{"id":40465,"date":"2021-12-02T08:00:00","date_gmt":"2021-12-02T07:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40465"},"modified":"2021-12-03T09:05:51","modified_gmt":"2021-12-03T08:05:51","slug":"s-prstom-na-obaracu-i-okom-na-nisanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40465","title":{"rendered":"S prstom na obara\u010du i okom na ni\u0161anu"},"content":{"rendered":"\n<p>Nedavna kupovina francuskih borbenih aviona za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iznjedrila je niz opravdanja i obja\u0161njenja. Na primjer, tako smo saznali da nam avioni donose sigurnost, a sigurnost sni\u017eava cijenu kapitala: dakle, jam\u010di se ekonomski napredak. Rade Dragojevi\u0107 secira sav spektar tih krajnje labavih argumentacija i pokazuje za\u0161to sve neodoljivo podsje\u0107a na doba kad smo bili habsbur\u0161ka kasarna na otvorenom.<\/p>\n\n\n\n<p>Trideset i jednu godinu nakon disolucije Jugoslavije i nastanka nekoliko, manje-vi\u0161e klimavih i trapavih demokracija na razvalinama te zemlje i preko \u010detvrt stolje\u0107a od kraja rata, dr\u017eave zapadnog Balkana, a zapravo Srbija i Hrvatska, krenule su u \u017eestoko me\u0111usobno nadgornjavanje u naoru\u017eavanju. Obi\u010dno se misli da \u0161to smo vremenski udaljeniji od rata, konflikata i sukoba, to bi ranije sukobljena dru\u0161tva trebala biti sve manje militarizirana, odnosi me\u0111u dr\u017eavama trebali bi biti sve miroljubiviji, a veze izme\u0111u dru\u0161tva sve relaksiranije. Me\u0111utim, u nas stvari ne stoje tako. Kao da se duh one &#8220;znamenite&#8221; re\u010denice \u2013 da ime autora ne spominjemo, jer ga svi vrlo dobro znamo \u2013 a koja glasi: &#8220;Ako ne znamo da radimo, znamo da se bijemo&#8221;, ukotvio zauvijek u na\u0161im krajevima i kao da i dalje ravna \u017eivotima ljudi i dominira dru\u0161tvima u ovoj regiji.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><em>Showroom<\/em> u Libiji<\/h2>\n\n\n\n<p>Elem, posljednja u nizu akcija ratobornog tipa bila je kupovina 12 borbenih aviona za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koja je svoj zavr\u0161ni \u010din dobila pro\u0161lih dana, kad je na ovjeru potpisa kupoprodajnog ugovora za Rafale (francuske borbene letjelice \u010detvrte i pol generacije) u Zagreb glavom i bradom pristigao sam francuski \u0161ef dr\u017eave Emmanuel Macron, kojemu doma\u0107i srednjestruja\u0161ki komentarijat tepa &#8220;da nije ni lijevo ni desno&#8221; (Mirko Gali\u0107), da je njegovim vladanjem Francuska dobila tako potrebnu stabilnost, da se biznis otkad on vodi dr\u017eavu odvija puno lak\u0161e i sl. Sve to, izgleda i nije tako nebitno. Naime, to da politi\u010dki vrh ima razvijen i trgova\u010dki njuh, a Macron ga, sude\u0107i po <em>dealu<\/em> sa Zagrebom, ima. <\/p>\n\n\n\n<p>Vojni su poslovi, kao \u0161to se zna, odvajkada imali i lukrativnu dimenziju. \u0160tovi\u0161e, mogli bismo re\u0107i da je ona bila \u010desto i najizra\u017eeniji segment, tako da se i ovih dana medijski u nas ponajvi\u0161e ispredalo o tome je li cijena tuceta borbenih juri\u0161nih zrakoplova previsoka, jesmo li dobro pro\u0161li, jesmo li mogli pro\u0107i bolje, jeftinije i tome sli\u010dno. Najprije je javnosti u svibnju ove godine iz Vlade priop\u0107eno da \u0107e nabava eskadrile ko\u0161tati 999 milijuna eura, \u0161to \u0107e re\u0107i da je lukavi francuski proizvo\u0111a\u010d hrvatskom kupcu ponudio tzv. psiholo\u0161ku cijenu, valjda da lak\u0161e zagrize, da bi na kraju taj marketin\u0161ki trik s nezaokru\u017eenim iznosom bio &#8220;upropa\u0161ten&#8221;, jer je Zdravko Mari\u0107, doma\u0107i resorni financ ministar, cijenu uve\u0107ao za PDV, pa sada cijela stvar ko\u0161ta &#8220;neatraktivnih&#8221; milijardu i sto milijuna eura i ne\u0161to sitno.<\/p>\n\n\n\n<p>S jedne strane jasno je da je francuska vojna industrija ovdje pro\u0161la vi\u0161e nego solidno. Prodala nam je 12 <em>secondhand<\/em> letjelica s bog te pitaj koliko sati leta iza sebe, za, kako rekosmo, milijardu i ne\u0161to eura. Rafali ina\u010de nisu bili neka kurentna roba, barem ne u svom po\u010detku. Pojavili su se otprilike u drugoj polovici osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a i dugo je francuski proizvo\u0111a\u010d Dassault kuburio s njima. Nikako da ih nekome uvali. Onda je do\u0161lo tzv. Arapsko prolje\u0107e i Libija je perverzno &#8220;odabrana&#8221; za poligon za tada\u0161nje evropske i ameri\u010dke avio-proizvo\u0111a\u010de i ostale proizvo\u0111a\u010de oru\u017eja, da svi oni skupa u direktnom srazu s neprijateljem \u2013 po mogu\u0107nosti \u0161to slabijem \u2013 poka\u017eu \u0161to znaju. Nesretni Gadafi i njegova vojska do\u017eivjela je o\u010dekivani poraz od <em>savezni\u010dkih<\/em> <em>snaga<\/em> (u \u0161to se danas pretvorio taj neko\u0107 slavni izraz iz Drugog svjetskog rata!), u samo nekoliko dana u prolje\u0107e 2011. godine, a francuski Rafali, koji su u valovima 14 dana polijetali s korzikanskih i sicilijanskih obala i u prah i pepeo pretvarali pukovnikovu obranu, upravo su briljirali, bilo u napadima na \u017eivu silu, bilo uni\u0161tavanjem lansirnih rampi, tenkova i drugog oru\u017eja. <\/p>\n\n\n\n<p>Tada su mediji pisali da je Libija pretvorena u &#8220;najve\u0107i izlog oru\u017eja u svijetu&#8221; ili: &#8220;<a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/dobar-posao-s-ratom-u-libiji\/a-15035995\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">vojne stru\u010dnjake je te\u0161ko razuvjeriti kako je odluka mnogih europskih zemalja zra\u010dnim snagama napasti jedinice diktatora Gadafija u Libiji, dobrim dijelom bila potaknuta i narud\u017ebom Indije \u2013 koja je najve\u0107i uvoznik oru\u017eja na svijetu<\/a>&#8220;. Rafalima su tada u libijskom krvavom <em>showroomu<\/em> glavni konkurenti bili Eurofighter (u me\u0111uvremenu propali poku\u0161aj zajedni\u010dke proizvodnje paneuropskog borbenog zrakoplova), ameri\u010dki F-16 i F-18, te \u0161vedski SAAB. \u0160ve\u0111ani su \u010dak tom prilikom prekinuli svoju dotada\u0161nju tristogodi\u0161nju apstinenciju s evropskih i svjetskih ratnih popri\u0161ta i boji\u0161nica te su zainteresiranim kupcima spremno izlo\u017eili robu. I prodaja pobjedni\u010dkih Rafala je mogla po\u010deti, najprije svakog oru\u017eja gladnoj Indiji, a onda i zemljama Bliskog istoka. Borbena mo\u0107 Rafala dokazivala se i kasnije, u zapadnim intervencijama u Afganistanu i Iraku. Dakle, jasno je da Hrvatska vojska ne kupuje &#8220;ma\u010dka u vre\u0107i&#8221;, Rafali su provjerena roba, svoju su efikasnost potvrdili <em>in<\/em> <em>vivo,<\/em> u libijskoj pustinji na poligonu sa \u017eivim ljudima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Konsenzus oko aviona ve\u0107i nego oko cijepljenja<\/h2>\n\n\n\n<p>E, sad na\u0161a strana. Vojne doktrine u nas ima i nema. Sve ovisi o politi\u010dkom trenutku, oportunizmu u pojedinih politi\u010dkih garnitura i \u2013 tko je na vlasti u Srbiji! \u0160to se ti\u010de nabavke naoru\u017eanja, a pogotovo aviona, dugo je vladalo mi\u0161ljenje da mala dr\u017eava poput Hrvatske uop\u0107e ne treba avio-komponentu. Nemamo ni podmornice, pa \u0161ta nam fali! Ta, Rafali od Zagreba do otoka Jabuke stignu za deset minuta, to se mo\u017ee pokriti i iz talijanskog Aviana. Tako su nam sugerirali i saveznici iz EU-a i dugo se mislilo da \u0107e tako i biti. Me\u0111utim, pojavom <em>natoizirane<\/em> predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi\u0107, stari su se pra\u0161njavi planovi o zamjeni dotrajalih MIG-ova 21 suvremenim borbenim mla\u017enjacima reaktivirali. U to se vrijeme jo\u0161 mislilo da bi se mo\u017eda mogli servisirati MIG-ovi i tako im produ\u017eiti vijek trajanja. To je, kako \u0161to se zna, zavr\u0161ilo u korupcijskim vodama, da bi se negdje u prvom mandatu Plenkovi\u0107eve vlade posao nabavke moderne eskadrile povjerilo, pokazalo se kasnije, nekompetentnom ministru obrane Damiru Krsti\u010devi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatska, kao \u0161to se zna, s ministrima obrane i op\u0107enito vojnim poslovima i nije bila neke velike sre\u0107e. Ili su dominirale lo\u0161e odluke poput ve\u0107 spomenute o odvo\u017eenju MIG-ova na remont u Ukrajinu, ili se pak javnost uveseljavala praznim ceremonijalizmom biv\u0161e predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107, koja je nerijetko znala paradirati u uniformi, zagovarati povratak obaveznog vojnog roka i sl. U slu\u010daju nesretnog Damira Krsti\u010devi\u0107a prevladao je amaterizam i neznanje, on, naime, nije uspio u kupovini izraelskih Baracka, a ubrzo poslije toga je i smijenjen. Danas, pak, u pitanjima vojske dominira smisao za trivijalnosti i imponderabilije, \u0161to je posebno vidljivo u na\u0161eg aktualnog predsjednika dr\u017eave i vrhovnog zapovjednika Zorana Milanovi\u0107a koji se oko protokolarnih i inih sitnica zna do besvijesti posvaditi s ministrom obrane Mariom Bano\u017ei\u0107em. Ni sama doma\u0107a avijacija u mirnodopsko doba nije se ne\u0161to proslavila. Sjetimo se samo sraza dva MIG-a 21 u jesen 2010. Na sre\u0107u, \u017ertava nije bilo, avioni su skr\u0161eni, jedna je baka bila lak\u0161e povrije\u0111ena na zemlji, piloti su se katapultirali i pre\u017eivjeli, a kao kolateralna \u0161teta nastradala je tek jedna sujeta smijenjenog glavnog urednika u jednom etni\u010dkom glasilu koje se drznulo podsmjehnuti neuspjelim avio-akrobacijama. Stoga ova kupoprodaja i nije tako mala stvar za ne bog zna kako kadrovirani vojni sektor.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, oko doktrine i dalje se luta. Bilo je to vidljivo i u emisiji &#8220;Otvoreno&#8221; Hrvatske televizije, emitirana netom po Macronovom napu\u0161tanju zra\u010dnog prostora Republike Hrvatske. Izgleda da trenuta\u010dno nemamo neprijatelja, barem ako je suditi po izjavama Josipa Luci\u0107a, biv\u0161eg na\u010delnika Glavnog sto\u017eera Oru\u017eanih snaga RH. Po njemu &#8220;sama Srbija nema ambiciju ratovati&#8221; i na\u0161e su granice sigurne, a kako su doma\u0107i Srbi u posljednjem ratu desetkovani, nema ni pete kolone. Pa, \u010demu onda ovolika investicija? Pa, za odvra\u0107anje, re\u0107i \u0107e Zvonimir Frka-Pete\u0161i\u0107, predstojnik Ureda premijera, nikad ne zna\u0161 odakle te opasnost mo\u017ee zasko\u010diti. I za ponos, dodat \u0107e Luci\u0107, a oko toga \u0107e prisna\u017eiti i biv\u0161i \u0161ef zrakoplovaca Josip \u0160timac. Ovom potonjem je tako\u0111er drago i to da je svekoliko pu\u010danstvo kupovinu letjelica podr\u017ealo aklamacijski, prakti\u010dki bez glasa suprotstavljanja. &#8220;Postignut je konsenzus oko aviona ve\u0107i nego oko cijepljenja, i to mi je drago&#8221;, ka\u017ee zrakoplovac \u0160timac.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">HDZ kao garant mira<\/h2>\n\n\n\n<p>Dakle, protivnih nema, osim, uvijek antiprotivne Katarine Peovi\u0107 iz Radni\u010dke fronte, koja je javnost &#8220;zamarala&#8221; svojim tra\u017eenjima da se novci za kupovinu aviona u rebalansu prora\u010duna preusmjere za socijalne programe. A aeromiting iznad Zagreba Katarina je popratila twitom u kojem stoji: &#8220;Neugodan zvuk prelijetanja aviona koji ste upravo \u010duli, dragi moji, zapamtite, jer to je zvuk koji \u010duje\u0161 kad izgubi\u0161 milijardu eura koliko \u0107e Hrvatska platiti Francuskoj za 12 novih avion\u010di\u0107a u\u017easno potrebnih u doba korone i obnove od potresa.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Franko Vidovi\u0107, predsjednik saborskog Odbora za obranu u istoj je televizijskoj emisiji dodao da avioni jam\u010de budu\u0107a strana ulaganja. Avionima &#8220;dobijamo na sigurnosti, pa se cijena kapitala automatski sni\u017eava&#8221;, re\u0107i \u0107e taj biv\u0161i esdepeovac. Njemu se sa sli\u010dnim ocjenama pridru\u017eio i brigadni general Michael Kri\u017eanec, aktualni zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, kad ka\u017ee da smo &#8220;svi svjesni da sloboda nije besplatna, niti je mir besplatan na na\u010din da prosperitet i kapital ne dolaze u zemlje koje nisu sigurne. Mi s ovim pru\u017eamo odre\u0111enu garanciju i na\u0161em gospodarskom i industrijskom razvoju i dr\u017eavi i cijeloj naciji.&#8221; Nekad se govorilo da mir nema cijenu. Sada pak ispada da ima, jer na\u0161i vojni i politi\u010dki du\u017enosnici tvrde da mir ipak ne\u0161to ko\u0161ta. Milijardu eura.<\/p>\n\n\n\n<p>Poentirao je na kraju analiti\u010dar Vlatko Cvrtila koji je ustvrdio da \u0107e Rafali \u0161tititi ne samo na\u0161e nebo, nego i nebo susjedne Slovenije, samo ako se tako dogovorimo, pa i nebo iznad Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sve zemlje koje ne kane razvijati vlastitu avijaciju. Hrvatska s ovom eskadrilom, ustvrdio je Cvrtila postaje &#8220;izvoznik sigurnosti&#8221;. HDZ i njegova vlada kao izvoznik sigurnosti u Bosnu!? Zvu\u010di vi\u0161e kao lo\u0161 vic. Ali, da se i lo\u0161 vic mo\u017ee pretvoriti u lo\u0161u stvarnost nau\u010dili smo odavno. Zadnji u nizu takvih realiziranih viceva bio je onaj da je hadezeovska poslanica u Europskom parlamentu Dubravka \u0160uica u ovom sazivu imenovana na du\u017enost potpredsjednice Odbora za demografiju. \u010clanica HDZ-a, presu\u0111ene kriminalne organizacije zbog kojeg je iz zemlje strugnulo pola milijuna Hrvata postaje evropska pod\u0161efica za demografiju?! Sve mo\u017ee, pa za\u0161to onda ne bi moglo i to da \u0107e hrvatski Rafali postati garant mira u susjednoj Bosni i Hercegovini, onoj istoj zemlji koju su ti isti hadezeovci u suradnji s prekodrinskom bra\u0107om po oru\u017eju ne\u0161to ranije temeljito razbucali do neprepoznatljivosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad smo ve\u0107 kod prekodrinske bra\u0107e, tamo\u0161nji \u0161ef dr\u017eave, opsesivno obuzet Hrvatima i njihovim navodnim privrednim uspjesima, i tako\u0111er vrlo ratoboran, ve\u0107 je odgovorio na Rafale enigmati\u010dnom re\u010denicom da \u0107e se tek vidjeti kako \u0107e Srbija na sve to odreagirati. Pri\u010da se da \u0107e naru\u010diti protuzra\u010dni sustav S-400 da s njim Zagreb ga\u0111a direkt iz Beograda, a Rafalima da ne dopusti ni da polete s Plesa. Me\u0111utim, izgleda da je tu problem jer je Srbija malo kratka s lovom za to. Ali, dobro, vidjet \u0107e se. Ina\u010de, novi mini-hladni rat na Balkanu otpo\u010deo je ima tome nekoliko godina. Prvi je na potezu bio upravo predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 i partiju je otvorio formiranjem flote od 14 MIG-ova 29.<\/p>\n\n\n\n<p>Toliko o dvoru. \u0160to o svemu misli plebs? Pa, iz izvje\u0161\u0107a o boravku dragog nam gosta iz Francuske, javnost se skupa s bulevarskom \u0161tampom, uglavnom zabavljala s menijem koji je bio ponu\u0111en francuskom predsjedniku. Davor Butkovi\u0107, taj vinski i jelski znalac, prigovorio je izboru restorana, jer da je &#8220;Gallo&#8221; sa zagreba\u010dkog Zelenog vala odavno prestao biti restoranska perjanica. Milanovi\u0107a na objed nisu ni zvali, on je tako\u0111er imao neke sitne prigovore oko protokola i to bi bilo manje-vi\u0161e to.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kasarna na otvorenom<\/h2>\n\n\n\n<p>I tako. Izgleda da na djelu imamo dvostruki <em>circulus<\/em> <em>vitiosus<\/em>. Oni isti Rafali koje je na Gadafijeve Libijce prije deset godina poslao onda\u0161nji, kasnije \u0107e se pokazati, od tog istog Gadafija, potkupljeni i korumpirani francuski \u0161ef dr\u017eave Nicolas Sarkozy i koji su svoju borbenu gotovost provjeravali na Arapima, sad bi trebali biti brana pred migrantskim valovima sastavljenima od tih istih oja\u0111enih Arapa. S druge strane, Hrvatska, ba\u0161 kao onomad Vojna krajina, opet postaje kordon pred naletima ovodobnih Saracena i inih ne\u017eeljenih isto\u010dnjaka. Hrvatska, naime, ima obligaciju naoru\u017eavanja i zato jer je na to, po ulasku u \u0161engenski re\u017eim, obvezuje njezina nova uloga isturene evropske karaule smje\u0161tene na uvijek nesigurnim jugoisto\u010dnim granicama Europske unije.<\/p>\n\n\n\n<p>Frka-Pete\u0161i\u0107 ka\u017ee da kupovina Rafala predstavlja <em>game-changer<\/em>. Je li doista tako? Jer, samo smo od pograni\u010dne posade opremljene tek lakim naoru\u017eanjem, sada postali dobro utvr\u0111eni fortifikacijski objekt s mitraljeskim gnijezdom i nadzvu\u010dnim lovcima. Ako je to ta promjena, onda i nije ba\u0161 neka. Jer, u oba smo slu\u010daja bili i ostali pla\u0107enici, vje\u010dno s prstom na obara\u010du i okom na ni\u0161anu, najprije u habsbur\u0161koj kasarni na otvorenom, a danas u briselskoj vojarni s grijanjem, koja je tu samo zato da osigura mir u centru, da se ni\u0161ta ne bi promijenilo i da bi se sve nastavilo po starom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavna kupovina francuskih borbenih aviona za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iznjedrila je niz opravdanja i obja\u0161njenja. Na primjer, tako smo saznali da nam avioni donose sigurnost, a sigurnost sni\u017eava cijenu kapitala: dakle, jam\u010di se ekonomski napredak. Rade Dragojevi\u0107 secira sav spektar tih krajnje labavih argumentacija i pokazuje za\u0161to sve neodoljivo podsje\u0107a na doba kad smo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40467,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[449],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-40465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-vojska","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40465"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40466,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40465\/revisions\/40466"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40465"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40465"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40465"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40465"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}