0111a\u010di sa samo 4%. Danas ESM sudjeluje sa samo 70%. Proizvodnja dr\u017eavnih kapaciteta pala je sa 6.476 GWh u 2010. na sada\u0161njih 3.643 GWh, \u0161to je pad od 43,7%. Najve\u0107i dio smanjenja proizvodnje posljedica je pada proizvodnje u termoelektranama.<\/p>\n\n\n\n
Pad doma\u0107e proizvodnje zna\u010dio je pove\u0107anu ovisnost o uvozu elektri\u010dne energije. U 2020. godini 69% potro\u0161nje elektri\u010dne energije bilo je osigurano doma\u0107om proizvodnjom, dok je 31% osigurano iz uvoza. U odnosu na 2019. uvoz je pove\u0107an za 7%. Za 2021. o\u010dekivanja su da \u0107e se taj postotak pove\u0107ati. Pridodamo li ovome gotovo \u010detverostruko pove\u0107anje burzovne cijene struje, koja je u sije\u010dnju bila oko 56 eura po gigavat satu, a sada je preko 200, lako je zaklju\u010diti da \u0107e makedonsko dru\u0161tvo u narednom razdoblju biti suo\u010deno s ozbiljnim izazovima.<\/p>\n\n\n\n
Posljedice energetske ovisnosti po\u010dele su se intenzivno otkrivati u listopadu kada je dr\u017eavna tvrtka MEPSO u \u010detiri navrata bez najave uzimala (zapravo krala) struju iz Europske energetske mre\u017ee, koja je svojevrsni rezervni resurs iz kojeg nacionalni elektroenergetski sustavi mogu povla\u010diti struju, ali prema strogo odre\u0111enim pravilima. Takvo havarijsko preuzimanje neizostavno se mora obavljati uz najavu i cijena je u tom slu\u010daju dvostruko ili trostruko ve\u0107a od cijene struje koja bi se kupovala na tr\u017ei\u0161tu. Za ovu avanturu nenajavljenih preuzimanja struje iz Europske energetske mre\u017ee, Makedonija je za listopad morala platiti 16,5 milijuna eura. Vlada je u po\u010detku za situaciju okrivljavala tvrtke koje trguju strujom, jer su neke od njih potpisivale ugovor o isporuci elektri\u010dne energije drugim subjektima, iako u datom trenutku nisu raspolagale potrebnim koli\u010dinama, te bi taj debalans prijavljivale MEPSO-u, a tada je MEPSO trebao pokrivati nastali nedostatak i time tro\u0161io rezerve. Me\u0111utim, ubrzo je postalo jasno da se radi o puno ve\u0107im deficitima struje. <\/p>\n\n\n\n
Kako se energetska kriza zao\u0161trava, vladin fokus se prebacuje na termoelektrane. No, iako je dr\u017eava najavila nabavu uglja za pu\u0161tanje u rad dvije termoelektrane, prvi natje\u010daj za nabavu ukupno 1,2 milijuna tona uvezenog uglja nije uspio jer je bio prekasno raspisan. Vlada je, kao drugu mjeru pove\u0107anja proizvodnje, odlu\u010dila ponovno aktivirati termoelektranu na lo\u017e ulje TEC Negotino, koja je u posljednjih 12 godina bila u stanju mirovanja. Za njeno ponovno aktiviranje Vlada tek treba raspisati natje\u010daj za nabavu lo\u017eivog ulja. Stru\u010dnjaci se sla\u017eu da su te mjere zakasnile, jer je otklanjanje svih nedostataka potrebnih za potpuno aktiviranje doma\u0107ih resursa nemogu\u0107e u tako kratkom roku. Stru\u010dna javnost jednoglasna je u stajali\u0161tu da je kriza posljedica dugogodi\u0161njeg neodgovornog odnosa prema ovom bitnom segmentu makedonskog gospodarstva, koji je bio \u017ertva raznih strana\u010dko-kadrovskih kombinatorika. Strana\u010dka zapo\u0161ljavanja na rukovode\u0107a mjesta i u upravama, bez obzira na (ne)stru\u010dnost, postala su praksa svih dosada\u0161njih vladaju\u0107ih garnitura. Svi ti faktori utjecali su, izme\u0111u ostalog, na nestru\u010dno upravljanje, \u0161to je elektroprivredu dovelo do kolapsa. Brojni kvarovi, zaka\u0161njeli remonti, brojni zastoji, nepravovremena nabava uglja i lo\u017eivog ulja, koji su nakon iscrpljivanja doma\u0107ih rezervi kvalitetnog uglja postali nu\u017ean dodatni resurs za nesmetani rad elektrana, pridonijeli su zna\u010dajnom smanjenju ukupne proizvodnje i pove\u0107anju deficita elektri\u010dne energije. Dodatno, pretjerana usredoto\u010denost na prelazak na obnovljivu energiju, bez prethodno napravljenih ozbiljnih analiza doma\u0107ih specifi\u010dnosti, prilika i stvarnih potreba, a nerijetko inspirirana lukrativnim pobudama, tako\u0111er je pridonijela zanemarivanju kapaciteta bazne proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n
Posljedice ovakvog stanja najprije \u0107e negativno utjecati na gospodarske subjekte koji nisu uspjeli osigurati dugoro\u010dne i stabilne ugovore o opskrbi elektri\u010dnom energijom po povoljnoj cijeni. Evidentirana je i praksa otkazivanja ugovora od strane opskrbljiva\u010da elektri\u010dnom energijom zbog \u010dega su pojedine tvrtke prepu\u0161tene na milost i nemilost tr\u017ei\u0161noj logici. \u201cOvih dana nam je istekao dvogodi\u0161nji ugovor s dobavlja\u010dem i sada \u0107emo, umjesto za 5 denara po kilovatsatu, struju morati kupovati po cijeni od 26 denara. Ako je moja tvrtka do sada za struju pla\u0107ala oko 3000 eura mjese\u010dno, od sada \u0107e morati pla\u0107ati oko 15.000 eura. To je prevelik teret i ozbiljna prijetnja za na\u0161u rentabilnost\u201d, izjavio je ovih dana vlasnik jedne tvrtke iz oblasti tekstilne industrije. Porast tro\u0161kova elektri\u010dne energije za tvrtke odrazit \u0107e se na poskupljenje mnogih proizvoda, \u0161to \u0107e uzrokovati porast inflacije i daljnje smanjenje \u017eivotnog standarda. <\/p>\n\n\n\n
Uz uvoznu elektri\u010dnu energiju, zbog poskupljenja prirodnog plina, lo\u017eivog ulja i uglja, o\u010dekuje se i pove\u0107anje cijene doma\u0107e struje. Simptomati\u010dno je da se glavni proizvo\u0111a\u010d ESM jo\u0161 nije izjasnio o novoj cijeni, a nije ni sudjelovao na posljednja dva natje\u010daja za opskrbu elektri\u010dnom energijom koje je raspisao univerzalni opskrbljiva\u010d EVN. To implicira da \u0107e neminovno poskupjeti i struja za ku\u0107anstva, a naga\u0111a se da \u0107e i to poskupljenje biti od najmanje 20%.<\/p>\n\n\n\n
Vlada odbacuje mogu\u0107nost restrikcija elektri\u010dne energije, ali analiti\u010dari ka\u017eu da je uvo\u0111enje ove mjere vrlo izvjesno: “Postoje dvije mogu\u0107nosti: ili dramati\u010dna restrikcija od oko 300 milijuna megavat sati dnevno, kako bi se smanjila potro\u0161nja, ili da se prona\u0111e i kupi dovoljno struje na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu, ali da se pritom i cijena na ra\u010dunima pove\u0107a\u201d, ka\u017ee sveu\u010dili\u0161ni profesor Konstantin Dimitrov. Da su ograni\u010denja mogu\u0107a, najavljuju i iz oporbe, koja je na konferenciji za novinare objavila dokumente koji su dio plana MUP-a za postupanje policije u slu\u010daju prosvjeda gra\u0111ana u situaciji nametnutih restrikcija struje. U svakom slu\u010daju, Makedoniju o\u010dekuje krajnje neizvjesna zima. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Porast cijena energenata u svijetu po\u010deo je negativno utjecati na makedonski elektroenergetski sustav, otkrivaju\u0107i njegove sustavne slabosti i nedostatke. Nadle\u017eni su pribjegli ad-hoc mjerama koje \u010dak ni u najboljem slu\u010daju ne\u0107e rje\u0161avati strukturne uzroke krize. Dok \u0107e stotine milijuna eura dr\u017eavnog novca biti dato za spa\u0161avanje energetskog sektora, gra\u0111ani \u0107e vjerojatno ostati sami u borbi […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":40513,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[533,582],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254,1617],"class_list":["post-40498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetsko-siromastvo","tag-makedonija","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40498"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40498\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40529,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40498\/revisions\/40529"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40513"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40498"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40498"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40498"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40498"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}