Stolac, grad u jugoisto\u010dnoj Hercegovini, 25. oktobra obilje\u017eio je 77 godina od oslobo\u0111enja od fa\u0161izma. Unato\u010d nametnutom revizionizmu i uru\u0161avanju solidarnosti, Dan oslobo\u0111enja Stoca obilje\u017eava se zahvaljuju\u0107i Udru\u017eenju antifa\u0161ista i boraca NOR-a Stoca, a posljednjih godina posje\u0107uje ga oko 1.500 ljudi. Ana Vilenica razgovarala je s mje\u0161tanima koji \u017eele od ove tradicije stvoriti platformu za osmi\u0161ljavanje novog antifa\u0161izma. <\/p>\n\n\n\n
Stolac je grad u jugoisto\u010dnoj Hercegovini u kome se pri\u010daju neispri\u010dane i zapu\u0161tene pri\u010de o ratu, u kome se antifa\u0161izam (u nekim ku\u0107ama) \u017eivi svakodnevno, dok se \u010duvaju deca, hrane magarci, spa\u0161avaju odba\u010deni ku\u010di\u0107i i \u010disti nar, i u kome se makar jednom godi\u0161nje na dan obele\u017eavanja Dana oslobo\u0111enja Stoca od fa\u0161izma i doma\u0107ih kvislin\u0161kih snaga grmi o slobodi dok se prekora\u010duju nametnute dejtonske linije razgrani\u010denja u Bosni i Hercegovini. Ovaj hercegova\u010dki grad poslednjih nekoliko godina postao je mesto okupljanja onih koji se pitaju: \u0160ta je antifa\u0161izam danas? Kako se boriti protiv neofa\u0161izma i revizionisti\u010dkih politika se\u0107anja? Kako u\u010diniti Stolac antifa\u0161isti\u010dkim gradom? Neki su ovogodi\u0161nje obele\u017eavanje 77 godina od osloba\u0111anja Stoca od fa\u0161izma okarakterisali i kao regionalni doga\u0111aj godine. O \u017eivotu i borbama u Stocu razgovarala sam sa Demirom Mahmut\u0107ehaji\u0107em, Nerminom Trbonjom, Tamarom Isakovi\u0107 i Arnelom Selimi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Miniranjem i ru\u0161enjem spomen obele\u017eja stradalima u NOB-u simboli\u010dki se ozna\u010dio po\u010detak rata u Stocu 1992., ispri\u010dala mi je Nermina Trbonja iz Sarajeva koja je ove godine u\u010destvovala u organizovanju obele\u017eavanja dana oslobo\u0111enja. Tako ljudi u Stocu pamte rat. Istorijski proces disolucije socijalizma i restitucije kapitalizma u nacionalnom klju\u010du zapo\u010det je u Stocu, kao i u mnogim drugim mestima, uni\u0161tavanjem memorijalne infrastrukture Jugoslavije u kojoj su njeni narodi i narodnosti prvi put u NOB-u izborili nezavisnost od evropskih kolonijalnih gospodara. Proces kamufliranja realnih uzroka rata nastavljen je konsolidovanjem nove ideologije kroz mit o dva totalitarizma, komunisti\u010dkom i nacisti\u010dkom. <\/p>\n\n\n\n
Stolac je op\u0161tina u kojoj od 1990-tih vlada desna struja HDZ-a. U op\u0161tinskom ve\u0107u Stoca doneli su odluku o uklanjanju ostataka obele\u017eja “totalitarnog re\u017eima”, ispri\u010dao mi je Demir Mahmut\u0107ehaji\u0107 koji se pre deset godina vratio u Stolac. U pitanju je kosturnica stradalih u Drugom svetskom ratu gde su pohranjene kosti palih boraca, me\u0111u kojima tri narodna heroja. “Ne samo da se dan pobjede nad fa\u0161izmom u Stocu ne obilje\u017eava zvani\u010dno, ve\u0107 se sje\u0107anje na ove va\u017ene borbe satanizuju, a svaki se osvrt etiketira kao jugonostalgija”. Istoriju su u Stocu kao i u drugim delovima biv\u0161e Jugoslavije pisali pobednici. Do rata je 25. oktobar slavljen kao dan grada, a od proteklog rata nametnut je Ilindan koji je u vezi sa crkvom, objasnila je Tamara Isakovi\u0107, predsednica UABNOR-a Stoca, udru\u017eenja koje je osnovano 2013. godine i koje je obnovilo tradiciju obele\u017eavanja ovog datuma. Kako ka\u017ee Tamara, to je nametnuo HDZ, a revizionizam se u Stocu name\u0107e kao model pona\u0161anja. <\/p>\n\n\n\n
Problem sa kojim se suo\u010davaju antifa\u0161istkinje i antifa\u0161iti u Stocu ti\u010du se fragmentacije solidarnosti koja je nastala kao posledica rata i “tranzicije”. Kako ka\u017ee Arnela Selimi\u0107 \u010dija je porodica bila proterana 1992., povratak u Stolac obele\u017een je igrom sa decom u mahalama, izme\u0161ane nacionalnosti. Me\u0111utim, tu igru je prekidao odlazak u \u0161kolu u kojoj su bile dve smene, dve zgrade, a u srednjoj \u0161koli i dve \u0161kole pod jednim krovom, kako obja\u0161njava. “Kad neko od po\u010detka ne stvori uvjete za upoznavanjem prve ili druge smjene, kako onda da se ja s nekim dru\u017eim? Jedina pozitivna stvar u tom odrastanju je bio Gradski orkestar<\/a> koji se sastojao od svira\u010da iz onog doba prije rata i njihove djece iz ovog novog doba.” Nametanjem etni\u010dkih podela nakon raspodele teritorijalnog plena u ratu i \u0161tetnim potezima me\u0111unarodne zajednice Stolac je postao mesto uru\u0161ene solidarnosti.<\/p>\n\n\n\n “Me\u0111uetni\u010dka solidarnost je postojala u ratu. O tome svjedo\u010de stariji stanovnici Stoca sa kojima sam razgovarala”, objasnila mi je Nermina Trbonja koja je zajedno sa Ivanom Hrka\u0161om u \u0160ari\u0107a ku\u0107i organizovala izlo\u017ebu pod nazivom A0H1L9IMB4, zasnovanu na pri\u010dama Sto\u010dana. U Stocu su ljudi 1990-tih ubijani u ime kra\u0111e. Ljudi su izvo\u0111eni iz Stoca u logore da bi se omogu\u0107ila plja\u010dka, a zatim su pilot projektima me\u0111unarodne zajednice vra\u0107ani u nove etni\u010dke odnose koji se mogu pratiti putem materijalnih tragova rata. “U blizini Stoca se nalazio drugi po veli\u010dini depo rezervi nafte za avione \u0161to je bilo od klju\u010dne va\u017enosti za rat. Sva ta strate\u0161ka mjesta uklju\u010duju\u0107i i heliodrom pretvorena su u logore. Ista je pri\u010da i sa industrijom. Stolac je za vrijeme rata napadan od paravojnih formacija iz Crne Gore i Hercegovine. Granatirali su ga Srbi. HOS (Hrvatske obrambene snage \u2013 op. a<\/em>.) je bio jedina organizovana vojna formacija koja je regrutovala sve nacionalnosti u Stolcu za interese radikalno desne Hrvatske stranke prava. Ova se paravojna formacija kasnije integrisala sa HVO (Hrvatsko vije\u0107e obrane \u2013 op. a<\/em>.). Me\u0111uetni\u010dke solidarnosti je bilo u logorima, u gradu i u vojsci. Radikalna fragmentacija je proces koji se i dalje nastavlja, a nastupila je zvani\u010dno nakon rata zahvaljuju\u0107i korupciji i sitnoj koristi koje su se ubirale na razne strane”. <\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina stanovnika Stoca danas \u017eivi u strahu, kako je ispri\u010dala Tamara koja se doselila u Stolac iz Trebinja. “Ljude je strah. Ljudi se kriju. Ne treba se \u010duditi. Ljudi \u010duvaju radna mjesta. Strah je u ljudima. Stolac nije vi\u0161e kao nekad prije rata 1990-ih godina. Hrvatski \u017eivalj je doveden u Stolac \u0161to je tako\u0111e odredilo razmjere prevare, la\u017ei i uni\u0161tavanja ljudskih sudbina. Davali su im ku\u0107e da grade. Srba danas ima jako malo, oko 280. Globalna situacija doprinosi da situacija bude pora\u017eavaju\u0107a. Hrvati upravljaju javnim institucijama i preduze\u0107ima. Da se razumijemo i druge politi\u010dke strukture su tu umije\u0161ane. HDZ hrani SDA. Ti jo\u0161 uvijek nema\u0161 slobodu da iza\u0111e\u0161 u Stocu, a da te glava ne boli.” Sve zavisi od ambijenta, rekla je Tamara, a ambijent je u Stocu takav da se ljudi ose\u0107aju nebezbedno i da su ucenjeni pre\u017eivljavanjem.<\/p>\n\n\n\n Dan oslobo\u0111enja obilje\u017eava UABNOR Stolac, sa podr\u0161kom drugih udru\u017eenja iz Stoca, dobrih ljudi iz \u010dar\u0161ije i iz svih krajeva BiH i ex-Yu, objasnila je Arnela koja se vratila u Stolac 2002. godine. Od dva autobusa gostiju za par godina do\u0161lo se do 24 autobusa, 36 delegacija, 1.500 gostiju. Godine 2019. iz lokalnog de\u0161avanja Dan oslobo\u0111enja Stoca postao je regionalno de\u0161avanje. Za 2020. godinu bilo je planirano sedam dana antifa\u0161izma ali je pandemija osujetila planove. Pored tradicionalnog mar\u0161a i programa na spomeniku palim borcima NOR-a i \u017ertvama fa\u0161izma, ovogodi\u0161nji program ponudio je i druge aktivisti\u010dke i kulturno-umetni\u010dke sadr\u017eaje. Mostarski teatar mladih izveo je predstavu “San o slobodi” u muzejsko-galerijskom prostoru \u0160ari\u0107a ku\u0107e, otvorena je Pla\u017eamladih na vodopadu Provalije, koju je grupa mladih sto\u010danki restaurirala, guda\u010dki kvartet SA Sinfonietta odr\u017eao je koncert<\/a> klasi\u010dne muzike na zapu\u0161tenoj autobusnoj stanici u Stocu, dok je u \u0160ari\u0107a ku\u0107i otvorena izlo\u017eba koja na audio-vizualni na\u010din obra\u0111uje sadr\u017eaje iz usmenih istorija Sto\u010dana.<\/p>\n\n\n\n “Podr\u0161ku od op\u0161tine nemamo, al nije to ni\u0161ta novo, niti je o\u010dekujemo. Mi radimo po svome, a svako je dobrodo\u0161ao”, rekla je Arnela. Ona se prvo uklju\u010dila u organizaciju programa kao volonterka i kao u\u010desnica, \u010ditala je poeziju Stola\u010dkih pesnika, a kasnije se uklju\u010dila u rad odbora i vodila glavni program na spomeniku. “Zaista je najljep\u0161i osje\u0107aj kada stojimo na spomeniku i \u010dekamo da se pojave ljudi koji u\u010destvuju u mar\u0161u. I onda kao rijeka se popuni prostor oko spomenika.” Kako obja\u0161njava Demir: “Na\u0161a \u017eelja je da iskoristimo folklorno obilje\u017eavanje Dana oslobo\u0111enja Stoca od fa\u0161izma koju ba\u0161tine SABNOR i lokalni UBNORI i da od te tradicije napravimo platformu za propitivanje toga \u0161ta treba da bude antifa\u0161izam danas. \u017delimo da se iza\u0111e iz okvira klasi\u010dnih antifa\u0161isti\u010dkih stavova i da se uklju\u010dimo u \u0161iru dru\u0161tvenu borbu. To uklju\u010duje otvaranje razgovora o dekolonizaciji, socijalnim problemima, ljudima na putu, kao i o LGBTQ politikama. To \u0161to mi radimo je borba koja \u0107e trajati, a mo\u017eda nije ni po\u010dela.” <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stolac, grad u jugoisto\u010dnoj Hercegovini, 25. oktobra obilje\u017eio je 77 godina od oslobo\u0111enja od fa\u0161izma. Unato\u010d nametnutom revizionizmu i uru\u0161avanju solidarnosti, Dan oslobo\u0111enja Stoca obilje\u017eava se zahvaljuju\u0107i Udru\u017eenju antifa\u0161ista i boraca NOR-a Stoca, a posljednjih godina posje\u0107uje ga oko 1.500 ljudi. Ana Vilenica razgovarala je s mje\u0161tanima koji \u017eele od ove tradicije stvoriti platformu za […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":40438,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[808,1616,144],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[109],"class_list":["post-40435","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antifasizam","tag-dan-oslobodenja","tag-revizionizam","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40435","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40435"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40435\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40468,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40435\/revisions\/40468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40435"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40435"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40435"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40435"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40435"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40435"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40435"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Zajedni\u010dkom akcijom protiv fragmentacije <\/strong><\/h2>\n\n\n\n