Pro\u0161lotjedni prijevremeni izbori za me\u0111imurskog \u017eupana poslu\u017eili su kao inspiracija za konsenzualnu dijagnozu stanja hrvatske politike i morala njenih gra\u0111ana. Medijski urednici i novinari, politi\u010dki analiti\u010dari i poslovni im konkurenti komunikacijski analiti\u010dari, zabrinuti korisnici dru\u0161tvenih mre\u017ea i njihovi pratitelji, svi su se slo\u017eili u jednom: hrvatska politika ne mo\u017ee ni\u017ee od ovoga, gra\u0111ani su odustali od bilo kakvih moralnih na\u010dela. Razlozi takvoj sudbini “mlade demokracije” tra\u017eili su se u HDZ-ovom postavljanju standarda, nepopravljivom mentalitetu naroda ili naprosto inerciji: gra\u0111ani su navikli na korupciju i postali imuni.<\/p>\n\n\n\n
Ali za\u0161to prijevremeni izbori u Me\u0111imurskoj \u017eupaniji? Tajna se krije u razlozima njihove prijevremenosti. Raspisala ih je Vlada jer je u mjesecu rujnu, tek nakon \u010detiri mjeseca novog mandata, priveden \u017eupan Matija Posavec zbog sumnji u primanje mita, zlouporabu polo\u017eaja i trgovinu utjecajem. Posavec je nakon privo\u0111enja dao ostavku i prijevremeni izbori su bili neminovnost. Kao i Posav\u010deva ponovna kandidatura. Postupak ga tek \u010deka, a sumnji\u010di ga se da je primio mito u iznosu od 10.000 kuna za mjesto u upravnom vije\u0107u \u017dupanijskih cesta. Posavec, ina\u010de \u010dlan Hrvatske narodne stranke (HNS) do 2019., a otada nezavisni kandidat, ne negira primitak tog iznosa, samo njegovu namjenu druk\u010dije tuma\u010di od Dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva. On tvrdi da se radilo o predizbornoj donaciji.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na Posav\u010devu kandidaturu na prijevremenim izborima oni su u medijima do\u010dekani kao test zrelosti i moralnosti hrvatskih gra\u0111ana. Na testu nisu pro\u0161li jer je Posavec vi\u0161e nego uvjerljivo pobijedio s gotovo 80% osvojenih glasova. To je bilo i vi\u0161e nego dovoljno za eksploziju spomenutog konsenzusa. Nikome pritom nije smetalo iskoristiti specifi\u010dnu politi\u010dku dinamiku u jednoj \u017eupaniji za dijagnozu cijelog naroda. Da ne govorimo o problemati\u010dnosti dijagnoze i na razini same \u017eupanije: na izbore je iza\u0161lo manje od 30% bira\u010da. Dakle, ni blizu dovoljno da se barate sudbonosnim dijagnozama. Naravno, kontraargument \u0107e biti: sli\u010dna je pri\u010da posrijedi i s HDZ-om na nacionalnoj razini. Afere se gomilaju, ministri odlaze, ali rejting je stabilan. To\u010dno, ali gotovo svi ti isti ljudi su lokalne izbore na prolje\u0107e, pogotovo one u Zagrebu i Splitu, protuma\u010dili kao dokaz tome da su gra\u0111ani iscrpljeni korupcijom i da tra\u017ee nove, svje\u017ee politi\u010dke snage.<\/p>\n\n\n\n
No, ne radi se samo o brojkama koje bi trebale dokazivati sklonost odre\u0111enog naroda korupciji ili razinu njegove moralne kvalitete. I da su brojke u prilog toj tezi izda\u0161nije, ona opet ne bi bila to\u010dna jer izvor korupcije ne le\u017ei u moralnim kvalitetama naroda ve\u0107 u modelima funkcioniranja politike i realizacije dru\u0161tvenih interesa. A promjena u funkcioniranju politike, konkretnije politi\u010dkih stranaka, prisutna je, na razli\u010ditim stupnjevima, diljem Europe ve\u0107 vi\u0161e od tridesetak godina. Stranke vi\u0161e ne uklju\u010duju masovnu bazu i ne promi\u010du koherentne ideolo\u0161ke stavove zasnovane na dru\u0161tvenim interesima te baze. Ljudi su, kako ka\u017ee britanski profesor politi\u010dke i dru\u0161tvene teorije Alan Finlayson u nedavnom seciranju tamo\u0161nje politike u Guardianu<\/a>, zainteresirani za politiku ako misle da se ona bavi njihovim interesima. U suprotnom njihov interes nije stabilan i oscilira ovisno o atraktivnosti i zapaljivosti odre\u0111ene teme. I ta energija se brzo izgubi zbog sve slabijeg utjecaja i dometa institucija civilnog dru\u0161tva, a ne samo stranaka, koje je mogu sa\u010duvati i usmjeriti.<\/p>\n\n\n\n U takvoj politi\u010dkoj kulturi dominantan obrazac odnosa izme\u0111u stranaka i gra\u0111ana postaje klijentelizam. Umjesto pokretanja \u0161irih demokratskih procesa, tvrdi Finlayson, vladaju\u0107i koriste ankete, istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta i analize sentimenata na dru\u0161tvenim mre\u017eama, kako bi odre\u0111enoj dru\u0161tvenoj grupi osigurali korist koja \u0107e im biti dovoljna da ih odr\u017ei na vlasti. Na primjer, izgradnja bazena ili sportske dvorane u nekom mjestu mo\u017ee jam\u010diti dobitak na izborima. To ne zna\u010di da bazen nije korisna stvar, ali je razlika, tuma\u010di Finlayson, u tome je li bazen plod organiziranog zahtjeva naroda kroz demokratske procedure ili sredstvo potkupljivanja za neposredne interese vladaju\u0107ih. U takvom se kontekstu politi\u010dke lojalnosti personaliziraju \u2013 bilo unutar stranaka, izme\u0111u stranaka i glasa\u010da ili izme\u0111u vlade i gra\u0111ana \u2013 i zasnivaju na principu nagrade i kazne. Napredovat \u0107e\u0161 u strana\u010dkoj hijerarhiji ako slijedi\u0161 \u0161efa, dobit \u0107e\u0161 posao ako se u\u010dlani\u0161 u stranku i tvoja obitelj glasa na izborima za nju, dobit \u0107ete cestu ako na izborima u va\u0161em mjestu pobijedimo…<\/p>\n\n\n\n Problem s takvim funkcioniranjem politike je taj \u0161to ne mo\u017ee adresirati dugoro\u010dne probleme poput nejednakosti, klimatskih promjena ili zapu\u0161tene infrasktrukture. Vlast mora udovoljavati interesima klijenata koji ne dopu\u0161taju sagledavanje \u0161ire slike. I, kako upozorava Finlayson, u takvim re\u017eimima stvari se ne raspadaju brzo. Samo se polako tro\u0161e, problemi se gomilaju, a rje\u0161avaju se selektivno. Tome svakodnevno svjedo\u010dimo na nacionalnoj razini na primjeru HDZ-a, a godinama je isti obrazac u Zagrebu imao Milan Bandi\u0107, kao i cijela svita na\u010delnika, gradona\u010delnika i \u017eupana. Te opcije pobje\u0111uju na izborima ne zato \u0161to su gra\u0111ani izgubili moralni kompas ve\u0107 zato \u0161to se politi\u010dki interesi realiziraju putem nagrada za lojalnost, a ne njihovim demokratskim definiranjem. I zato \u0161to na izbore ne izlazi veliki broj ljudi jer, da ponovimo Finlaysona, nisu zainteresirani za politiku jer ne vide da se itko bavi njihovim interesima. Te klijentelisti\u010dke grupe \u010dine stabilnu, politi\u010dkim interesima povezanu grupu za razliku od brojnih “moralnijih” konkurenata koji ne uspijevaju izgraditi organizaciju zasnovanu na zajedni\u010dkom interesu. Jer nije problem interes kao takav: problem je kako se on definira i kako se realizira. Bazen je svima u interesu, ali nije svima u interesu da slu\u017ei interesima vlasti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pro\u0161lotjedni prijevremeni izbori za me\u0111imurskog \u017eupana poslu\u017eili su kao inspiracija za konsenzualnu dijagnozu stanja hrvatske politike i morala njenih gra\u0111ana. Medijski urednici i novinari, politi\u010dki analiti\u010dari i poslovni im konkurenti komunikacijski analiti\u010dari, zabrinuti korisnici dru\u0161tvenih mre\u017ea i njihovi pratitelji, svi su se slo\u017eili u jednom: hrvatska politika ne mo\u017ee ni\u017ee od ovoga, gra\u0111ani su odustali […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40481,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[127],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-40479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korupcija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40479"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40480,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40479\/revisions\/40480"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40481"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40479"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40479"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40479"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40479"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}