{"id":40469,"date":"2021-12-02T14:55:16","date_gmt":"2021-12-02T13:55:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40469"},"modified":"2023-03-17T11:07:45","modified_gmt":"2023-03-17T10:07:45","slug":"klasni-status-u-djetinjstvu-utjece-na-rizik-od-siromastva-u-odrasloj-dobi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40469","title":{"rendered":"Siroma\u0161tvo po\u010dinje od djetinjstva"},"content":{"rendered":"\n

U dru\u0161tvenim znanostima, prije svega sociologiji, jedna od temeljnih ideja je da se dru\u0161tveni\/klasni status pojedinca u ve\u0107oj mjeri naslje\u0111uje, odnosno da klasni status na\u0161e obitelji utje\u010de na na\u0161e \u017eivotne prilike i “uspjehe”. Brojna istra\u017eivanja dokazala su vezu izme\u0111u prihoda odraslih osoba i prihoda njihove obitelji u djetinjstvu, kao i utjecaj stupnja obrazovanja roditelja na stupanj obrazovanja njihove djece, a posljedi\u010dno i na razinu prihoda. Kao jedan od brojnih primjera mo\u017ee poslu\u017eiti veliko istra\u017eivanje<\/a> socijalne mobilnosti u SAD-u provedeno 2014., koje je pokazalo da djeca bogatih roditelja imaju 8 puta ve\u0107u \u0161ansu da zavr\u0161e fakultet od djece siroma\u0161nih roditelja. Unato\u010d tome, u javnom prostoru \u010desto kolaju ideje o lijenosti odre\u0111enih nacija, etni\u010dkih skupina ili naprosto pojedinaca, \u010dak i kada nisu odre\u0111eni ni\u010dim drugim osim dobi<\/a>, poput “maminih sinova” koji ne \u017eele preseliti iz roditeljskog doma. Ako zanemarimo predrasude, u pozadini takvih stavova stoji negiranje dru\u0161tvene nejednakosti, odnosno \u010dinjenice da je za \u017eivotni uspjeh u pravilu potrebno puno vi\u0161e od truda i volje. <\/p>\n\n\n\n

Iako postoje istra\u017eivanja koja daju nijansiraniji uvid u mehanizme dru\u0161tvene nejednakosti, korisno je obratiti pa\u017enju i na nove podatke<\/a> Eurostata koji ukazuju na podudarnost obiteljske financijske situacije u djetinjstvu i rizika od siroma\u0161tva u odrasloj dobi. Ti podaci daju uvid u postojanje o\u010dite veze izme\u0111u financijske situacije odraslih osoba s njihovom obiteljskom pozadinom, kao i u intenzitet te povezanosti u svim dr\u017eavama EU. Me\u0111u osobama \u010dije je ku\u0107anstvo bilo u lo\u0161oj financijskoj situaciji kada su imali 14 godina, stopa rizika od siroma\u0161tva iznosi 20,3%, dok me\u0111u osobama \u010dija je obiteljska financijska situacija bila dobra kada su imali 14 godina stopa rizika od siroma\u0161tva iznosi 13,4%.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Foto: Eurostat. <\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Stopa rizika od siroma\u0161tva osoba s lo\u0161om financijskom situacijom u djetinjstvu varira od 10,2% u \u010ce\u0161koj do 40,1% u Bugarskoj, dok stopa rizika od siroma\u0161tva osoba dobre obiteljske financijske situacije djetinjstvu varira izme\u0111u 5,9% u \u010ce\u0161koj i 16,6% u \u0160panjolskoj. U gotovo svim \u010dlanicama Europske unije (svima osim Danske) stopa rizika od siroma\u0161tva vi\u0161a je za osobe s lo\u0161om obiteljskom financijskom situacijom u pro\u0161losti, no intenzitet te povezanosti tako\u0111er varira me\u0111u pojedinim dr\u017eavama EU: najve\u0107e razlike u riziku od siroma\u0161tva izme\u0111u osoba s lo\u0161om i dobrom obiteljskom financijskom situacijom u pro\u0161losti zabilje\u017eene su u Bugarskoj (27,6 postotnih bodova razlike), Rumunjskoj (17,1 pb) i Italiji (14,8 pb). S druge strane, najmanje razlike zabilje\u017eene su u Latviji (0,6 postotnih bodova), Austriji (0,7 pb), Estoniji (1,8 pb) i Finskoj (2 postotna boda). Ove razlike povezane su s ra\u0161irenosti siroma\u0161tva u pojedinoj dr\u017eavi, kao i sa sustavima socijalne za\u0161tite u pojedinim dr\u017eavama, koji imaju posreduju\u0107u ulogu izme\u0111u “bruto” i “neto” siroma\u0161tva, odnosno siroma\u0161tva prije i poslije socijalnih transfera. Budu\u0107i da istra\u017eivanja pokazuju da je povezanost prihoda s prihodom roditelja intenzivnija ako se mjeri kroz vi\u0161e godina, za pretpostaviti je da Eurostatovi podaci, koji uzimaju u obzir financijsku situaciju obitelji u dobi kada je ispitanik imao\/la 14 godina, donekle i umanjuju intenzitet kojim klasni status obitelji odre\u0111uje kasniji klasni status pojedinca.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U dru\u0161tvenim znanostima, prije svega sociologiji, jedna od temeljnih ideja je da se dru\u0161tveni\/klasni status pojedinca u ve\u0107oj mjeri naslje\u0111uje, odnosno da klasni status na\u0161e obitelji utje\u010de na na\u0161e \u017eivotne prilike i “uspjehe”. Brojna istra\u017eivanja dokazala su vezu izme\u0111u prihoda odraslih osoba i prihoda njihove obitelji u djetinjstvu, kao i utjecaj stupnja obrazovanja roditelja na […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":40473,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1208,1072],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-40469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasna-stratifikacija","tag-siromastvo","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40469"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40469\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44315,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40469\/revisions\/44315"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40473"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40469"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40469"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40469"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40469"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}